UVOD U POLITIČKU EKONOMIJU KORUPCIJE U URUŠENIM TRANZICIJSKIM DRUŠTVIMA

Dublin Core

Title

UVOD U POLITIČKU EKONOMIJU KORUPCIJE U URUŠENIM TRANZICIJSKIM DRUŠTVIMA

Author

HODŽIĆ, Kadrija
OSMANBEGOVIĆ, Edin

Abstract

Autori polaze od teze da je korupcija u urušenim tranzicijskim društvima, što dokazuju na primjerima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, pravilo sa kvalifikacijama "sistem(at)ske bolesti." Sistem(at)ski uzroci korupcije inicirani su i produbljeni obrisima tranzicione krize, koju karakteriziraju uslovi za pohranjivanje korupcije: institucionalna neizgrađenost društva, produbljeni nivo siromaštva i nepripremljena privatizacija. Povijesno-kulturološki okvir u kome su se ove zemlje razvijale dodatno komplicira percepciju korupcije. Dok u Bosni i Hercegovini ovi izvori leže u novom (temeljem Daytonskog ugovora) etnički razdjeljenom ustrojstvu državne zajednice i primjenjenom obrascu neoliberalnog razvoja, u kome političko nacionalne elite svoju korumpiranost pokrivaju divergentnim vizijama o Bosni i Hercegovini, u Srbiji se korupcija veže za jednonacionalnu „partijsku državu“ i državnu regulaciju, a u Crnoj Gori korupcija proizilazi iz tradicionalističkog, homogenog društva, karakterističnog po političkom uvezivanju obiteljskih klanova i posebne crnogorsko arhaične institucije kumstva. Ostatak regiona Zapadnog Balkana (Albanija, Kosovo), bez obzira na izvjesne napretke, ima još veću podložnost korupciji. U na ovaj način urušenim tranzicijskim društvima korupcija je postala uobičajeni «način života». Budući da je pitanje korupcije povezano i u sprezi je sa organizovanim kriminalom (uvezanog ili iniciranog sa nivoa političke i ekonomske moći) problem korupcije, po pravilu, ima i regionalnu dimenziju. Nijedno od tri pomenuta društva, kao ni većina ostalih u ambijentu Zapadnog Balkana ne mogu sama rješavati ovaj problem, pa autori upučuji na primjenu međunarodnih standarda i pomoć međunarodnih institucija, koji će pomoći izgradnju normativne infrastrukture u cilju suzbijanja korupcije, ali i doprinijeti poticaju ekonomskog rasta i održivoj demokratiji civilnog društva. Autori skreću pažnju i na otvorene teorijsko-ideološke dileme o prirodi nastanka korupcije. Dilema je upravljena na izbor između dva pristupa: (1) da li se korupcija veže za nesposobnost vlada da kroz pravni sistem uspostave efikasne kontrole javnih tokova i onemogućavanja korišćenja javne službe za privatne ciljeve, ili se (2) korupcija veže za nepostojanje tržišta i otvaranje prostora za uspostavljanje monopola u odlučivanju. Od odgovora na ovu dilemu umnogome ovise konceptualiziranja strategija i mjera sprječavanja korupcije. U prvom slučaju, odgovor u pojednostavljenom iskazu podrazumjeva uspostavljanje jake države i vlade spremne da se uhvati u koštac sa korupcijom (dakle, povećane javne kontrole i razine regulacija), a u drugom, odsustvo monopola (dakle, širenje slobode tržišta). Ovu dilemu autori prevazilaze s tezom da je moguće prevazići korupciju ako ustanovimo da je "jaka država", zapravo, neophodna radi nesmetanog funkcioniranja tržišnog mehanizma i njegovih osnovnih institucija, prije svega zaštite svojine i ugovora, a ne radi uspostavljanja levijatanske birokracije. Ključne riječi: korupcija, tranzicija, urušena tranzicijska društva, „balkansko društvo“, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija.

Keywords

Article
PeerReviewed

Publisher

Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta

Date

2014

Extent

3055

Document Viewer

Click below to view a document.