<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<itemContainer xmlns="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5 http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5/omeka-xml-5-0.xsd" uri="https://omeka.ibu.edu.ba/items/browse?output=omeka-xml&amp;page=338&amp;sort_field=Dublin+Core%2CTitle" accessDate="2026-06-29T15:23:37+01:00">
  <miscellaneousContainer>
    <pagination>
      <pageNumber>338</pageNumber>
      <perPage>10</perPage>
      <totalResults>3494</totalResults>
    </pagination>
  </miscellaneousContainer>
  <item itemId="1170" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9091">
                <text>3441</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9092">
                <text>VISUALS IN ENGLISH TEXT BOOKS: THE INSIGHTS FROM PREP CLASSES AT A STATE UNIVERSITY</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9093">
                <text>Ö, İlknur
Baytar, Birtan</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9094">
                <text>Nowadays English text books include so many visuals in them and it is an   unquestionable fact that visuals are becoming an indispensible part of the language teaching process as they provide both the teachers and the learners with some opportunities. Hence this study aims to indicate the perceptions of the learners about the visuals existing in their English course books. This study includes 63 university students from prep classes and the data was gathered through a questionnaire. The findings show that most of the learners have a positive attitude towards the visuals in their text books.    Keywords:Visuals, English text books, English language teaching</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9095">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9096">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="956" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="1091">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/9b8347070a931330808baecd421a57fe.docx</src>
        <authentication>b07d415d9be8b693db76de6ec3983fbd</authentication>
      </file>
      <file fileId="1092">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/26fd288031dec962c33c014f1801e388.pdf</src>
        <authentication>829225b2bf27f20837f099a1d6060ea8</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="7652">
                    <text>Dr. sc. Nenad Hlača, redovni profesor
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

VJERSKI ODGOJ, PRAVA DJETETA I OBREZIVANJE DJECE
Vjerski odgoj djece i obrezivanje djece prati ovu civilizaciju doslovno
od početka pisanih i kolektivnih sjećanja. Ono što je krajnji domet prava su
načela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja na kojima bi trebalo dosljedno
djelovati. Čini se nemogućim ostvariti odgodu bilo kojeg vjerskog utjecaja na
djecu dok ne dostignu punu zrelost odlučivanja kako bi mogla ostvariti svoje
pravo na izbor kao razborita ljudska bića. Sloboda izbora vjeroispovijedi kao
izvornog prava djeteta je utopija. Primjer obrezivanja potvrđuje da su suvremene
pravne države nemoćne čak i u slučajevima kad vršenje religijskih čina
predstavlja zadiranje u tjelesni integritet djeteta. Pokušali smo pojasniti razliku u
sadržajima čina kojima se zadire u tjelesni integritet muške djece uporabom
termina obrezivanje. U slučaju zadiranja u tjelesni integritet djevojčica doista
treba koristiti „težu“ terminologiju budući se radi o sakaćenju i povredi ljudskih
prava.
Ključne riječi: prava djeteta, vjerski odgoj, obrezivanje
1. Univerzalnom deklaracijom o pravima čovjeka 1948. godine
proglašeno je da roditelji prije svih imaju pravo izabrati obrazovanje koje će
dobiti njihova djeca. Deklaracija o uklanjanju svih oblika netrpeljivosti i
diskriminacije utemeljena na religiji ili uvjerenjima iz 1981. u članku 5 propisuje
da roditelji, odnosno staratelji djeteta, imaju pravo ustrojiti obiteljski život
sukladno svojoj religiji ili uvjerenjima imajući na umu moralni odgoj djeteta u
koji oni vjeruju. Povijesni korijeni univerzalizma ljudskih prava koje je
uslijedilo nakon Drugog svjetskog rata zapravo su odgovor na velike totalitarne
sustave dvadesetog stoljeća koji su imali istovjetan negatorski odnos prema
religijama.1 Samo ime Univerzalne (opće) deklaracije o ljudskim pravima
upućuje na razumijevanje, uvažavanje i toleranciju, a isključuje
fundamentalizam kršćana, muslimana, židova, sika, hindusa…. Pedeset godina
globalizacije kao društvenog eksperimenta nakon 11. rujna 2001. dokazalo je da
univerzalizam nije porazio ni ukinuo fundamentalizam. Kao da su ideali bili
nerazumno, nedostižno visoko postavljeni, na žalost fundamentalizam se danas
poistovjećuje sa strahom od terorizma.
Kraj Drugog svjetskog rata značio je na prostoru tadašnje FNRJ, a zatim
SFRJ, brutalan politički obračun s povjesnim utjecajem religija. Odvojenost
crkve od države kao politički cilj, ostvarivala se kogentnim normama u svim
granama prava uključujući i porodično pravo. Međutim totalitarizam nije mogao
ostvariti politički cilj iskorjenjivanja svakog traga religijama koje su oblikovale
1

Marty E. M, Religious Dimensions of human Rights, Emory International Law Review,10,
1996., str. 98.

50

�povijesni identitet nacija na prostorima bivše države. Devedesetih godina
dvadesetog stoljeća uslijedilo je doslovno eksplozivno pražnjenje nakupljenih
frustracija. Potvrdilo se da religije nisu nimalo izgubile na značaju i važnosti,
nego upravo suprotno. Potiskivanje religija značilo je bujanje netolerancije,
nepoznavanja, nerazumijevanja. Razvijeniji svijet ipak neznatno odmaknuo
prema univerzalizmu, suživotu i toleranciji, a na ovim su se prostorima događali
etnički sukobi i genocid.
Nakon faze ideološkog totalitarizma trebala je uslijediti faza vladavine
prava koju je mnogo lakše deklaratorno obznaniti nego ostvariti u sustavu normi
i sudskoj praksi suvremenih demokratskih država. Poražavajuća je činjenica da
je pedeset godina socijalističko-komunističkog univerzalizma glede moralnopolitičkog odgoja djece dovelo devedesetih godina dvadesetog stoljeća do, kako
Földesi zaključuje, vjerskog rata u Bosni između pravoslavaca i muslimana.
Budući da su religijski i etnički identitet neizmjerno povezani, svaki je etnički
sukob u pravilu ujedno i religijski sukob.2
2. Europski sustav zaštite ljudskih prava utemeljen je na Europskoj
konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine koja je s
pripadajućim Protokolima od 1997. godine dio pravnog sustava Republike
Hrvatske.3 Očekivano je preuzeta stilizacija iz Opće deklaracije o pravima
čovjeka, o pravu čovjeka na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjedi. Protokol
br.1 Europske konvencije sadrži stilizaciju prema kojoj će se u svezi odgoja i
poučavanja djece poštivati pravo roditelja na poučavanje u skladu s njihovim
vjerskim i filozofskim uvjerenjima.4 Europski sustav zaštite ljudskih prava
karakterizira dinamična interpretacija Europske konvencije za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine u praksi Europskog suda za ljudska
prava. Glede vjerskog odgoja djece treba spomenuti Protokol br.1. koji predviđa
da će država javnim školskim sustavom omogućiti ostvarivanje prava roditelja
na odgoj i obrazovanje u skladu s vlastitim filozofskim i vjerskim uvjerenjima.
Europski sud za ljudska prava u nekoliko je navrata odlučivao o zahtjevima
roditelja glede ostvarivanja njihovih prava i dužnosti u odgoju djece. Treba
napomenuti da se uvijek radilo o roditeljima koji su tražili zaštitu svojih prava
na odgoj i obrazovanje djeteta, a ne same djece. Roditelji su temeljili zahtjeve na
povredi prava iz čl.2 Protokola br.1 koji obvezuje države na poštivanje prava
roditelja na obrazovanje i poduku djece u skladu s osobnim vjerskim i
filozofskim uvjerenjima. Sud je uvijek polazio od temeljnog načela da su
roditelji prije svih odgovorni za odgoj i obrazovanje djece, te da su roditelji
2

Földesi T, Religious Human Rights in Eastern Europe, Emory International Law Review,10,
1996., str.136.
3
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zakon o potvrđivanju
Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br.1, br.4, br.6, br.7 i br.11 uz
Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine, Međunarodni ugovori,
18/1997 i 6/1999.
4
Hlača N; Popović P, Pravo djeteta na slobodu savjesti i vjeroispovjedi, Bogoslovska smotra,
79,2009., 2, str. 287.
Jakovac-Lozić D, Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja,
Zbornik radova PFS, 39,2002., str.33-48.

51

�ovlašteni tražiti od države uvažavanje njhovih vjerskih i filozofskih uvjerenja.
Slijedom toga sud je zauzeo stajalište da su roditelji ovlašteni uskratiti djetetu
vjersku nastavu u školi ukoliko se radi o pripadnosti različitoj vjeroispovjedi.5
Unazad nekoliko godina učestali su sporovi u svezi s pravom na slobodu
iskazivanja religijske pripadnosti djece u mješovitim brakovima. Organi
Konvencije polazili su od prava roditelja iz čl.2 Protokola da u odgoju djece
polaze od vlastitih religijskih uvjerenja pokušavajući to pravo uskladiti s pravom
oba roditelja na jednakost u odgoju djeteta.
Kraljevina Norveška primjer je vjerski ekskluzivne države. Norveški
Ustav propisuje da je Evangeličko luteranska crkva službena državna religija i
da su građani obvezatni odgajati djecu u toj vjeri. Do 1997. godine roditelji su
mogli odlučivati o pohađanju nastave vjeronauka. Izmjenom nastavnog
programa uvedeni su jedinstveni sadržaji predmeta koji je obuhvaćao
kršćanstvo, religiju i folozofiju. Roditeljima je tada bilo znatno teže odlučiti koje
nastavne sadržaje ne smatraju primjerenim s obzirom na obiteljski religijski
odgoj. U postupku pokrenutim pred Europskim sudom za ljudska prava u svezi s
tom problematikom protiv Kraljevine Norveške sud je u smislu članka 2.
Protokola br.1 potvrdio pravo na autonomiju roditelja i obvezu države da
dosljedno i kritički ostvaruje u praksi programske sadržaje predmeta koji se
dotiču religijskih sadržaja na objektivan i pluralistički način. 6 Uporište za vjerski
odgoj djece u Ujedinjenom Kraljevstvu prebacuje se na zaštitu prava manjina.
Roditelji imaju pravo tražiti isključenje djeteta iz vjerskih sadržaja školskih
programa.7
Veerman i Sand zaključuju da vjera uvelike utječe na život djece, ali da
to pitanje nije podrobnije razmatrao UN Odbor za prava djece, kao ni stručnjaci
koji se bave zaštitom i promicanjem prava djece.8 Autori zaključuju da su prava
djece i vjera zbog sadržaja čl. 14 Konvencije UN o pravima djeteta kontroverzni
i da bi trebalo biti jasno da dijete ostvaruje pravo na slobodu vjere. Međutim,
ističu da je to rješenje protivno Međunarodnoj konvenciji o građanskim i
političkim pravima i Deklaraciji o svim oblicima diskriminacije u kojima se
naglašava pravo i sloboda roditelja da osiguraju vjerski i moralni odgoj djeci
sukladno svojim vlastitim nazorima.9
Konvencija UN o pravima djeteta iz 1989. godine balansira između
najboljeg interesa djeteta i rastućih, razvijajućih sposobnosti djece da izraze
svoje interese i želje što bi moglo dovesti do toga da dijete izabere drugu vjeru
različitu od one svojih roditelja. “U radnoj grupi koja je pripremala nacrt
Konvencije postojala je svijest da u mnogim zemljama dijete slijedi religiju
5

Case of Kjeldsen, Busk Madsen and Pedersen v. Denmark, application no. 5095/71; 5920/72;
5926/72. http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57509, (10.1.2014.)
6
Case
of
Folgerø
and
others
v.
Norway,
application
no.15472/02,
http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-81356, (10.1.2014.)
7
Cumper, P, Religious Human Rights in the United Kingdom, Emory International Law
Review,10,1996, str.120.
8
Veerman P; Sand C, Religion and children's rights, The International Journal of Children's
Rights, 7, 1999, str. 385.
9
Op.cit., str.386.

