<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/878">
    <dcterms:title><![CDATA[STANDARD „NAJBOLJI INTERES DJETETA“ I NJEGOVA PRIMJENA U KONTEKSTU OSTVARIVANJA RODITELJSKOG STARANJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autorica u radu, nakon opštih napomena o standardu „najbolji interes  djeteta“, razmatra njegovo uređenje u konvencijskom i domaćem pravu te  njegovu primjenu u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja. Analizira ga s  dva aspekta, u dvije situacije. Prva situacija je ona u kojoj roditelji žive zajedno,  a između njih, ili izmedju njih i djeteta, nastane spor. U drugoj situaciji – u  slučaju prestanka kohabitacije roditelja, najbolji interes djeteta posmatra kao  odlučan za donošenje odluke o tome s kojim roditeljem će živjeti dijete i o  održavanju ličnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljem s kojim ne živi. Za ove  situacije predlaže kriterije, odnosno smjernice kojih nadležni organi treba da se  pridržavaju, a koji se izvode iz odredaba Konvencije o pravima djeteta i  domaćeg porodičnog zakonodavstva te prakse Evropskog suda za ljudska prava.    Ključne riječi: odgoj i obrazovanje djeteta, staranje o životu, zdravlju i  razvoju djeteta, kontakti s roditeljima]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3033]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/877">
    <dcterms:title><![CDATA[IZBORNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I  HERCEGOVINE: MOGUĆE I NUŽNE PROMJENE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine značajan je katalizator  neuspješne i spore demokratizacije u Bosni i Hercegovini. U svojim glavnim  odrednicama uređeno je Ustavom Bosne i Hercegovine i ustavnim  rješenjima, te je za njegovu reformu prethodno potrebna izmjena Ustava,  odnosno usklađivanje Ustava sa međunarodnim dokumentima o ljudskim  pravima koji su sastavni dio pravnog sistema naše zemlje, a nakon toga i  usklađivanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom.  Budući da su izbori u svakom političkom sistemu sa predstavničkom  demokratijom odraz dostignutog nivoa demokratičnosti, što je posebno  značajno za Bosnu i Hercegovinu, u radu će biti ukazano na neka od  značajnih pitanja izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, nedostatke  u zakonskoj regulativi, neophodnost strožijih sankcija za nepoštivanje  izbornih propisa i veću odgovornost svih sudionika u izbornom procesu.  Ključne riječi: Ustav Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Bosne i  Hercegovine, izborni sistem, političke stranke]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3076]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/876">
    <dcterms:title><![CDATA[POLOŽAJ I ZAŠTITA MALOLJETNIH LICA U KONTEKSTU  ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA U BOSNI I  HERCEGOVINI 1878 - 1946.]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu su predstavljene osnovne karakteristike pravnog položaja  maloljetnika u kontekstu šerijatskog porodičnog prava, te zaštita njihovih  interesa pred šerijatskim sudovima u Bosni i Hercegovini u periodu od 1878. do  1946. godine. Također je uvršten i kraći historijski pregled razvoja roditeljskog  prava i s njim povezanog porodičnog i društvenog statusa maloljetnih lica u  prošlosti.Ključne riječi: šerijatsko pravo, šerijatski sudovi, maloljetnici, Bosna i  Hercegovina, pravni položaj, zaštita interesa]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3050]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/875">
    <dcterms:title><![CDATA[Ugovor iz Lisabona i međunarodno privatno pravo]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu se daje prikaz odredaba Ugovora iz Lisabona iz 2007. kao izvora europskog primarnog prava koje se na području EU kao izvori MPP-a tek iznimno neposredno pri-mjenjuju (čl. 101. i 102 UFEU o zaštiti tržišnog natjecanja (konkurencije) kao i  one njegove norme koje bitno utječu na primjenu europskog sekundarnog prava i autonomnih nacionalnih izvora MPP-a,  i to kao temeljne slobode (čl. 18.UFEU)  i tržišne slobode (čl. 34. do 36., čl. 45., 49, 54., 56. i 63. UFEU). Na temelju Ugovora iz Lisabon istu pravnu vrijednost kao navedene norme UFEU imaju i odredbe Povelje EU o temeljnim pravima iz  2000. (čl. 47.), a  njima  se po istoj pravnoj važnosti mogu  pridružiti i temeljna prava koja jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. (čl. 6., 8. i 13.).]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3117]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/874">
    <dcterms:title><![CDATA[Uvodna riječ glavnog urednika 2/2014]]></dcterms:title>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burc univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2981]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2303-5706     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/873">
