<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/908">
    <dcterms:title><![CDATA[PROCES EUROMEDITERANIZACIJE I RIMSKO PRAVO]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pripremajući rad za ovu naučnu konferenciju otišao sam na web  stranice EUROLEX gdje sam našao da je od 1951. godine do danas pod  pojmom „European union law“ sadržano doslovno 3.650.000 ugovora,  aneksa, statuta, deklaracija, direktiva, sudskih presuda i ostalih dokumenata.  Odustao sam od prvobitne namjere da u kontekstu prava evropske unije  razmotrim javni i privatni aspekt nužnih pravnih reformi u Bosni i  Hercegovini i da eventualno pokušam odgovoriti na upit koliko daleko  možemo ići, ali mi je pažnju privukao jedan do tog momenta meni skoro  nepoznat pravni i poltikološki pojam a to je Euromediteranizacija. Bosna i  Hercegovina je i mediteranska zemlja, što se danas namjerno ili slučajno  često zaboravlja, pa sam naravno vidio i njeno mjesto unutar ovoga toposa  iako ćemo do samoga članstva unutar Unije izvjesno čekati duže nego ostale  zemlje regiona. Redovi koji slijede predstavljaju pojašnjenje i analizu samog  pojma, ali i pravnih osnova na kojima se zasniva i svakako ne sadrže  odgovore kako daleko možemo ići, ali kamo trebamo ići, svakako da.  Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, euromediteranizacija, evropsko pravo,  pravne tradicije, rimsko pravo.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3065]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/907">
    <dcterms:title><![CDATA[Historijskopravni aspekti antikorupcionog zakonodavstva- primjer atinskog i rimskog prava]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U sagledavanju historijskopravnog aspekta antikorupcionog zakonodavstva zadržat ćemo se na najistaknutijem eksperimentu u historiji države i prava- atinskoj demokraciji, koja je prva država antike koja je svojim uređenim zakonodavstvom reagovala na grozničavu borbu za novac- hremastike, i na pojavu novih bogataša- neoplutoi. Još od 487. godine stare ere izbor državnih funkcionera se vrši ždrijebom dok se rigorozna dokimastija, ispitivanje karaktera kandidata završava zakletvom budućeg arhonta da će, ako prihvati  poklon ili mito bogovima posvetiti zlatni kip u prirodnoj veličini.                    Najveći pravni sistem antike, rimsko pravo, je prvo društvo koje djelo korupcije uređuje krivičnopravnim normama donoseći veliki broj antikorupcionih zakona, računa se da je samo u periodu Republike donešeno oko 800 različitih zakona od kojih se petnaestak izrekom utvrđuju kao actiones populares- popularne tužbe, dostupne svakome građaninu kao kontrolni funkcija kojom se nadzire rad državnih organa.    Tako su već u antici utvrđeni elementi koje određuju sam pojam korupcije- novac odnosno njegova cirkulacija koja predstavlja krvotok ili živac koji je pokreće- nervus rerum garendarum, te njegova sprega sa elemetima javne vlasti.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3111]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/906">
    <dcterms:title><![CDATA[AUTOMATED ESSAY SCORING VERSUS HUMAN SCORING:  A RELIABILITY CHECK]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[New materials have continuously been added to the assessment instruments in ELT day by day. The question of whether writing assessment in ELT can be done via E-Rater® was first addressed in 1996, and this system, which is commonly called “Automated Essay Scoring Systems” in especially America and Europe in recent years, has taken part in the field of assessment instruments of ELT with steady development.     The purpose of this study is to find out whether AES can supersede the writing assessment system that is used at The School of Foreign Languages at Zirve University. It is performed at The School of Foreign Languages at Zirve University. The participants of the study were a group of 50 students in level C that is the equivalent of B1. The beginning of the quantitative study includes the assessment of essays written by C level students at The School of Foreign Languages at Zirve University by three human raters and E-Rater®. After the study it was found that the writing assessment has been currently used at The School of Foreign Languages at Zirve University costs more energy, more time and it is more expensive. Thus, AES was suggested for use at The School of Foreign Languages at Zirve University, which has proven to be more practicable.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3375]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/905">