52

�svojih roditelja, napose u islamskim zemljama i stoga je radna grupa bila svjesna
da će te članice UN predstavljati znatne poteškoće u primjeni konvencije”. 10 U
Maroku i Alžiru, primjerice, Islam je državna religija, a u Kraljevini Norveškoj
Evangeličko luteranska.
Pred Vrhovnim sudom Izraela vođen je 1993. godine postupak glede
vjerskog odgoja djeteta čija je majka nakon razvoda braka postala Jehovin
svjedok. Budući da je Izrael židovska država, Vrhovni je sud rangirao interese
stavljajući na prvo mjesto interese židovske države, zatim djeteta i na kraju tek
roditelja, Načelo najboljeg interesa djeteta tumačeno je u tom slučaju u
kontekstu društvenih normi zajednice u kojoj je dijete rođeno i odrasta, a budući
da se radilo o malom djetetu njegove želje nisu mogle bit uzete u razmatranje. 11
Europski sud za ljudska prava u sličnom je slučaju 2003. godine (Martinez v.
France) zaključio da dodjeljivanje djece ocu nakon razvoda braka, samo zato što
je majka bila Jehovin svjedok, predstavlja diskriminaciju.12
Ujedinjeni narodi svojom su politikom nastojali nametnuti određeni
univerzalizam protivno povijesnom utjecaju religija. Međutim, i u tom kontekstu
dječjih prava neizbježna je prijelomnica 11. rujan 2001. Postavljamo pitanje, nije
li taj dan dokaz neprimjerene globalizacije koju upravo države s velikim
značajem religija nisu spremne podržavati. Primjerice, ostaje otvorenim i pitanje
kako s religijskim slobodama povezati one koji još uvijek žive u žive u čvrstom
kastinskom sustavu Hinduizma.13 Zapostavljenim se čini religijski univerzalizam
svih velikih religija koji polazi od dostojanstva, integriteta ljudskih bića i od
posebnih dužnosti prema osobama koje pate.14 Doista je nemoguće bilo
predvidjeti da će početak dvadeset i prvog stoljeća obilježiti takvo bujanje
religijskog fanatizma pri kojem se zapravo gubi svaki smisao normi o
religijskim slobodama djece. Pitanje je kakva će biti i hoće li uslijediti jedna
racionalna evolutivna interpretacija teksta Konvencije UN o pravima djeteta u
tom delikatnom segmentu prava djeteta na slobodu vjerskih uvjerenja. Stoga se
razumnim čini “korak natrag” za izgradnju toleratnijeg društva koje polazi od
Deklaracije UN iz 1981. godine o eliminiranju svih oblika diskriminacije
temeljene na vjerskim uvjerenjima.15 Čini se da na značaju dobiva kategorija
tolerancije kao apsolutna vrijednost koju je među pripadnicima različitih religija
moguće graditi tek ako osoba postane svjesna važnosti religija u suvremenim
društvima ili koja je duboko svjesna spoznaje o vlastitoj (ne)religioznosti.
Zastrašujuće predskazujuće djeluje misao da će čovjek 21. stoljeća bit
religiozan ili ga neće biti. Da bi shvatio i spoznao, a u ovom globaliziranom

10

Op.cit., str.387.
Op.cit., str.388.
12
Lo Giacco M. L., Stato, Chiese e pluralismo confessionale, Rivista telematica – febbraio 2007,
str.16. Autorica navodi i slučaj iz prakse Europskog suda za ljudska prava Hoffman v. Austra iz
1993. zbog odluke suda da se dijete nakon razoda braka dodjeli roditelju koji nije jehovin
svjedok.
13
Veerman, op.cit., str.391.
14
Veerman, op.cit., str.390.
15
Veerman, op.cit., str. 392-393.
11

53

�svijetu i živio s ljudima koji su još uvijek duboko religiozni i deklarirani, “ateist,
agnostik i/ili humanist ” mora proniknuti u tajne religijskog pogleda na svijet.
Suvremena pravna država pokušava uspostaviti balans između
religijskih sloboda roditelja i najboljeg interesa djeteta. Vjerska uvjerenja
roditelja mogu ugroziti najbolji interes djeteta napose prilikom izbora načina i
metoda liječenja djece koji su protivni religijskom svjetonazoru roditelja i čini se
da je tek spašavanje života djeteta ona granica autonomije roditeljskog prava
koju je spremna prijeći suvremena pravna država. Španjolski je Ustavni sud
2002. godine, razmatrajući osuđujuću presudu izrečenu roditeljima zbog
ubojstva djeteta koji su kao Jehovini svjedoci odbili davanje transfuzije krvi
trinaestogodišnjem djetetu, zaključio da nema osnove za kazneni progon
roditelja. Budući da je i dijete bilo Jehovin svjedok sud je ukinuo osuđujuću
presudu roditeljima priznajući maloljetniku punu slobodu odlučivanja polazeći
od njegovih vjerskih uvjerenja.16
3. Evanđelje po Luki 2.21. « Isus postaje član Božjeg naroda – Kad
prođe osam dana, i kad je Dijete trebalo obrezati, nadjenuše mu ime Isus, kako
ga je nazvao anđeo još prije nego se zače».17 Obrezivanje muške djece povijesni
je, ali i suvremeni primjer vršenja obrednih religijskih čina neposredno nakon
rođenja djeteta. Muslimani i Židovi polaze od neprikosnovenog prava
utemeljenog na moralnoreligijskim dužnostima da nad svojom muškom djecom
obave obred obrezivanja. Obrezivanje muške djece gotovo da se i ne smatra
“medicinskim zahvatom” već činom ostvarivanja vjerskih sloboda roditelja.
Teško je u tom kontekstu uopće spominjati prava djeteta na zdravlje i na zabranu
neovlaštenog zadiranja u njegov tjelesni integritet ili pravo djeteta na slobodu
izbora vjeroispovijedi. Imaju li djeca s tim u svezi uopće neka prava? Vršenje
obrezivanja kao čina religijske obveze teško je spojivo s obaviještenim
pristankom (engl. Informed Consent) koji je prihvaćen kao temeljni kriterij
dopustivosti zadiranja u tjelesni integritet.
Kad je Švedska 2001. godine propisala da obrezivanje mogu vršiti samo
licencirani liječnici, protestirala je Židovska zajednica tvrdeći da se time krše
religijske slobode duboko ukorjenjene u tradiciji njihove vjere. Muftija Ševko ef.
Omerbašić u prilogu o Islamu i duhovnosti djeteta objavljenom u Hrvatskoj
2006. godine piše : «Dva tjedna nakon rođenja djeteta obično se vrši obred
obrezivanja ili cirkumcizije, u islamskoj terminologiji nazvan el-hitan. Taj je
obred roditeljima propisao Božji poslanik. Prilikom obrezivanja roditelji
obavezno žrtvuju ovna ili ovcu ili kozu, a meso žrtve se dijeli siromašnima i
potrebitima. Treba napomenuti da je obred obrezivanja preuzet od Božjeg
poslanika Ibrahima (Abrahama), alejhis-selam.»18
Sukob roditelja, pripadnika različitih vjeroispovjedi, glede vjerskih
sadržaja odgoja zajedničke djece u pravilu se očituje nakon razvoda braka. Sud u
Francuskoj, u Parizu 2000. godine osudio je na novčanu kaznu oca koji je
obavio cirkumciziju, dok je dijete bilo kod njega na susretima i druženju, bez
16

Lo Giacco, op.cit., str.20.
Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1991.
18
Muftija Ševko ef. Omerbašić, Islam i duhovnost djeteta, 8, Dijete i društvo,2,2006., str.546.
17

54

�pristanka majke kojoj je dijete bilo povjereno nakon razvoda braka.19 Sud u
Velikoj Britaniji 1999. godine također je presudio da nakon razvoda braka otac
musliman ne smije bez suglasnosti majke koja je bila kršćanske vjeroispovjedi
obaviti obrezivanje dječaka. U obrazloženju je navedeno da je odluka donesena
procjenom važnosti okruženja i religije u kojoj će dijete odrastati, te u ovom
slučaju nisu uvažena religijska shvaćanja oca.20
Pravo na izvršavanje religijskih sloboda u vršenju obrednih čina ipak
može biti biti ograničeno. U Italiji je 9. siječnja 2006. godine usvojen Zakon
br.7 kojim su predviđene sankcije za vršenje infibulacije, sakaćenja ženskih
spolnih organa koje prakticiraju muslimanski doseljenici iz sjevernoafričkih
zemalja.21 Za obavljanje infibulacije predviđena je kazna od četiri do dvanaest
godina zatvora, a kazna se povećava za jednu trećinu ako je zahvat izvršen nad
maloljetnicom. Sankcija pogađa i liječnike koji gube licencu na deset godina.
Budući da se ti zahvati obično vrše u zemljama iz kojih potječu doseljenici,
predviđa se kazna i za počinitelje, odnosno roditelje maloljetnica koji su bili
suglasni da se taj gotovo ritulani zahvat obavi u državi iz koje potječu.
Donošenju tog zakona prethodilo je očitovanje Nacionalnog bioetičkog odbora
(Comitato Nazionale di Bioetica) od 25.rujna 1998. godine kojim je zaključeno
da cirkumcizija žena predstavlja težak oblik zadiranja u njihov tjelesni integritet
te predložilo donošenje zakona koji bi strogim kaznama sankcionirao vršenje tih
brutalnih čina.22 U javnosti su objavljene procjene prema kojima u svijetu ima
oko 130 milijuna žrtava infibulacije koja se obavlja u 40-tak afričkih zemalja, a
koja se prakticirala i među muslimanskim doseljenicima u zapadnim zemljama.
Primjena načela zaštite najboljeg interesa djeteta iz Konvencije UN o pravima
djeteta iz 1989. godine na žensku cirkumciziju ili infibulaciju dovela je do
zabrane vršenja tog zahvata i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uobičajena praksa
vršenja tih zahvata u nekim djelovima Afrike zbog religijskih i kulturnih razloga
zabranjena je u Ujedinjenom Kraljevstvu isto kao i ritualno tetoviranje te
obilježavanje djeteta brazgotinama na koži.23
Talijanski nacionalni bioetički odbor bio je drugačijeg stajališta kad je u
pitanju muška cirkumcizija i nije predložio donošenje sankcija za vršenje tog
zahvata.24 U teoriji se zaključuje da zakoni koji zadiru u tradiciju židovske ili
muslimanske vjere politički vrlo lako mogu biti kvalificirani kao “antisemitski”
ili “protu islamski” što je za političare dodatno otežavajuća i u suvremenom
svijetu nikako poželjna okolnost.
Na delikatnost pravnog univerzalizma ukazuje i slijedeći primjer. U
priručniku UNESCO-a iz 2006. godine koji se odnosi na etičke prosudbe
medicinskih zahvata u svezi s reproduktivnim zdravljem analiziran je i
hipotetski slučaj zahtjeva majke šestogodišnje djevojčice za izvršenjem
19

Lo Giacco, op.cit., str.15
Ibid.
21
Legge 9 gennaio 2006, n. 7 "Disposizioni concernenti la prevenzione e il divieto delle pratiche
di mutilazione genitale femminile", Gazzetta Ufficiale br.14, 18.1.2006.
22
Cassano G; Patruno F, Mutilazioni genitali femminili, Famiglia e diritto, 2, 2007, str. 190.
23
Cumper, op.cit., str.122.
24
Cassano, op.cit., str.194.
20

