<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<itemContainer xmlns="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5 http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5/omeka-xml-5-0.xsd" uri="https://omeka.ibu.edu.ba/items/browse?output=omeka-xml&amp;page=266" accessDate="2026-06-26T20:32:40+01:00">
  <miscellaneousContainer>
    <pagination>
      <pageNumber>266</pageNumber>
      <perPage>10</perPage>
      <totalResults>3494</totalResults>
    </pagination>
  </miscellaneousContainer>
  <item itemId="948" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="1075">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/8d4df0e32823bf979de30e310d854e6a.docx</src>
        <authentication>302e9ee919271bf1baea829570d000cc</authentication>
      </file>
      <file fileId="1076">
        <src>https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/46ed366dfd60911e4871ee661e404749.pdf</src>
        <authentication>baf939098b20d215a270f29628b31bb0</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="7588">
                    <text>Dr. sc.Udžejna Habul, vanredni profesor
Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka

PRIMJENA STANDARDA „NAJBOLJI INTERES DJETETA” U
STARATELJSKOJ ZAŠTITI DJECE BEZ RODITELJSKOG
STARANJA (PRAVNI OKVIR I PRAKSA)
Starateljska zaštita djece bez roditeljskog staranja se aktualizira u
slučajevima taksativno navedenim u odredbama porodičnog zakonodavstva i
zakonodavstva u oblasti socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Pravnom
analizom tih odredaba očigledno je da se starateljstvo nad maloljetnicima
primjenjuje kao jedan od oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja, te da je
primjena standarda „najbolji interes djeteta” u kontekstu zaštite djece bez
roditeljskog staranja samo djelimično zastupljena. U radu se ukazuje na
nedostatna zakonodavna rješenja u pogledu primjene pomenutog standarda, na
praksu izostajanja adekvatnih oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja te
potrebu poštivanja pojedinih prava djeteta shodno UN Konvenciji o pravima
djeteta i drugim relevantim dokumetima u zaštiti djece bez roditeljskog staranja.
Ključne riječi: dijete bez roditeljskog staranja, starateljska zaštita i
drugi oblici zaštite, standard najbolji interes djeteta
1. Uvod
Primjena standarda „najbolji interes djeteta” u starateljskoj zaštiti djece
bez roditeljskog staranja očigledna je iz odredaba porodičnog zakonodavstva kao
i zakonodavstva u oblasti socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Odredbama
pomenutih propisa djeci bez roditeljskog staranja osigurana je zamjenska
zaštita/alternativna briga, koja se manifestira donošenjem odluka o oblicima
zaštite/mjerama brige izvan vlastite porodice. S tim u vezi, jedno od najvažnijih
pitanja je odabir odgovarajućeg oblika zaštite, odnosno smještaja djeteta izvan
biološke porodice, gdje osobito dolazi do izražaja primjena pomenutog
standarda. Redosljed opcija za smještaj djece bez roditeljskog staranja te
naglasak da ova djeca imaju pravo na posebnu zaštitu i pomoć države proizlaze
iz Konvencije o pravima djeteta (čl.20)1 upućuju na obavezu poštivanja prava
1

Konvenciju o pravima djeteta Bosna i Hercegovina je preuzela u svoj pravni poredak u skladu sa
Ustavom BiH (Aneks I, Dodatni sporazum o ljudskim pravima). Konvenciju je ratificirala 1993.
godine, što je potvrđeno Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, odnosno Aneksom 4, član II,
tačka / u kojoj se navodi da će BiH ostati ili postati potpisnica međunarodnih sporazuma
navedenih u Aneksu Ustava BiH. Kao takva ona je obavezujući pravni dokument i praktično čini
dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
U tom smislu Konvencija propisuje da dijete kojemu je privremeno ili trajno uskraćena porodična
sredina, ili koje zbog svoje dobrobiti u njoj ne smije ostati, ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć
države.
Države potpisnice će u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom takvom djetetu osigurati
zamjensku zaštitu.