    <dcterms:title><![CDATA[PERSPEKTIVE HRVATSKIH PROIZVOĐAČA I IZVOZNIKA NAFTNIH DERIVATA NA TRŽIŠTU BiH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu će biti napravljena analiza međusobne robne razmjene Bosne i  Hercegovine i Hrvatske u segmentu naftnih derivata, a bit će provedena analiza i usporedba sa  vanjskotrgovinskom razmjenom u segmentu naftnih derivata između Mađarske i Bosne i  Hercegovine s obzirom da je Mađarska od 01.05.2004. članica EU te su prošli integracijske  procese koji Hrvatsku tek očekuju. Pored navedenog analizirat će se i utjecaj dinamike  završetka modernizacije regionalnih rafinerija na tržište naftnih derivata u BiH.  U ovom radu koristit će se metode analize i sinteze, deskripcija postojećeg stanja, standardne  logičke metode. Kvantitativnom i komparativnom metodom Statističko -analitičko metodom  ću se posebno koristiti kod analize ukupne vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i BiH,  te vanjskotrgovinske razmjene u segmentu naftnih derivata. Induktivno-deduktivna  metodom koristit će se pri analizi utjecaja dinamike procesa modernizacije regionalnih  rafinerija nafte na tržište naftnih derivata u BiH. S obzirom da je predmet istraživanja izuzetno  širok, metodološki pristup temeljen je prije svega na analizi sekundarnih podataka tj. desk  istraživanju.  Utvrđeno je da će dinamika završetka procesa modernizacije regionalnih rafinerija  nafte utjecati na tržište naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, budući da će proizvodni  rafinerijski kapaciteti znatno premašiti potrebe tržišta za naftnim derivatima. Pridruživanjem  Hrvatske EU prestao je vrijediti Ugovor o slobodnoj trgovini sa BiH koji je omogućavao  Hrvatskim izvoznicima povlašten položaj. Uvoznici u BiH će se otvoriti za nova-stara tržišta  koja su u proteklom periodu bila manje zastupljena. Sa ovog aspekta pristupanje RH Europskoj  uniji negativno će utjecati na konkurentnost hrvatskih izvoznika naftniha derivata.  Ključne riječi: Vanjska trgovina, integracije, Europska Unija.  Key words: Foreign trade, integrations, European Union]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Faculty of Law, University of Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3029]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/904">
    <dcterms:title><![CDATA[NON-RESTRICTIVE RELATIVE CLAUSES IN ARABIC: BETWEEN SYNTACTIC DEPENDENCY AND SEMANTIC INDEPENDENCE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Although there are no formal differences between restrictive and non-restrictive relative clauses in Arabic, these two types of Arabic relative clauses function in significantly different ways. Restrictive relative clauses, aiming to delimit the reference of the head noun, fully deserve their role as noun-phrase modifiers, and can usually be replaced by other noun-phrase modifiers, such as adjectives and prepositional phrases. Unlike their restrictive counterparts, non-restrictive relative clauses operate based on the assumption that the head-noun reference is already defined. Thus they aim merely to present new information and can consequently be replaced by a wide range of structures, from various types of adverbial clauses to independent sentences.   This paper focuses on analysis of semantic implications of non-restrictive relative clauses in Arabic. Although there have been references in literature linking non-restrictive relative clauses with reason adverbials, the paper aims to show that non-restrictive clauses, given their semantic independence, are used to express a wide variety of relations, from those usually expressed by adverbial clauses to those so difficult to define that they tend to take the form of independent sentence. The diversity of semantic implications of Arabic non-restrictive clauses is discussed both based on mechanisms of their paraphrase, i.e. replacement in Arabic, and their existing translations into other languages. Finally, Arabic non-restrictive relative clauses are shown to be stylistically more effective and attractive means of conveying the same meaning than other structures they can be replaced by.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3415]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/903">