55

�sakaćenja genitalija – female genital cutting.25 Činjenice kojima se pojašnjava
slučaj odnose se na shvaćanje majke da će djevojčici u sredini u kojoj živi biti
onemogućeno sklapanje braka te da će biti smatrana manje vrijednom ako joj se
ne izvrši zahvat. Primjer doista vrlo zorno potvrđuje koji su to stvarni sadržaji
“sukoba civilizacija”. Majka dalje navodi da je zahvat već učinjen na njenim
dvjema kćerkama. Majka se skrbeći o dobrobiti djeteta obraća liječniku, jer ne
želi da zahvat bude izvšen od strane priučenog laika što bi moglo ugroziti život i
zdravlje djevojčice. Priručnik daje uputu liječniku da zahvat ne bi smio izvršiti
budući da je zabranjen liječničkim kodeksom i stajalištima Svjetske zdravstvene
organizacije. Obveza je liječnika podučiti sredinu o opasnostima zahvata i
aktivno djelovati na izgrađivanju “obavještenog pristanka”, kao i za napuštanje
takve prakse.26 S druge strane ako je polazno načelo pristupa tom problemu
najbolji interes djeteta, onda u toj sredini majka djeluje instinktivno upravo
pokušavajući ostvariti baš to načelo. Ista norma ima različite sadržaje u
drugačijem životnom okruženju. Pravo je između ostalog i kulturna pojava čije
dosege relativiziraju običaji i sustav vrijednosti pojedinih područja, odnosno
utjecaj religija i stupanj razvoja društva.
Vrlo je teško glede tih religijskih rituala naći uporište za ostvarivanje
načela jednakosti građana ili zabrane diskriminacije.27 Pristup talijanskog
zakonodavca ukazuje na univerzalnost prava maloljetnika na fizički i psihički
integritet i na univerzalnost zaštite dostojanstva ljudskog bića koji u
demokratskom društvu ne smiju biti ugroženi pravom roditelja na slobodu
vršenja religijskih čina koji zadiru u tjelesni integritet njihove maloljetne djece. 28
Islam tako primjerice nameće i obvezu postupnog navikavanja djece na post
tijekom ramazana, pa se opravdano može postaviti i pitanje posrednog zadiranja
u tjelesni integritet djeteta.29 De lege ferenda izlaz se nastoji pronaći u aktivnim
procesima kulturne i civilizacijske senzibilizacije doseljenika, na usvajanju
novih sustava vrijednosti i na pokušaje da se ti religijski obredi nad maloljetnom
djecom svedu na simbolične obrede neškodljive njihovom tjelesnom integritetu.
Primjerice uvodna odredba Zakona o zaštiti prava pacijenata polazi od načela
humanosti koje se između ostalog ostvaruje poštivanjem privatnosti pacijenta,
svjetonazora te moralnih i vjerskih uvjerenja (čl.4).30 Vjerska uvjerenja djeteta
bez obzira na normativni okvir postavljen Konvencijom UN o pravima djeteta
vrlo su dvojbene naravi i teško im je pružiti odgovarajuću zaštitu. Sve velike
monoteističke religije neposredno po rođenju djeteta religijskim činima primaju
dijete kao novog člana u svoju zajednicu. Na vršenje tih čina u svakom slučaju
utječu isključivo vjerska uvjerenja njegovih roditelja. Obiteljski zakon
Republike Hrvatske polazeći od Konvencije UN o pravima djeteta sadrži vrlo
25

Dickens M. B; Cook J. R;, Kismondi E, Reproductive Health Case Studies with Ethical
Commentary, The UNESCO Chair in Bioethics, The International Center for Health, Law and
Ethicd, Faculty of Law University of Haifa, 2006., str.40.
26
Dickens; Cook; Kismondi, op.cit., str.41.
27
Cassano, op.cit., str. 194.
28
Cassano, op.cit., str. 199.
29
Omerbašić, op.cit., str. 547.
30
Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine, br.169/2004

56

�apstraktnu stilizaciju kojom « propisuje » da odgoj djeteta mora biti u skladu s
njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i
drugog uvjerenja.31 Mišljenja smo da se radi o neprimjenjivoj stilizaciji koja
može dovesti do arbitrarnih odluka sudova u eventualnim postupcima u skladu s
čl.89. istog zakona koji predviđa da dijete ima pravo tražiti zaštitu svojih prava
pred nadležnim tijelima. Razboritijim držimo rješenje iz pravnog sustava
Republike Slovenije budući da Ustav čl.41. propisuje da roditelji imaju pravo
donositi odluke u svezi s vjerskim i moralnim odgojem djeteta. To je pravo
međutim ograničeno pravom djeteta na izražavanje vlastite volje i ostvarivanje
osobnog izbora kad dijete dostigne potrebnu zrelost. Pravo roditelja na
„usmjeravanje“ vjerskog odgoja djeteta prestaje dvanaestom godinom života
djeteta.32 Zakon o braku i porodičnim odnosima Republike Slovenije sadrži
istovjetnu odredbu (čl.131 st.1), ali i razradu tog prava djeteta odredbom iz st.2
koja predviđa da je za promjenu vjeroispovjedi djeteta koje je navršilo deset
godina života potrebna suglasnost djeteta. Dijete starije od dvanaest godina
samostalno donosi odluke u svezi s vlastitim vjerskim opredjeljenjima. 33
Međutim i u tom sčlučaju vrijedi prigovor da sva djeca nisu jednako zrela u istoj
životnoj dobi, a napose je delikatno pitanje tko ima pravo u fazama odrastanja
djeteta činiti dostupnim, ili još gore nametati neke druge relligijske sadržaje
odgoja različite od onih koje je dijete dobilo u vlastitoj obitelji.
U Hrvatskoj javnosti tijekom 2012. i 2013. godine vođena je polemika
oko sadržaja i načina poduke o splonom odgoju mladih u školama budući se do
tada uspješno prikrivao neminovan sukob liberalnih (tzv. lijevih) i
konzervativnih (tzv.desnih) političkih opcija.34 Pred Ustavnim sudom RH
pokrenut je postupak zbog programa koji je sadržavao ideologizirana stajališta i
zastupao svjetonazor koji je aktom državne vlasti, nadležnog ministra, bio
nametnut svima. Polazeći od temeljnih načela pluralizma, tolerancije i
slobodoumlja Republike Hrvatske kao demokratske države Ustavni sud je
zaključio da je u konkretnom slučaju bio povrijeđen proceduralni aspekt te je
31

Obiteljski zakon, Narodne novine, br,116/2003., br.17/2004., br.136/2004., br.107/2007.,
br.61/2011.
32
Zupančič K, Novak B, Žnidaršič Skubic V, Končina-Peternel M, Reforma družinskega prava,
2. izmjenjeno i popunjeno izdanje, Uradni list Republike Slovenije, 2009., str. 44-45.
33
Ibid., str.232.
34
« Uvođenje zdravstvenog odgoja, prije svega sadržaj četvrtog modula koji pokriva pitanj
ljudske spolnosti naišao je na žestok otpor udruga civilnog društva kršćanskog predznaka, kao i
Katoličke crkve u Hrvatskoj. Njihov otpor nije mobilizirao samo vladu, odnosno resorno
ministarstvo nego i udruge civilnog društva sekularističkog predznaka. Posljedično je došlo i do
svrstavanja oporbenog HDZ-a i partnera na stranu kritičara programa zdravstvenog odgoja, kao i
suradnje vladine većine i udruga koje ga podupiru. Time se stranačko natjecanje između vladine
većine i glavne oporbene stranke sa socioekonomskih pitanja preselilo na razinu bioetičke
politike, koja može imati dalekosežne posljedice za hrvatsko društvo. Zbog neuredne procedure
uvođenja i manjkave javne rasprave, Ustavni sud je u svibnju ukinuo kurikulum zdravstvenog
odgoja, a novi prijedlog ministarstva sadrži promjene na tragu kritičara četvrtog modula. Pa ipak
udruge koje se protive uvođenju programa zdravstvenog odgoja, najavile su nove protestne akcije
uključivši i bojkot nastave. Bioetički sukobi su se novim intenzitetom nastavili u ljeto i na jesen.“
Višeslav R, Ekonomska kriza i ratovi kultura, Vijenac godište XXI, br.516-517, 12. 12. 2013,
str.7.

57

�ukinuo odluku ministra znanosti, obrazovanja i sporta koja je sadržavala i tzv.
kurikulum zdravstvenog odgoja.35
Hrvatski Zakon o zaštiti prava pacijenata predviđa da suglasnost za
vršenje zahvata nad maloljetnom osobom daje zakonski zastupnik, odnosno
skrbnik pacijenta. Isti Zakon propisuje da je u slučaju sukoba interesa
maloljetnog pacijenta i njihovih zakonskih zastupnika, odnosno skrbnika,
zdravstveni radnik dužan o tome odmah obavijestiti nadležni centar za socijalnu
skrb.36 Za zadiranje u tjelesni integritet djeteta kao pacijenta, na primjeru
obrezivanja neposredno po rođenju djeteta, potrebno je imati suglasnost za
vršenje tog zahvata koju je dao njegov roditelj kao zakonski zastupnik, odnosno
skrbnik. Bez obzira na teorijske dosege, dijete je u tim situacijama objekt, a
suglasnost ovisi o svjetonazoru, moralnim i vjerskim uvjerenjima roditelja.
Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore iz 2006.
godine propisuje: «Liječnik će poštovati prava pacijenta smatrajući dobrobit
pacijenta svojom prvom i osnovnom brigom». Postavlja se pitanje treba li
liječnik odbiti vršenje zahvata kad nema medicinskih indikacija i o sukobu
interesa obavijestiti centar za socijalnu skrb. Riješti dvojbu «u korist» djeteta
pozivajući se na zaštitu tjelesnog integriteta djeteta i njegovu dobrobit značilo bi
dijete u tradicionalno religioznim društvima osuditi na izdvajanje iz obitelji.
Židovi i Muslimani generacijama poduzimaju takve zahvate kojima se zadire u
tjelesni integritet muške djece. Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini
Vijeća Europe koja obvezuje i RH predviđa da se zahvat na osobi može izvršiti
bez njezina pristanka samo za njezinu izravnu korist. «Ako, prema zakonu,
maloljetna osoba nije sposobna dati pristanak na zahvat, zahvat se može izvršiti
samo uz odobrenje njezina zastupnika ili organa vlasti, ili osobe ili tijela koje
predviđa zakon. Mišljenje maloljetne osobe uzima se u obzir kao sve značajniji
čimbenik u razmjeru njenim ili njegovim godinama i stupnju zrelosti (čl.6)». 37 U
slobodnoj tržišnoj ponudi usluga u hrvatskom dnevnom tisku nailazimo na
oglase u kojima se reklamiraju privatne specijalističke urološke ordinacije koje
nude uslugu obrezivanja uključujući i kontrolu za cijenu od 1600 kuna ili nešto
više od 200 eura.
4. Čini se da se zaboravlja da i u postupcima donošenja zakona, ali i kod
primjene normi u sudskoj praksi, različite religije mogu imati vrlo bitan utjecaj.
Religijski svjetonazor od presudne je važnosti kad primjena norme ovisi o
njezinoj utemeljenosti u etičkom i moralnom svjetonazoru onoga koji normu
tumači ili primjenjuje.38 Europa sve više postaje multireligijsko područje. Djeca
pripadnici različitih “manjinskih” vjerskih zajednica mogu biti dovedena u
neravnopravan položaj glede prenatalne dijagnostike, transfuzije, transplantacije
35