    <dcterms:title><![CDATA[Sadržaj stranica Casopis za pravnu teoriju i praksu]]></dcterms:title>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burc univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2980]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2303-5706     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/872">
    <dcterms:title><![CDATA[Impressum stranica Casopis za pravnu teoriju i praksu]]></dcterms:title>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burc univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2979]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2303-5706     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/871">
    <dcterms:title><![CDATA[Strane direktne investicije i ekonomski razvoj: Efekti priliva stranih direktnih investicija u BiH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Oblik međunarodnog kretanja kapitala koji može imati značajniji efekt na ekonomski razvoj, pokrenuti privredu i potaknuti zapošljavanje jesu strane direktne investicije (FDI). Obim struktura i efikasnost investicija značajno utiču na razvoj ekonomije i društva. Argumenti u prilog stranim investicijama uveliko nastaju iz analize determinanti ekonomskog rasta, efikasnosti investicija i njihovom uticaju na ekonomski razvoj. Strane investicije se doživljavaju kao način popunjavanja jaza između raspoložive domaće štednje, devizne razmjene, prihoda vlade i sposobnosti ljudskog kapitala, te željenog nivoa tih resursa potrebnih da bi se postigli ciljevi rasta i razvoja.    U radu se primjenjuje model jednostruke linearne regresije. Zavisna varijabla je bruto društveni proizvod (BDP) BiH, za koji je postavljeno da je funkcija FDI. Nakon analize rezultati regresijske analize će se prikazati koeficijentom linearne korelacije između nezavisne varijable i zavisne varijable, a time će se prikazati efekt priliva FDI u BiH.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3090]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/870">
    <dcterms:title><![CDATA[Zaštita temeljnih prava u europskoj uniji nakon stupanja na snagu lisabonskog ugovora]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Lisabonski ugovor, točnije, Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine. Ovaj reformski ugovor donio je brojne novine u različitim područjima prava Europske unije pa tako i u odnosu na zaštitu temeljnih prava. S jedne strane je Europska povelja o temeljnim pravima postala pravno obvezujući instrument, a time i dio primarnog prava EU. S druge strane Lisabonskim ugovorom su osigurani pravni uvjeti za pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U ovom radu bit će dakle predstavljene promjene pravnoga temelja za zaštitu temeljnih prava u Europskoj uniji, uzrokovane Lisabonskim ugovorom. Pored toga prošireni pravni temelj ima za posljedicu i promjene u odnosu na mogućnosti pravne zaštite ovih prava. U ovom smislu biti će istražen odnos i moguća problematika u razgraničenju nadležnosti između Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava te ustavnih sudova zemalja članica.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3122]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/869">
    <dcterms:title><![CDATA[NEW RECIPE TWISTS FOR OLD INGREDIENTS - OBSERVE,  DISCUSS AND ASSESS]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Teaching observation and assessment is sometimes taken for granted. When one randomly looks atEFL methodology syllabi at the tertiary level in Bosnia and Herzegovina, it is obvious that mostly there is only one class dedicated to teaching observation (if any at all) and the same amount of time is dedicated to assessment itself. Due to lack of time and especially funds, and sometimes good will on the part of some school authorities, lecturers and students are left to their own devices in trying to establish a systematic approach towards dealing with these basic issues, which are to be in the focus of their future work with students. Still, future teachers and their professors never cease to forget that both effective peer observation and assessment are of immense value to the on-going process, which is known as the practice of foreign language teaching. Farrel and Richards (2008: 85) claim that the mere fact that there is an equation between observation and evaluation results in ever so negative feelings towards observation.    This aim of this presentation is to show the results of a small-scale project of raising awareness of necessity of introduction and implementation of more observation and assessment classes at the tertiary level, especially in the second cycle studies in the foreign language departments.The main focus is put on helping teachers to develop their own teacher decision making processes by eliciting the reflections on their own practices and comparing them to both positive and negative aspects emphasized through evaluationfocused observation.    Keywords: raising awareness, peer observation, reflection.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3566]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>