    <dcterms:title><![CDATA[LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI – PRETPOSTAVKE USPJEŠNE REALIZACIJE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Rad se bavi pitanjem organizacionog principa države Bosne i  Hercegovine koji sada počiva na konceptu tri konstitutivna naroda.  Problematizirajući pitanje o odnosu ovog koncepta sa principima  ravnopravnosti i nediskriminacije, koji su proklamovani kako državnim tako i  entitetskim ustavima, analiza koja iz toga proističe, potvrđuje da je  podijeljeno društvo u kome su etnokulturne podjele politički najvažnije, na  kojima počiva politička fragmentacija društva, ambijent u kome se  vrijednosti tih garantovanih principa ne mogu realizovati. Analizom sadržaja,  uporednopravnim i teleološkim metodom istraživanje se posebno fokusira na  aspekt ljudskih prava gdje se, kroz primjenu kriterija etniciteta, jasno  pokazuju njegove diskriminatorne posljedice.  Rad traži odgovor na pitanje koja je najpouzdanija osnova na kojoj bi  se trebale razvijati država i društvo Bosne i Hercegovine. Autorica nalazi da  je u tu svrhu najpodesnija afirmacija principa „diferenciranog građanstva“,  koji omogućuje samoodređenje svakog pojedinca dajući mu tako mogućnost  slobode koju će koristiti na način koji mu samom najviše odgovara. Time bi  sadašnja diferencijacija u ljudskim pravima, prema kriteriju etniciteta  izgubila svoje objektivno i razumno opravdanje.  Ključne riječi: ljudska prava, konstitutivni narodi, diskriminacija,  podijeljeno društvo, diferencirano građanstvo, samoodređenje, jednakost.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3056]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/902">
    <dcterms:title><![CDATA[USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ POJEDINIH  EKONOMSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI SA NAGLASKOM NA OSTVARIVANJE PRAVA NA PRIVATNO PODUZETNIŠTVO]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Kvalitetno ustavno regulisanje ekonomskih prava i ekonomskih  odnosa je temelj uspješnog ostvarivanja ekonomskih prava u praksi. Praksa i  istraživanja su pokazala da je, pored adekvatne normativne regulacije nekog  društvenog procesa, neophodno i adekvatno razumijevanje važnosti i prirode  tih procesa od strane onih koji normativne garancije spuštaju u odnose koji  znače oživljavanje garantiranih prava i sloboda. U Bosni i Hercegovini je  značajno izražen nesrazmjer između normativnog i stvarnog, a što je posebno  osjetno na pitanju ostvarivanja ekonomskih prava i prava na privatno  poduzetništvo koji direktno utiču na kvalitet života građana.  Ključne riječi: Ustav, ekonomska prava, pravo privatnog vlasništva, pravo  na privatno poduzetništvo, jedinstveno tržište.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3063]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/901">
    <dcterms:title><![CDATA[Građanska percepcija integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Proces evropskih integracija nije  samo oblik udruživanja i saradnje država članica, već jedan kompleksan proces političkog razvoja u kome se političke i ekonomske  karakteristike potencijalnih država članica EU nastoje uskladiti sa specifičnim geopolitičkim interesima Evropske unije. Za Bosnu i Hercegovinu je proces integracije u EU značajan iz više aspekata. Radi se o tome da proces integracije u EU, uslijed složene političke konstitucije Bosne i Hercegovine kao multietničke, ali istovremeno i policentrične,  u znatnoj mjeri  etnički podijeljene države i društva,  bitno uslovljava njen stabilan politički, ekonomski i društveni razvitak. Odvijanjem procesa integracije BiH u Evropsku uniju, generira se provedba funkcionalnih društvenih reformi i doprinosi prevazilaženju etničke-kolektivističke osnove u političkom i socijalnom razvitku države BiH i bosanskohercegovačkog društva.Uporedo sa političkom