Ustavni sud RH, odluka U-II/1118/2013, Narodne novine br.63/2013.
Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine, br.169/2004.
37
Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u
pogledu primjene biologije i medicine: Konvencije o ljudskim pravima i biomedicini, Narodne
novine, Međunarodni ugovori, br.13/2003.
38
Guzmán P. M. J., The Anomalous European Rights to Life and Death: Understanding the
Struggle for Recognition of Religiuos Minority Rights by Examining the Cultural Identiy of Spain
and Other European Countries, Texas Tech Law Review, vol.30, 2004, str. 297.
36

58

�ili održavanja na životu.39 S obzirom na značajan broj mješanih brakova, ali i s
obzirom na stalne migracije stanovništva, primjerice vraćanjem u zemlju
podrijetla s djetetom nakon razvoda braka, otvaraju se problemi rješavanja
dvojbi kako tumačiti šerijatsko obiteljsko pravo u kontekstu međunarodnog
javnog poretka i rješavanja sukoba nadležnosti. Ta je problematka posebno
zamjetna u francuskoj pravnoj teoriji zbog velikog broja Muslimana i statusa
osoba koje imaju dvojno državljanstvo. Slijedeći tradiciju Code Civila iz 1804.
godine, domovinsko pravo (la loi nationale) mjerodavno je za sporove u svezi s
brakom, skrbništvom, ali i za prestanak braka otpuštanjem bračnog druga.40
Načela međunarodnog prava na kojima se gradi sustav ljudskih prava dovela su
do nastanka teorije međunarodnog javnog poretka, pa čak i europskog javnog
poretka u svezi s primjerice poligamnim brakovima. 41 Bitno različiti svjetonazori
nazirali su se i u postupku usaglašavanja stajališta prigodom nastajanja
Konvencije UN o pravima djeteta (1979-1989). Predstavnici islamskih zemalja
upozoravali su da Konvencija ide suprotno religijskim tradicijama islamskih
zemalja, budući da pravni poretci tih zemalja u pravilu propisuju da dijete slijedi
religiju očeva. Bilo je stoga za očekivati da će mnoge islamske države postaviti
rezerve upravo na odredbe Konvencije UN o pravima djeteta iz 1989. koje se
odnose na neprihvaćanje religijskih sloboda maloljetnika.
U analizama vjerskih sloboda djece polazi se od pretpostavke da dijete
izgrađuje svoj vlastiti religijski identitet u obitelji, ali ga sud u slučaju sukoba
interesa u obitelji ne može nametnuti. Sud može samo tumačiti pravo na
autonomiju ili pravo na izbor, dok ostaje otvorenim pitanje smije li sud stati iza
jednog religijskog autoriteta kad ih ima toliko različitih.42 Pravo ne čine samo
norme objavljene u službenom glasniku neke države. U postupcima donošenja
zakona, ali i kod primjene u postupcima interpretacije normi u sudskoj praksi
različite religije uvijek će imati bitan utjecaj, jer je religijski svjetonazor od
presudne važnosti u primjeni norme koja ovisi o njezinoj utemeljenosti u
etičkim i moralnim prosudbama onoga koji primjenjuje apstraktnu pravnu
normu.43
Europske demokracije utemeljene na judeokršćanskoj tradiciji susreću se
s problemom uvažavanja religioznosti velikih islamskih zajednica koje u drugoj
ili trećoj generaciji prestaju biti migrantske zajednice. U sustavu javnog školstva
iskazan je otpor prema simbolici križa u učionicima, hrani na jelovnicima
školskih kuhinja ili načinu odjevanja učenica. U analizi vjerskih sloboda djece
polazi se od pretpostavke da dijete izgrađuje svoj vlastiti religijski identitet u
obitelji, ali ga sud u slučaju sukoba interesa u obitelji ne može nametnuti. Sud
može samo tumačiti pravo na autonomiju ili pravo na izbor, dok ostaje
39

Guzmán, op.cit., str. 305.
Fulchiron H, Droits de l'homme et familles muslumanes en Europe: quel équlibre pour quels
droits?, u: Lødrup P; Modvar E, Family Life and Human Rights, Gyldendal Akademisk, Norway,
2004, str.235-247.
41
Ibid., str.237.
42
Mueller Leff L, Religious Rights of Childern: a Gallery of Judicial Visions, Review of Law &amp;
Social Change, 14, 1986, str.325.
43
Guzmán, op.cit., str. 297.
40

59

�otvorenim pitanje smije li sud stati iza jednog religijskog autoriteta kad ih ima
toliko različitih.44 Zašto je važno iskustvo zakonodavstva i sudske prakse SAD u
svezi s vjerskim pravima djeteta? Zato što je to povijesni primjer heterogenog
društva koje se ranije nego Europa susrelo s djelovanjem različitih religija i koje
je razvijalo demokratski okvir pravnog poretka polazeći od prava na religijsku
različitost. “Svaka koncepcija dječjih vjerskih prava duboko je određena
shvaćanjem djetinjstva, legitimnih prava države za socijalizacijom djece preko
javnog odgoja i definicijom vjerskog identiteta”.45
Nakon iscrpne analize presuda Vrhovnog suda SAD u svezi s vjerskim
pravima djece, Mueller zaključuje da je u presudama došla do izražaja
viševrsnost osobnih shvaćanja religije, odgoja, obrazovanja i obiteljskih odnosa
pojedinih sudaca.46 “Da bi netko mogao konceptualizirati posebna vjerska prava
djece svakako mora poći od nekih pojašnjenja o tome kako osoba izgrađuje
vjerski identitet“.47 Vjerski identitet proizlazi iz obitelji i nasljeđa. Dijete ga
gradi sudjelujući isprva, u pravilu pasivno, u obiteljskom životu kojeg duboko u
svijesti i pamćenju obilježavaju upravo vjerski sadržaji u obitelji: rođenje
djeteta, krštenje, sklapanje braka ili smrt člana obitelji. 48 Psihološki ni pedagoški
ni u kojem slučaju nije u najboljem interesu djeteta sukob sustava vrijednosti
glede religije usvojene u obitelji i one koja se “nameće” javnim školskim
sustavom. Doista je pitanje da li i u kojoj dobi djeca mogu slobodno, aktivno
sudjelovati u postupcima izbora u procesima učenja i razvoja?49 Neprijeporna je
uloga obitelji. U toj primarnoj ljudskoj zajednici odnosi su doista vrlo osobni,
osjetljivi, a interesi djeteta ovisni su o roditeljima i obitelji kao cjelini. 50 Život u
obitelji neminovno dovodi do prilagodbe jednih na druge.51
Ni u kojem slučaju nije u najboljem interesu djeteta postojanje različitih
javno školskih i obiteljskih religijskih svjetonazora. Ono što bi trebala biti uloga
javnog školskog sustava u suvremenim multireligijskim društvima svakako je
promicanje različitosti, pluralizma i univerzalnih humanističkih vrijednosti u
odgoju djece.52 Na primjeru Norveške, u kojoj je Evangeličko luteranska religija
državna religija, pripadnici islamske vjerske zajednice svoje pravo na odgoj
djece ostvarili su privatnim školama, ali i širenjem sadržaja školskih programa.
U svakom slučaju, bez obzira na odgoj u obitelji, neminovno je poučavanje
djece o različitim religijskim svjetonazorima kojima pripadaju druga djeca u toj
istoj državi.
Važno je povijesno multireligijsko iskustvo Sjedinjenih američkih
država prema kojem država ne smije nametati ni preferirati jednu vjeru i s time
posljedično povezano da jedno mišljenje ne može biti isključivo i jedino,
44

Loc.cit.
Loc.it.
46
Mueller, op.cit., str.326.
47
Mueller, op.cit., str. 327.
48
Loc.cit.
49
Mueller, op.cit. str. 331.
50
Mueller, op.cit. str. 332.
51
Mueller, op.cit. str. 333.
52
Mueller, op.cit. str. 335.
45

60

�odnosno apsolutno.53 Bez obzira radi li se o modelu prema kojem bi djeca i
odrasli imali ista vjerska prava ili bi djeca imala pravo da njihov vjerski odgoj
usmjerava njihova obitelj, vjerski odgoj djeteta uvijek je pod roditeljskom
kontrolom, jer je polazna pretpostavka da obitelj dostatno štiti prava djece. Taj
teorijski pristup podudara se sa shvaćanjem da religijski identitet proizlazi iz
nasljeđa i nečije obitelji, te da obitelj najbolje usmjerava vjerski identitet
djeteta.54 Kao treći teorijski model navodi se pravo djeteta na izbor religijskog
identiteta. Međutim, to pravo na izbor moguće je ostvariti tek nakon što su
djetetu bile dostupne neke druge informacije o različitim religijama. Da bi dijete
moglo ostvariti to svoje pravo, neophodno je da “netko” djetetu učini dostupnim
ključne informacije o nekoj drugoj religiji ili ateističkim pogledom na svijet
nastoji relativizirati vjeru u Boga. Pitanje je tko je taj “netko” i ima li on ovlasti
zadirati u autonomiju roditelja koji u obiteljskom zajedništvu ostvaruju sadržaje
roditeljske skrbi.
Čini se nemogućim ostvariti odgodu bilo kojeg vjerskog utjecaja na
djecu dok ona ne dostignu punu zrelost odlučivanja kako bi mogla ostvariti svoje
pravo na izbor, kad postanu dovoljno razborita i zrela za odlučivanje, osim
eventualno, u nekoj apstraktnoj sekularnoj državi kao garantu dječjih prava, i to
samo ako djeca nisu odgajana u obitelji već u strogo sekularnim, potpuno
depersonaliziranim, državnim institucijama.
Europa tek postaje svjesna činjenice da upravo migracije radne snage
dovode do psihološke nesigurnosti osoba što posljedično vodi do većeg utjecaja
religija kao čvrstog uporišta migranata koji teško postaju ravnopravnim dijelom
za njih novog i stranog većinskog kulturnog identiteta. Pripadnost etničkoj i
religijskoj zajednici migrantima daje osjećaj kontinuiteta u tradiciji kao i važan
osjećaj da nisu prepušteni sebi samima. To nepobitno potvrđuju povijesni
primjeri povezanosti i sidrišta u religiji nekoliko valova hrvatske dijaspore
diljem svijeta.
Javna škola ima zadaću javnog socijalizatorskog agenta. U SAD kao
multireligijskom društvu dijete koje pohađa javnu školu mora svakog jutra
sudjelovati u minuti javne tišine. Tu tišinu u sebi moguće je ispuniti sabranošću
u meditaciji ili u dobrovoljnoj molitvi.55 U kontekstu prava djeteta prema
Konvenciji UN o pravima djeteta dalo bi se zaključiti da je tu minutu moguće
ispuniti i ostvarivanjem prava na slobodu preispitivanja vlastite savjesti, misli i
uvjerenja. Zapadne su demokracije ipak pretežito nastale na judeo-kršćanskoj
tradiciji. U tom kontekstu važno je podsjetiti na: dnevno zazivanje Boga u
Vrhovnom sudu SAD-a, molitve u Kongresu ili zaklinjanje na Bibliju.56
Hrvatska je posebnost samovoljno dopunjen tekst zakletve prvoga hrvatskoga
predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je službenom tekstu predsjedničke
zakletve dodao “Tako mi Bog pomogao”!

53

Mueller, op.cit. str. 336.
Mueller, op.cit. str. 339.
55
Mueller, op.cit. str. 345 i 349.
56
Mueller, op.cit. str. 346.
54

61

�Migracije, pokretljivost stanovništva i do sada nepostojeće, tako brzo
globalno širenje informacija, dovele su do širenja kultova i/ili sekti. Proboj
novog uvijek je obilježen otporima zbog nepoznavanja stvarnih sadržaja. Sektu
je moguće definirati kao manju skupinu ljudi koje ujedinjuju vjerska uvjerenja
različita od općeprihvaćenih u široj zajednici. Kult se pojašnjava također i kao
vjerska skupina koja se služi „sumnjivim postupcima“ za novačenje novih
članova nad kojima vrši strogu kontrolu. Širenje kršćanstva opće je poznat
primjer otpora i žrtvi koje su pratile povijesna razdoblja koja su prethodila
prihvaćanju kršćanstva kao državne religije. U Rusiji je zamjetan „strah“ države
od širenja novih kultova.57 Procjena javnih interesa države u svezi s
djelovanjem pripadnika novih religija temelji se na procjeni ugroženosti države i
povredi prava pojedinaca. U Rusiji je od 1997. na snazi Zakon o slobodi savjesti
i vjerskog udruživanja prema kojem su status vjerske zajednice dobile one koje
su djelovale najmanje petnaest godina, a one novije imaju status vjerskih
udruga.58 Vjerske udruge u Rusiji ne mogu provoditi vjerski odgoj djece.59
Dugotrajno razdoblje marksisma, lenjinizma, staljinizma i inih totalitarizama na
prostorima bivšeg Sovjetskog saveza ostavilo je pustoš. Obnavlja se povijesni
značaj i utjecaj Pravoslavne crkve gotovo kao državne religije, ali se stanje
ocjenjuje konfuznim ideološkim vakumom koji mnogi kultovi, sekte ili religije
žele popuniti.60 Tako se otvara novo poglavlje u preispitivanju odnosa države
prema javnom djelovanju vjerskih zajednica i religijskim slobodama pojedinaca.
Opasnost od utjecaja novog podvodi se pod kategoriju deprogramiranja
(engleski: deprogramming). Taj strah od novog povezan je s postupcima
odvajanja osobe od sustava vrijednosti i religijske pripadnosti obitelji, odvajanju
od prijatelja i dotadašnjeg načina života.61 U teoriji se ugroženost sustava
društvenih vrijednosti prepoznaje u mogućim dezintegracijama obitelji i raspadu
obiteljskih veza.62 U tom novom svjetlu posebno tumačenje zahtjeva pravo
djeteta na slobodu vjeroispovjedi. Čini se da se u hijerarhiji vrijednosti koje se
štite kao temeljne vrijednosti jednog društva pravo djeteta na slobodu izbora
vjeroispovjedi teško može obraniti kao apsolutno pravo. Država, osim
deklarativno, zasigurno neće olako dozvoliti raspad obitelji do kojeg bi
neminovno došlo ostvarivanjem učinkovitih pravnih mehanizama za realizaciju
prava djeteta na slobodu vjeroispovjedi u sudskoj praksi. Uvođenje osobnih,
individualnih prava pojedinaca (djece) u sustav obitelji neminovno djeluje
dezintegrirajuće na obitelj. Pitanje je u kojoj je mjeri država spremna ustrajati na
ostvarivanju prava djeteta koje dovodi do raspada sustava obiteljske solidarnosti.
Hansen postavlja pitanje je li uopće moguće uspostaviti normalan obiteljski
57

Hansen W; Hnasen D. S., Towards Independent Religious Rights of Minors, Journal of Juvenile
Law,4, 1980., str. 129.
58
Brossart J, Legitimate Regulation of Religion? Euroepan Court of Human Religious Freedom
Doctrine and the Russian Federation Law „On freedom of Conscience and Religious
Organizations“, Boston College International Comparative Law Review, XXII, 1999,2, str. 297.
59
Brossart, op.cit., str. 298.
60
Brossart, op.cit., str. 308 i 311.
61
Hansen, op.cit., str. 130-132.
62
Hansen, op.cit., str. 136.

62

�život nakon takvog iskustva?63 Sudovi u SAD tradicionalno su odnos dijeteroditelj smatrali odnosom od posebnog „državnog interesa“. Zamjetan je ipak
pomak kojim se postepeno nastoji omogućiti ostvarivanje prava djece
odmjerenom primjenom ustavnih načela o pravu na privatnost i na osobne
slobode. Priznati prava djece znači omogućiti emancipaciju djece što se tumači
kao prešutni sporazum kojim djeca izmiču roditeljskoj skrbi.64 Interes države na
očuvanju obitelji postoji samo dok je dijete pod roditeljskom skrbi: „Kad je
dijete emacipirano nema više pravnog opravdanja da roditelji ili država zadiru u
njegovo pravo na slobodu izbora vjeroispovjedi.“65
Delikatno je pitanje kako će država uskladiti interes roditelja za vjerski
odgoj djeteta i državni interes ostvarivanja prava pojedinca na slobodu vjere.
Kao kriteriji za rješavanje konkretnih sukoba počinje se uvažavati pravo djeteta
koje je steklo određen stupanj razboritosti u odlučivanju. Drugi je kriterij
procjena društvenih interesa koji se ogledaju u zaštiti obiteljskog jedinstva,
napose ako dijete nakon postupka „deprogramiranja“ želi pristupiti nekoj sekti. 66
Rješavajući konkretne slučajeve u praksi, sudovi bi trebali odmjereno
procjenjivati tri odvojena faktora: dubinu vjere, povezanost članova obitelji i
prevladavajući interes. Posebno je delikatan odnos prema novim sektama koje
stječu privrženost nakon „pranja mozga“ ili deprogramiranja kao oblika
psihološke prinude i zadiranja u osobni integritet maloljetne osobe.67
Nedvojbeno je da je prevladavajući povijesni model bio model vjerskog odgoja
djece kao strogo osobna stvar roditelja izražena općeprihvaćenim stajalištem da
je pravo roditelja da odlučuju o vjerskom odgoju djece.68
Hansen iznosi stajalište da bi država trebala biti „izvan“ sukoba sve dok
se sukob miroljubivo ne riješi, ali kad nastupi sukob država ne treba automatski
stati na stranu roditelja i tako riješiti sukob djeteta s roditeljima. U slučaju
postupaka pokrenutih pred sudovima nedvojbeno je da obitelj više ne
funkcionira i da je tek tada država pozvana primijeniti odredbe zakona i zaštititi
prava subjekata. Dijete bez obzira na dob mora imati mogućnost dokazati da su
postupcima u obitelji protuustavno ugrožena njegova prava.69
Krajnje
nepoželjan ishod sukoba može dovesti do raspada obitelji zbog zaštite dječjih
prava. Taj sukob pred državu postavlja nove izazove, jer država mora aktivirati
alternativne mehanizme zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi preko institucija
skrbništva, udomiteljskih obitelji ili posvojenja. A sve se te odluke zapravo
temelje na vrlo apstraktnom i «nepravnom» kriteriju procjene najboljeg interesa
djeteta čija procjena u sudskoj praksi opet ovisi o sustavu (religijskih) nazora
onih pravosudnih djelatnika koji odluku donose. Naravno da donošenje tako
delikatnih odluka nije uputno prepustiti državnom tijelu kao što je to bio tzv.
63

Loc.cit.
Hansen, op.cit., str. 137.
65
Loc.cit.
66
Hansen, op.cit., str. 139.
67
Hansen, op.cit., str. 145.
68
Hansen, op.cit., str. 148.
69
Hansen, op.cit., str. 153-154.
64

63

�„Centar za socijalnu skrb“ do 2003. godine u Republici Hrvatskoj kad je
nadležnost prebačena na sud i izvanparnični postupak.
Pravo na slobodu izbora znači da unaprijed postoji spoznaja o svim
bitnim činjenicama koje su presudne za donošenje nove odluke. Cumper iznosi
stajalište da je sloboda vjere relativno, a ne apsolutno pravo.70 Gdje i od koga
dijete može dobiti te informacije? U kojoj mjeri davanje informacija djetetu
ugrožava stabilnost obitelj? Pravo na izbor čini se najdosljednije je zaštićeno
preko kategorije obaviještenog pristanka (engleski: Informed Consent) preuzete
iz medicinskog prava, a označava obaviješteni pristanak nakon upoznavanja s
bitnim činjenicama i posljedicama (naravno i negativnim) danog pristanka.
5. Nove vijesti iz Europskog parlamenta potvrđuju „preotvaranje“ teme
prava djece i obrezivanja. U listopadu 2013. generalni tajnik Europskog
parlamenta, povodom usvajanja Rezolucije odgovara izraelskom predsjedniku
Shimonu Peresu, u kojem je izrazio stajalište da muška cirkumcizija ne ugrožava
ljudska prava, za razliku od sakaćenja ženskih spolnih organa koje predstavlja
ugrožavanje ljudskih prava.71 U Švicarskoj je 2012. godine pokrenuta javna
rasprava u svezi s obrezivanjem muške djece nakon što su bolnice u Zurichu i St
Gallenu odbile praksu vršenja obrezivanja bez medicinskih indikacija,
podvodeći tako obrezivanje dječaka pod tjelesno sakaćenje za koje je
zapriječena kazna kaznenim zakonom. 72 Tijekom 2012. podignute su tenzije u
Njemačkoj nakon što je sud u Kelnu zauzeo stajalište da obrezivanje dječaka
znači bezrazložno zadiranje u tjelesni integritet.73 Također je i u u Nizozemskoj
2011. godine pokrenuta javna rasprava u svezi s obrezivanjem muške djece kao
primjerom zloporabe dječjih prava. Prava djece pokušalo se zaštititi
prijedlozima da se ti zahvati smiju vršti tek kad dijete bude sposobno dati
pristanak.74 U rujnu 2013. godine pravobranitelji za djecu pet nordijskih
zemalja: Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, usvojili su zajedno s
pedijatrima i dječjim kirurzima Rezoluciju kojom se traži zabrana obrezivanja
dječaka bez medicinskih indikacija.75
I doista je Ivo Andrić imao pravo kad je napisao da čovječanstvo uvijek
iznova počinje pričati istu priču.... Pravni pristup vjerskom odgoju djece i
obrezivanju djece prati civilizaciju doslovno od početka pisanih i kolektivnih
70

Cumper, op.cit., str. 121.
Parliamentary Assembly, Jagland: Male circumcison does not violate human rights,
www.humanrightseurope.org/2013/10/jagland-male-circimcision. (11.11.2013.)
72
Male
Circumcision:
Swis
legal
experts
divided
over
circumcision,
www.swissinfo.ch/engl/swis_news/Swiss_legal_experts_divided_over_circumcision.html.
(11.11.2013.)
73
Germany: Govt promises new law to protect'right' to circumcise male infants,
http://uk.reuters.com/article/2102/07/17/uk-germany-circumcision-idUKBRE86G11D20120717.
(11.11.2013.)
74
Netherlands: tensions continue over circumcision debate, http://www.bbc.co.uk/news/worldeurope-15486834. (11.11.2013.)
75
Male circumcision: Nordic ombudspersons will seek a ban on non-therapeutic male
circumcision.
http://tdh-childprotection.org/news/male-circumision-nordic-ombudspersons-will-seek-a-ban-onnon-therapeutic-male-circumcision. (11.11.2013.)
71