pluralizacijom u BiH početkom 90-ih godina XX stoljeća izvedenoj  na etničkoj osnovi, dolazi do reafirmacije rada organizacija s nacionalnim predznakom. Etnička određenost političke pluralizacije u Bosni i Hercegovini uslovila je društvenu i kulturnu etnicizaciju   kreirajući svojevrstan grupni kodeks ponašanja koji bitno određuje politički i socijalni razvitak BiH. Unatoč prevladavajućim entičkim podjelama unutar bosanskohercegovačkog društva, članstvo Bosne i Hercegovine u EU  nailazi  na većinsku podršku građana BiH. Prema svim provedenim istraživanjima u postdejtonskom periodu, apsolutna većina ispitanika je za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Prema istraživanju javnog mnijenja provedenom u  2013.godini,  80 procenata građana BiH podržava pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.  Međutim, volja građana za integracijom BiH u EU se zbog nedovoljno razvijene uloge civilnog sekora u BiH i marginalizacije građanina kao pojedinca, ne uspijeva autentično artikulisati.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3161]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/900">
    <dcterms:title><![CDATA[Doprinos Bosne i Hercegovine formiranju sigurnosne zajednice Zapadnog Balkana]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Koncept sigurnosne zajednice, iako već dugo korišten u “zapadnoj” akademskoj teoriji i praksi, nedovoljno je poznat bosanskohercegovačkoj znanstvenoj i političkoj javnosti. Ovaj članak ima ambiciju da, stavljajući pojam sigurnosne zajednice u kontekst Zapadnog Balkana i konkretnog doprinosa Bosne i Hercegovine kreiranju ove “zone mira”, omogući njegovo kontekstualno razumjevanje. Ovo razumjevanje se, prije svega, odnosi na učešće Bosne i Hercegovine u regionalnoj saradnji u oblastima koje obuhvata sigurnosni sektor a u funkciji dostizanja međusobnih očekivanja da će se nesporazumi između susjeda rješavati mirnim putem i bez upotrebe nasilja. Analizirajući kvantitet i raznovrsnost regionalnih incijativa čiji je Bosna i Hercegovina aktivni sudionik može se zaključiti da Bosna i Hercegovina regionalnu suradnju vidi kao važan segmenat svoje vanjske politike, no ostaje da se istraži u kojoj mjeri je to zbog toga što približavanje euroatlanskim integracijama zahtijeva regionalni pristup, a u kojoj zbog toga što regionalna suradnja, posebice odnos sa susjedima doprinosi i njenoj unutrašnjoj stabilnosti. Upoređujući pak, međunarodnu praksu u vidu regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu s ponuđenim teorjiskim okvirom, moglo bi se zaključiti da se na ovom području uočavaju konture sigurnosne zajednice a u pojedinim segmentima i suštinski napreci, no da se uglavnom radi o procesima koji su poticani izvan njenog područja – ponajviše iz prostora Euroatlanskih integracija, što nudi prostor za daljnja istraživanja ovog fenomena.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3131]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/899">
    <dcterms:title><![CDATA[HAS MADE IN ITALY RUINED THE ITALIAN LANGUAGE AS L2?]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Since the 90s made in Italy was a stron brand all over the world. Driving Ferrari, wearing Gucci, Armani, dressing up with Damiani&#039;s jewelry,  putting on Paciotti&#039;s shoes, eating parmigiano and Barilla&#039;s pasta were a status symbol not only in Italy, but in the world too! Starting from 2000 mady in Italy has  been the best reason to study Italian as L2. Italian language has become very popular abroad, many foreigners wanted to &quot;taste&quot; Italian language because they were fond of Italian food, fashion, cars, handicraft and way of living.  Since 2008 made in Italy has become to decline and Italian politic scene has bees seen abroad as a &quot;big comedy&quot;. The factors have contributed to the fall of Italian as L2. The aim of the paper is to show how one country&#039;s  economic and social factors can affect on the popularity abroad of tha language of the country. Is the economic and social crisis in Italy the reason of an ever smaller number of foreign students of Italian as L2?]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3391]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>