64

�sjećanja. Ono što je krajnji domet prava su načela pluralizma, tolerancije i
slobodoumlja na kojima bi trebalo dosljedno djelovati. Sloboda izbora
vjeroispovijedi kao izvornog prava djeteta je deklaratorna konvencijska utopija.
Apstraktne kategorije u konvencijama ili zakonima poput prava na slobodu
misli, savjesti ili uvjerenja sasvim su dostatna opća prava načela. Čini se
nemogućim ostvariti odgodu bilo kojeg vjerskog utjecaja na djecu dok ne
dostignu punu zrelost odlučivanja kako bi mogla ostvariti svoje pravo na izbor
postajući dovoljno razborita i zrela za odlučivanje. Jedini izuzetak je eventualno
neka apstraktna sekularna država kao garant dječjih prava i to samo ako djeca
nisu uopće odgajana u obiteljima već u strogo sekularnim, potpuno
depersonaliziranim, državnim institucijama. Nešto slično možda postoji u
Demokratskoj Narodnoj Republici (sjevernoj) Koreji. Maria Luisa Lo Giacco u
raspravi o državi, crkvama i religijskom pluralizmu navodi primjer Ustava
Demokratske Narodne Republike Koreje iz 1998. godine koji izravno povjerava
odgoj djece državi: „Država će u praksi oživotvoriti načela socijalističkog
odgoja i omogućiti odrastanje novih naraštaja inteligentnih komunista koji će
biti moralno i fizički zdravi (čl.43)“.76 Europa tek postaje svjesna činjenice da
migracije radne snage dovode do psihološke nesigurnosti osoba što posljedično
dovodi do utjecaja religija kao čvrstog uporišta migranata koji teško i mukotrpno
postaju ravnopravnim dijelom društva. Sloboda izbora vjeroispovjedi kao
izvornog prava djeteta je konvencijska utopija. Dijete u pravilu postaje
prihvaćeno kao član obitelji između ostaloga i vršenjem religijskih čina. Primjer
obrezivanja potvrđuje da su suvremene pravne države nemoćne čak i u tim
slučajevima kad vršenje religijskih čina predstavlja zadiranje u tjelesni integritet
djeteta. U radu se pojašnjava razlika u sadržajima čina kojima se zadire u tjelesni
integritet muške djece uporabom termina obrezivanje. Biološka različitost
spolova neminovno dovodi do diskriminacije: u slučaju zadiranja u tjelesni
integritet djevojčica doista treba koristiti „težu“ terminologiju i govoriti o
sakaćenju koje se kažnjava zbog bitno različitih i puno težih posljedica zadiranja
u tjelesni integritet osobe. U ovom radu nije korištena povijesna metoda stoga
što su povijesna iskustva u svezi s vjerskim odgojem djece naša svakidašnjica.
Možda odmjerenim, razboritim djelovanjem danas nešto možemo učiniti de lege
ferenda i to ne pravom, normom, zakonom, konvencijom, nego tek
civilizacijskim načelima pluralizma, tolerancije i slobodoumlja kojih ćemo se
dosljedno pridržavati. Dosljednost oduhovljenih bića koja su živjela svoju vjeru
tako je održala odabrani narod Židova. Bit će svakako zanimljivo pročitati
radove koji će s istim ključnim riječima biti objavljeni 4028. godine.

76

Lo Giacco, op.cit., str.3.

65

�dr. sc. Nenad Hlača, full professor
Law Faculty, University of Rijeka, Croatia

RELIGIOUS UPBRINGING OF CHILDREN, CHILDREN’S
RIGHTS AND CIRCUMCISION OF CHILDREN
Summary: Religious upbringing of children and circumcision of
children have been characteristics of this civilization since time immemorial.
Principles of plurality, tolerance and freedom of thought constitute the latest
achievements of the law in this respect and require taking collective action. It
seems impossible to postpone religious influences on children to full maturity of
decision-making when they are able to realize their right to choice as sensible
human beings. The freedom of choosing one’s religion as an inherent right of the
child is utopian. The example of circumcision confirms that modern legal states
cannot interfere with the child's bodily integrity even when performing certain
religious acts. With this in mind, the author attempted to clarify the difference
between acts that interfere with bodily integrity of male children by using the
term circumcision. In case of girls, the usage of a ‘stronger’ terminology seems
to be called for, as it involves mutilation and violation of human rights.
Key words: children’s rights, religious upbringing, circumcision

66

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7645">
                <text>3035</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7646">
                <text>VJERSKI ODGOJ, PRAVA DJETETA I OBREZIVANJE DJECE</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7647">
                <text>HLAČA, Nenad</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7648">
                <text>Vjerski odgoj djece i obrezivanje djece prati ovu civilizaciju doslovno  od početka pisanih i kolektivnih sjećanja. Ono što je krajnji domet prava su  načela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja na kojima bi trebalo dosljedno  djelovati. Čini se nemogućim ostvariti odgodu bilo kojeg vjerskog utjecaja na  djecu dok ne dostignu punu zrelost odlučivanja kako bi mogla ostvariti svoje  pravo na izbor kao razborita ljudska bića. Sloboda izbora vjeroispovijedi kao  izvornog prava djeteta je utopija. Primjer obrezivanja potvrđuje da su suvremene  pravne države nemoćne čak i u slučajevima kad vršenje religijskih čina  predstavlja zadiranje u tjelesni integritet djeteta. Pokušali smo pojasniti razliku u  sadržajima čina kojima se zadire u tjelesni integritet muške djece uporabom  termina obrezivanje. U slučaju zadiranja u tjelesni integritet djevojčica doista  treba koristiti „težu“ terminologiju budući se radi o sakaćenju i povredi ljudskih  prava.  Ključne riječi: prava djeteta, vjerski odgoj, obrezivanje</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7649">
                <text>Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7650">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7651">
                <text>Article
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="19">
        <name>K Law (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="1190" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9234">
                <text>3472</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9235">
                <text>VOCABULARY ACQUISITION FOR YOUNG LEARNERS</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9236">
                <text>Đapo, Larisa
Akbarov, Azamat</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9237">
                <text>An increasing number of children around the world, including Bosnian children, are being educated in a second language (L2). This L2 learning in primary school settings raises interesting questions about developing L2 vocabulary. Investigating the nature of vocabulary knowledge in these L2 children is important particularly as they face the significant challenge of acquiring L2 vocabulary in order to handle school work. This is the case with the children who participated in this study. They attend the first grade at International Primary School in Sarajevo where key subjects are taught in English.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9238">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="9239">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="387" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="397">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/0b5edd4b29e3d4e49ad40e5b29e866a7.pdf</src>
        <authentication>9fbc83930485485af28c80101f2dfec2</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="2972">
                    <text>1

VOCABULARY INSTRUCTION MODEL AS A FOUNDATION FOR READING
ACADEMIC ARTICLES IN THE ISRAELI ACADEMIA

Ira Slabodar &amp; Galina Gordishevsky
Ashkelon Academic College, Israel
Article History:
Submitted: 15.06.2015
Accepted: 27.06.2015
Abstract
A firm mastery of target language vocabulary is crucial for academic reading performance.
Therefore, teachers should equip learners with tools that would help them understand and learn
lexical items.To this end, we propose a graded instructional model, which combines strategies
for decoding the meaning of novel words as well as learning and retaining them. In order to
understand an unfamiliar word a student is encouraged to either guess it or consult a dictionary.
Following lexical deciphering, the teacher assists the student in selecting the most frequent and
useful words to be learnt. The learning process requires explicit focus on novel words. First, the
learner copies the new word into his notebook alongside its dictionary definition and the context
it was used in. Next, the student creates a keyword association which helps him retain the word.
The learner then attempts to learn it using his preferred perceptual learning style. Since
long-term retention of vocabulary requires multiple repetitions in varied contexts spaced at
increasingly larger intervals, the teacher provides the learner with plentiful opportunities at novel
vocabulary reinforcement. In addition, testing vocabulary progress guarantees further encounters
with the target words. The graded vocabulary instruction model may be successfully integrated
in versatile pedagogical frameworks aimed at lexical expansion.
Key words: vocabulary learning strategies, vocabulary retention, guessing, dictionary
use, perceptual learning styles, mnemonics

�2

1. Introduction
Vocabulary is one of the key components in reading comprehension at any level.
Successful comprehension largely depends on the knowledge of word meanings. (August et al.,
2005; Hiebert&amp;Kamil, 2005; Koda, 2005; Sidek, 2013). Vocabulary plays a critical role in
understanding reading materials in both L1 and L2 (Alderson, 2000; Goh, 2007; Joshi, 2005;
Sidek, 2013; Qian, 2002; Ricketts et al., 2007). Research reveals that a firm mastery of target
language vocabulary is crucial for academic reading performance (Harmon et al., 2006; Kelley et
al., 2010; Qian, 2002).
Several studies demonstrate that the threshold for reading comprehension is lexical
(Golkar&amp;Yamini, 2007; Kameli, 2013; Qian, 2004; Zhang &amp; Annual, 2008). Reading and
comprehending authentic texts requires knowledge of at least 95% of the vocabulary, which
means one unknown word in every twenty running words (Adolphs&amp; Schmitt, 2003; Hu &amp;
Nation, 2000; Laufer, 1992). As each word derives and contributes meaning from and for its
context, learner’s vocabulary size is also a critical factor in successful guessing.
According to Nation (2001), “Incidental learning via guessing is the most important of all
sources of vocabulary learning.” (p. 232). However, Nation argues that unless the text is
purposefully structured to provide clues for the meanings of unknown words, most guesses will
not be 100% correct. The odds of accurately predicting a word’s meaning from written context is
very low—ranging from 5 to 15% for both native English speakers and English language
learners (Beck et al., 2002). According to Nation (2001), “Learning by guessing from context is
a cumulative procedure by which learners gradually develop their knowledge of words.” (p.
234). Moreover, Folse (2004) and Laufer (1997) argue that L2 learners are not able to notice
vocabulary through context, and, thus, do not learn new words when reading.
Due to the insufficient nature of learning vocabulary solely through guessing, direct
vocabulary learning has been proposed as a more viable alternative for lexical enrichment.
Research has shown that when learners’ attention is explicitly focused on learning vocabulary,
the uptake is stronger than in incidental learning (Hunt &amp;Beglar, 2005; Laufer, 2005;
Marzban&amp;Kamalian, 2013; Schmitt et al., 2011).
Explicit vocabulary learning and teaching includes a number of strategies. One of these is
dictionary consultation. Knight (1994) found that learners who consulted a dictionary acquired
more vocabulary in both immediate and long-term tests compared with students who did not.

�3

Moreover, students with deficient vocabulary benefit the most from dictionary use
(Huang&amp;Eslami, 2013). The major reason for superior word retention following dictionary
consultation is that noticing language is the prerequisite for acquisition (Schmidt, 2001).
Therefore, looking up a word in the dictionary and identifying the correct definition calls more
attention to the word, which increases the chances of lexical retention (Peters, 2007; Pulido,
2007).
That being said and notwithstanding, looking up a new word in the dictionary should
supplement the initial contextual inference rather than provide decontextualized meaning (Hayati
&amp; Fattahzadh, 2006; Huang &amp; Eslami, 2013). Advocates of dictionary use suggest that teachers
should encourage students to use a dictionary to find the precise meaning of an unfamiliar word
in a specific context. Moreover, dictionary use needs to be selective, i.e. readers should check the
meanings of words “that cannot be readily guessed from context and that are either useful to
learn or relevant to the main points of the passage or the task at hand.”(Prichard, 2008, p. 220).
Despite the remarkable utility of dictionary consultation for vocabulary learner, many
studies addressing dictionary users’ behavior reported failed look-ups caused by insufficient
dictionary skills of the learners(Chan, 2011; Laufer, 2010). This deficiency calls for the necessity
to explicitly teach dictionary consultation skills as part of vocabulary instruction (Chan, 2011).
Another vocabulary expansion strategy is familiarity with morphemes, i.e. knowledge of
word formation. By recognizing the morphemes and deconstructing the new words into their
constituent components learners of English are able to infer the meaning of unknown words and
learn the novel lexical items (Larson et al., 2013; Mountain, 2005).
The optimal efficacy of vocabulary learning strategies relies on theutilization of the
student’s individual perceptual learning style. Learning style is “the way in which each learner
begins to concentrate on, process, absorb, and retain new and difficult information.” (Dunn &amp;
Dunn as cited in Pashler et al, 2008, p. 107). Versatile learning style models and inventories have
been created in the past few decades. Learning styles that seem to be the most relevant for
vocabulary learning are visual, auditory, kinesthetic and tactile. Visual learning style refers to
perceiving and retaining the word and its meaning by seeing. Students with auditory learning
style rely on hearing the word pronounced, while kinesthetic and/or tactile learners experience
with the word through touching and manipulation.

�4

One of the most widely discussed vocabulary learning strategies associated with
perceptual learning styles is the keyword method (Fritz et al, 2007; Guey &amp; Chun-li, 2014). This
approach, which is based on pictorial memory, was devised in 1970s to expand vocabulary. The
keyword method comprises three strategies: First, an L1 or L2 word is chosen based on
acoustic/orthographic similarity with the L2 target word. Second, a strong association between
the target word and the keyword is constructed, so that the learner, when seeing or hearing the
word is immediately reminded of the keyword. Third, a visual image is created combining the
referents of the keyword and the target word, preferably in a bizarre fashion in order to increase
its memorability. Since the mnemonic association is either phonemic or morphemic, this strategy
might cater for both visual and auditory learners. Keyword method was proven effective for both
immediate and delayed recall of L2 vocabulary (Atay &amp; Ozbulgan, 2007; Sagarra &amp; Alba, 2006;
Shapiro &amp; Waters, 2005).
Aside from the use of strategies to promote learning and retention of new words, rich and
varied exposure to the new vocabulary is vital (Lawrence, 2009; Nation, 2001). An average of
ten repetitions is needed to learn novel words (Webb, 2007). According to Nation (2001),
repetitions spread over a long period of time are more effective than massed repetitions at one
time point. Vocabulary rehearsals should be spaced at increasingly larger intervals. Such spaced
repetitions result in enhanced long-term word retention (Nation, 2001; Schmitt, 2000).

2. Vocabulary Instruction Model
“I am so exhausted by looking up numerous words in the dictionary that I don’t have any
energy for understanding the text and the questions”, reported a frustrated student in an EAP
(English for Academic Purposes) course. College and university students in Israel need to be
able to read and comprehend academic articles written in English both in the compulsory EAP
courses and in the courses of their academic discipline. This requirement entails having enhanced
knowledge of vocabulary in the target language. Unfortunately, many learners have insufficient
lexical reservoir and are, thus, unable to adequately cope with written texts.
Therefore, concerted pedagogical efforts are made to enlarge the vocabulary of the EAP
learners. The emphasis in the EAP courses in the Israeli academia is on receptive vocabulary
knowledge, i.e. the ability to understand a word when it is encountered in an academic article.
The model outlined below is aimed at helping the English language learners increase their

�5

vocabulary. Our model comprises several graded instructional stages targeted at assisting the
student in comprehension, learning and retention of novel words. The vocabulary work is always
contextual and is related to a particular academic article.
Stage 1: Guessing in Context
The student encounters a new word in the text and attempts to guess it applying the
following guessing strategies: performing word structure analysis; determining the part of speech
of the word; using context clues. For example, in the sentence “Two factors prevent settling the
debate about whether to decriminalize drugs.” the learner performs word structure analysis
dividing the word “decriminalize” into prefix, stem and suffixes (de-crimin-al-ize). In the
sentence “The term globalization evokes strong positive and negative feelings.” The learner
guesses the meaning of “evokes” using his knowledge of parts of speech as well as relying on
contextual clues.
Stage 2: Consulting a Dictionary
However, as some words are not amenable to adequate understanding by means of
guessing the reader needs to use a dictionary. Therefore, specific dictionary consultation
strategies are taught to guarantee that it is used efficiently. These include: omitting the prefix and
the inflectional suffix; deciding what part of speech the word is; choosing the meaning that suits
the context; looking up the base form of the irregular verbs in passive/ in past form; looking up
phrasal verbs and collocations.While guessing and dictionary consultation strategies facilitate the
reader’s understanding of the unknown vocabulary, a different set of strategies is used to help the
student learn and retain novel lexical items.
Stage 3: Preparation for Word Learning
After the student has attempted understanding the novel words using guessing and
dictionary skills, the teacher helps him choose the most vital words to be learned. The student
copies every novel word into his notebook along with its translation and part of speech in the
particular context. In addition, he copies the sentence containing the new item. If possible, the
learner creates a mnemonic association for the word and a picture illustrating the connection.
This triple reference to the word guarantees a meaningful representation of the word in the
learner’s “personal dictionary”.
For example,
Outsourcing of manufacturing jobs may cause poverty in the long-term.

�6

-Poverty (n.) -‫עוני‬. Mnemonic device-Pavarotti. In this example the key word bears an auditory
(as well as some visual) semblance to the target word.
Sentence: Pavarotti used to live in poverty.

Stage 4: Learning the Word
Early on in the course the learner is introduced to the concept of learning styles. The
learner receives a vocabulary-oriented learning styles questionnaire to help him determine his
optimal manner of word learning and retention. The following word learning strategies are
introduced:
For visual learners: Read the word several times in its context; read the word from the notebook;
perform word analysis; create a visual mnemonic association; use flashcards; hang posters
containing the word.
For auditory learners: listen to the word pronounced; say the word out loud; record yourself/
your teacher pronouncing the word and listen to it; devise an acoustic key word; sing the word.
For tactile/kinesthetic learners: write the word several times; write the word with your finger in
the air/ on your friend’s back etc.; prepare a flashcard containing the word; prepare a poster with
the word; draw/find a funny picture illustrating the mnemonic association; jump/ jump rope/ tap
the number of syllables the word contains.
Stage 5: Vocabulary Reinforcement Exercises
Since an average of ten repetitions spread over increasing time intervals is needed for the
learner to retain the novel word in the long-term memory, the learner is repetitively exposed to
the new vocabulary and experiences with it. The following lexical exercises are used in the
classroom to guarantee sufficient exposure to the target words. In the first four types of exercises
the new words are first used in the familiar context of the article read and later applied to a new
context. 1) Word completion exercise with or without word bank; 2) Sentence continuation
exercise; 3) Question answering exercise- the learner is presented with questions containing the
target vocabulary and needs to answer them either in English or Hebrew; 4) Sentence/ paragraph

�7

translation exercises; 5) Synonyms/ antonyms exercises 6) Writing independent sentences
containing the new words; 7) Vocabulary games.
In addition to vocabulary reinforcement exercises, vocabulary quizzes are given on a
weekly basis. Vocabulary testing ensures that the learner gets multiple repetitions of the target
words while preparing for the quiz as well as provides an indication for the teacher which words
have been internalized and which ones need further attention. Lexical exercises and quizzes are
cumulative, i.e. once the novel words have been given a sufficient independent emphasis they are
repeated together with previously learned lexis.

3. Conclusion
The graded vocabulary instruction model may be successfully integrated in versatile
pedagogical frameworks aimed at lexical expansion. The model may be easily implemented both
in the EAP classrooms around the globe and by independent academic readers. In addition, it can
be adapted for other educational settings such as profession-oriented institutions, immigrant
courses and school English courses by adding a productive lexical component.

References

Adolphs, S., &amp; Schmitt, N. (2003). Lexical coverage of spoken discourse. Applied Linguistics,
24, 425-438.
Alderson, J. C. (2000). Assessing reading. Cambridge: Cambridge UP.
Atay, D., &amp;Ozbulgan, C. (2007). Memory strategy instruction, contextual learning and ESP
vocabulary recall. English for Specific Purposes,26 (1), 39-51.
August, D., Carlo, M., Dressler, C., &amp; Snow, C. (2005). The critical role of vocabulary
development for English language learners. Learning Disabilities Research and Practice,
20, 50-57.
Beck, I. L., McKeown, M. G., &amp;Kucan, L. (2002). Bringing words to life: Robust vocabulary
instruction. New York: Guilford Press.
Chan, A. Y. W. (2011). The use of monolingual dictionary for meaning determination by
advanced Cantonese ESL learners in Hong Kong.

Applied Linguistics, 33, 1-27.

Folse, K. S. (2004). Myths about teaching and learning second language vocabulary: What recent

�8

research says.TESL Reporter, 37 (2),1-13.
Fritz, C. O., Morris, P. E., Acton, M., Voelkel, A. R., &amp;Etkind, R. (2007). Comparing and
combining retrieval practice and the keyword mnemonic for foreign language learning.
Journal of Applied Cognitive Psychology, 21, 499-526.
Goh, H. S. (2007). The effects of think-aloud in a collaborative environment to improve
comprehension of L2 texts.The Reading Matrix,7 (2), 29-45.
Golkar, M., &amp;Yamini, M. (2007). Vocabulary, proficiency and reading comprehension.The
Reading Matrix, 7 (3), 88-112.
Guey, C., &amp; Chun-li, C. (2014). Learning styles and keyword association variations on
vocabulary retention.British Journal of Education, Society and Behavioral Science, 4
(1), 19-33.
Harmon, J. M., Hedrick, W. B., &amp; Wood, K. D. (2006). Research on vocabulary instruction in
the content areas: Implications for struggling readers.Reading and Writing Quarterly,
21, 261-280.
Hayati, M., &amp;Fattahzadh, A. (2006). The effect of monolingual and bilingual dictionaries on
vocabulary recall and retention of EFL learners. The Reading Matrix, 6(2), 125-134.
Hiebert, E., &amp;Kamil, M. (2005). Teaching and learning vocabulary: Bringing research to
practice. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates.
Huang, S., &amp;Eslami, Z. (2013). The use of dictionary and contextual guessing strategies for
vocabulary learning by advanced English-language learners.English Language and
Literature Studies, 3 (3), 1-7.
Hunt, A., &amp;Beglar, D. (2005). A framework for developing EFL reading vocabulary.Reading in
a Foreign Language,17(1), 23-59.
Joshi, R. M. (2005). Vocabulary: A critical component of comprehension.Reading &amp; Writing
Quarterly,21, 209-219.
Kameli, S. (2013). The impact of vocabulary knowledge level on EFL reading comprehension.
International Journal of Applied Linguistics and English Literature,2 (1), 85-89.
Kelley, J. G., Lesaux. N. K., Kieffer, M. J., &amp; Faller, S. E. (2010). Effective academic
vocabulary instruction in the urban middle school.The Reading Teacher,64, 5-14.
Knight, S. (1994). Dictionary use while reading: The effects on comprehension and vocabulary
acquisition for students of different verbal abilities.The Modern Language Journal, 78,

�9

285-298.
Koda, K. (2005).Insights into second language reading: A cross-linguistic approach.
Cambridge: Cambridge UP.
Larson, L., Dixon, T., &amp; Townsend, D. (2013). How can teachers increase classroom use of
academic vocabulary? Voices from the Middle,20 (4), 16-21.
Laufer, B. (1997). The lexical plight in second language reading: Words you don’t know,words
you think you know, and words you can’t guess.” In J. Coady&amp; T. Huckin(Eds.),
Second language vocabulary acquisition: A rationale for pedagogy (pp. 20-34). England:
Cambridge UP.
Laufer, B. (2002). How much lexis is necessary for reading comprehension? In J. Coady&amp; T.
Huckin (Eds.),Vocabulary and applied linguistics (pp.126-132). London: Macmillan.
Laufer, B. (2005). Focus on form in second language vocabulary learning. In S. H. Foster
Cohen, M. P. Garcia-Mayo &amp; J. Cenoz (Eds.),EUROSLA Yearbook, 5(pp. 223-250).
Benjamins.
Laufer, B. (2010|). The Contribution of dictionary use to the production and retention of
collocations in a second language.International Journal of Lexicography,24, 29-49.
Lawrence, J. (2009). Summer reading: Predicting adolescent word learning from aptitude, time
spent reading, and text type.Reading Psychology, 30(5), 445–465.
Marzban, A., &amp;Kamalian, K. (2013). Effects of implicit versus explicit vocabulary instruction
on intermediate EFL learner’s vocabulary knowledge. ELT Voices-India International
Journal,3 (6), 84-95.
Mountain, L. (2005). Rooting out meaning: more morphemic analysis for primary pupils.The
Reading Teacher, 58, 742-749.
Nation, I.S.P. (2001).Learning vocabulary in another language. New York: Newbury House
Pashler, H., McDaniel, M., Rohrer, D., &amp; Bjork, R. (2008). Learning styles: Concepts and
evidence.Psychological Science in the Public Interest, 9(3), 105–119.
Peters, E. (2007). Manipulating L2 learners’ online dictionary use and its effect on L2 word
retention.Language Learning &amp;Technology, 11, 36–58.
Prichard, C. (2008). Evaluating L2 readers’ vocabulary strategies and dictionary use.Reading in
a Foreign Language, 20 (2), 216-231.
Pulido, D. (2007). The relationship between text comprehension and second language incidental

�10

vocabulary acquisition: A matter of topic familiarity?Language Learning, 57, 155–199.
Qian, D. D. (2002). Investigating the relationship between vocabulary knowledge and academic
reading performance: an assessment perspective.Language Learning, 52 (3), 513-536.
Qian, D. D. (2004). Establishing parameters for assessing vocabulary. Language Assessment
Quarterly,1 (1), 57-61.
Rickets, J., Nation, K., &amp;Bishop, D. (2007). Vocabulary is important for some, but not all reading
skills.Scientific Studies of Reading, 11 (3), 235-257.
Sagarra, N., &amp; Alba, M. (2006). The key is in the keyword: L2 learning vocabulary learning
methods with beginning learners of Spanish. The Modern Language Journal,90, 228243.
Schmidt, R. (2001). Attention. In P. Robinson (Ed.), Cognition and second language instruction
(pp. 3-32). Cambridge: Cambridge UP.
Schmitt, N. (2000). Vocabulary in language teaching. Cambridge: Cambridge UP.
Schmitt, N., Jiang, X., &amp;Grabe, W. (2011). The percentage of words known in a text and reading
comprehension.Modern Language Journal, 95 (1), 26-43.
Shapiro, A. M., &amp; Waters, D. L. (2005). An investigation of the cognitive processes underlying
the keyword method of foreign vocabulary learning.Language Teaching Research,9 (2),
129-146.
Sidek, H. M. (2013). A cross-linguistic study on vocabulary knowledge and second language
reading comprehension performance.Frontiers of Language and Teaching,4, 178-185.
Wang, A.Y., &amp; Thomas, M.H. (1995). Effect of keywords on long-term retention: help or
hindrance? Journal of Educational Psychology, 87, 468-75.
Zhang, L. G.,&amp; Annual, S. B. (2008). The role of vocabulary in reading comprehension: The
case of secondary school students learning English in Singapore.RELC Journal,39,
51-76.

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2965">
                <text>2890</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2966">
                <text>VOCABULARY INSTRUCTION MODEL AS A FOUNDATION FOR READING ACADEMIC ARTICLES IN THE ISRAELI ACADEMIA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2967">
                <text>Slabodar, Ira
Gordishevsky, Galina</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2968">
                <text>A firm mastery of target language vocabulary is crucial for academic reading performance. Therefore, teachers should equip learners with tools that would help them understand and learn lexical items.To this end, we propose a graded instructional model, which combines strategies for decoding the meaning of novel words as well as learning and retaining them. In order to understand an unfamiliar word a student is encouraged to either guess it or consult a dictionary. Following lexical deciphering, the teacher assists the student in selecting the most frequent and useful words to be learnt. The learning process requires explicit focus on novel words. First, the learner copies the new word into his notebook alongside its dictionary definition and the context it was used in. Next, the student creates a keyword association which helps him retain the word. The learner then attempts to learn it using his preferred perceptual learning style. Since   long-term retention of vocabulary requires multiple repetitions in varied contexts spaced at increasingly larger intervals, the teacher provides the learner with plentiful opportunities at novel vocabulary reinforcement. In addition, testing vocabulary progress guarantees further encounters with the target words. The graded vocabulary instruction model may be successfully integrated in versatile pedagogical frameworks aimed at lexical expansion.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2969">
                <text>International Burch University</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2970">
                <text>2015-07</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2971">
                <text>Article
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="32">
        <name>P Philology. Linguistics</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="1931" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="2839">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/eb6b0f2ec6a8e19e119ccb278cd91630.docx</src>
        <authentication>44e0cffdac00756372bb2981055ccde4</authentication>
      </file>
      <file fileId="2840">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/a578c660c9bb2e594d9dcbc0ae4e7915.pdf</src>
        <authentication>d2c2e531b3d7ef78245b7901f77bb322</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="15850">
                    <text>Vocabulary Teaching through Collocations Enhances Students Proficiency
Emrije Agai-Loçi
South East European University/ Gostivar, Macedonia
Key words: collocations, noun phrases, verbs, aquisition, language proficiency
ABSTRACT
The main aim of this paper is to improve EFL learners’ language proficiency by building up their mental lexicon.
The English Language Skills course aims to integrate the fours learning skills (reading, writing, speaking and
listening) together, to raise students’ awareness of collocations and to advance their written English more
effectively. This research study gives a special emphasis on classroom activities and strategies that assisted and
facilitated the process of acquisition. The study was conducted over a period of one semester during the academic
year 2012 and involving 22 participants. The learning outcome was measured based on a modified content analysis
(Lewis, 2000). The participants involved had two exams: a midterm and a final one. The exam questions helped
students understand that knowing a word definition is not enough in foreign language acquisition. In addition, the
exam results showed that students became aware of the way the new vocabulary is used in L2. Therefore,
introducing ‘collocations’ to first year English Department students at the South East European University effected
positively on the development of accuracy in their language production.

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15843">
                <text>1774</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15844">
                <text>Vocabulary Teaching through Collocations Enhances Students Proficiency</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15845">
                <text>LOCI, Emrije Agai</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15846">
                <text>Key words: collocations, noun phrases, verbs, aquisition, language proficiency  ABSTRACT  The main aim of this paper is to improve EFL learners’ language proficiency by building up their mental lexicon. The English Language Skills course aims to integrate the fours learning skills (reading, writing, speaking and listening) together, to raise students’ awareness of collocations and to advance their written English more effectively. This research study gives a special emphasis on classroom activities and strategies that assisted and facilitated the process of acquisition. The study was conducted over a period of one semester during the academic year 2012 and involving 22 participants. The learning outcome was measured based on a modified content analysis (Lewis, 2000). The participants involved had two exams: a midterm and a final one. The exam questions helped students understand that knowing a word definition is not enough in foreign language acquisition. In addition, the exam results showed that students became aware of the way the new vocabulary is used in L2. Therefore, introducing ‘collocations’ to first year English Department students at the South</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15847">
                <text>IBU Publishing</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15848">
                <text>2013-05-03</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="15849">
                <text>Article
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
  </item>
  <item itemId="225" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1717">
                <text>3607</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1718">
                <text>VOICE ACTIVATED SMART HOME AS AID FOR PERSONS WITH DISABILITIES</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1719">
                <text>Bušatlić, Bekir</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1720">
                <text>Smart home refers to the application of various technologies to control the home remotely or automatically. It refers to systems that control temperature, lighting, door locks, windows and many other appliances. The interaction with those devices and systems can be through smartphones, computers, control panels or even advanced technologies such as voice and gesture. Apart from improving and simplifying many everyday operations to ordinary people, such technologies can also be used to aid people with disabilities who find many everyday tasks hard or even impossible to perform. This study evaluates the efficiency and possibilities of using a voice activated smart home system as an aid for people with disabilities.    Key words: Smart home, voice activated, voice interactive, people with disabilities</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1721">
                <text>2016</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1722">
                <text>Thesis
NonPeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="14">
        <name>T Technology (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="3600" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="4441">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/274af762575d2bd14cba8379ccd23541.pdf</src>
        <authentication>e6f213bf1fffcef3422ef791fbdec30f</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="6">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="26877">
                  <text>IT Senior Design Projects</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="41">
              <name>Description</name>
              <description>An account of the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="26878">
                  <text>The IT Senior Design Projects (SDPs) category showcases innovative and practical final-year capstone projects developed by undergraduate and graduate students in the field of Information Technology. These projects represent the culmination of students' academic and technical expertise, demonstrating their ability to solve real-world problems through software and hardware solutions.</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="27085">
                <text>Void Pointer: Motorized Radio Satellite Tracker Solution&#13;
</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="27086">
                <text>Muhamed Mulić</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="27087">
                <text>There are many existing programs to receive and decode radio signals, others to process them (e.g. signals received from a weather satellite into an actual image), and other programs to control and manage necessary accessories (e.g. an antenna rotator). They are all typically unrelated, and function separately. There are some specialised programs, but they do not meet certain criteria and are not useful for general operation.&#13;
This project aims to design and implement an automated antenna rotator system capable of tracking satellites and facilitating radio communication. The system integrates a custom-built hardware platform with a software interface to: (1) automatically adjust the antennas direction based on the position of the ground station and a chosen satellite, (2) set the appropriate radio frequency and configure other parameters based on selected satellite, and (3) provide a user-friendly interface for satellite selection and real-time control. The project targets Low Earth Orbit (LEO) satellites, such as weather satellites (e.g. NOAA, MetOp, etc.), with the potential to receive and decode signals like weather images. The system is intended to be modular; if certain features are not needed they do not break the rest of the system (e.g. for tracking celestial objects other than satellites, where decoding is not necessary).&#13;
The main purpose of this project is not to develop another universal weather satellite decoder with extra features, but a more specific and simplified system for amateur use.&#13;
</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="27088">
                <text>senior design project, SDR, antenna, rotator, tracker, weather satellite, HRPT, NOAA, POES, C++, Qt&#13;
</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="103">
        <name>sdp</name>
      </tag>
      <tag tagId="171">
        <name>weather satellite</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="2655" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20781">
                <text>3633</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20782">
                <text>Volume 2, Issue 2</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20783">
                <text>Journal of Economic, and Social Studies</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20784">
                <text>International Burch University</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20785">
                <text>2012</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="20786">
                <text>Book
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="6">
        <name>H Social Sciences (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="456" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3495">
                <text>3631</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3496">
                <text>Volume 5, Issue 1</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3497">
                <text>Journal of Economic, and Social Studies</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3498">
                <text>International Burch University</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3499">
                <text>2015</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3500">
                <text>Book
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="6">
        <name>H Social Sciences (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="457" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="474">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/44be774f9952d17e528000b62a945398.pdf</src>
        <authentication>a774fdcccb97823272dd68ad72840695</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3501">
                <text>3632</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3502">
                <text>Volume 5, Issue 2</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3503">
                <text>Journal of Economic, and Social Studies</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3504">
                <text>International Burch University</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3505">
                <text>2015</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3506">
                <text>Book
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="6">
        <name>H Social Sciences (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
</itemContainer>