157

�djeteta na život u porodici, prava na neposredne kontakte i odnose sa roditeljima,
prava na mišljenje djeteta i druga lična prava djeteta na temelju kojih se može
cijeniti primjena standarda „najbolji interes djeteta”.
Normativno gledano, ona je prepoznatljiva u relevantnim propisima
nacionalnog zakonodavstva, ali je u pojedinim segmentima nedovoljno
zastupljena. Što se tiče prakse, primjena ovog standarda je vrlo upitna jer djeca
sve više stiču status djece bez roditeljskog staranja za života roditelja a
ostvarivanje dječjih prava najčešće bude uslovljeno siromaštvom i političkom
odnosno administrativnom strukturom države.
2. Najbolji interes djeteta - pravni okvir
U skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta nacionalnim
zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini (porodičnopravno zakonodavstvo i
zakonodavstvo u oblasti socijalne zaštite) djeci kojoj je privremeno ili trajno
uskraćena porodična sredina osigurana je zamjenska zaštita. Kako se Konvencija
temelji na četiri osnovna principa (pravo djece da ne budu diskriminirana, da
najboji interesi djeteta moraju uvijek biti na prvom mjestu, da djeca imaju pravo
na život, opstanak i razvoj, te da imaju pravo da se njihovo mišljenje čuje) koji
su okvir za tumačenje svih drugih prava djeteta, a posebno djece bez roditeljskog
staranja, primjena standarda „najbolji interes djeteta” je očigledna u sljedećem:
2.1. Porodično zakonodavstvo u BiH normira, taksativno navodeći,
okolnosti sa čijim nastupanjem nastaje obaveza donošenja odluke o stavljanju
pod starateljstvo maloljetne osobe2. Svaki, Zakonom navedeni razlog, upućuje
na činjenicu, da baš tada, dijete ostaje nezbrinuto, da je bez zaštite koju mu
pružaju roditelji i da ta zaštita mora, što prije, biti nadomještena. To je jasno,
kako u kontekstu pravnih tako i u kontekstu faktičkih razloga i iz čega se vidi da
Takva zaštita može, inter alia, uključivati smještaj kod hranitelja, kafalu po islamskom zakonu,
usvojenje ili, po potrebi, smještaj u odgovarajuće ustanove za brigu o djeci. Pri donošenju rješenja
naročita pažnja mora se posvetiti osiguranju kontinuiteta u djetetovu odgoju, kao i njegovu
etničkom, vjerskom kulturnom ili jezičnom porijeklu. (čl.20)
2
Ovim putem se, zapravo, djeci bez roditeljskog staranja obezbjeđuje zamjenska
zaštita/alternativna briga, koja se realizira donošenjem odluke o obliku zaštite/mjeri brige izvan
biološke porodice. Taj oblik zaštite je starateljstvo nad maloljetnim osobama koji je normiran
odredbama porodičnog zakonodavstva u BiH (čl. 186. PZ FBiH; čl. 201. PZ RS; čl. 167. PZ Brčko
Distrikta BiH) i kojim se osigurava staranje djeci u slučaju da roditelji nad njima ne ostvaruju
roditeljsko staranje. Sva tri spomenuta zakona taksativno navode, izričito propisujući, razloge za
stavljanje pod starateljstvo maloljetne osobe. Okolnosti sa čijim nastupanjem će uslijediti
stavljanje pod starateljstvo maloljetne osobe tiču se određenih razloga na strani roditelja djeteta i
mogu biti faktičke ili pravne prirode. Razlozi faktičke prirode su: smrt roditelja, nestali roditelji,
nepoznati roditelji, nepoznato boravište roditelja duže od tri mjeseca te okolnost da roditelji koji su
odsutni, spriječeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu, nisu povjerili njegovo čuvanje
i odgoj osobi za koju je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uslove za staratelja. Razlozi
pravne prirode su: oduzeto pravo na vršenje roditeljskog staranja, roditeljima oduzeta ili
ograničena poslovna sposobnost, roditelji još nisu stekli poslovnu sposobnost. U tom smislu
Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić, D., Korać, A. Obiteljsko pravo, Zagreb: Narodne novine,
2007. str, 405; Traljić, N., Bubić, S., Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta
u Sarajevu, 2008. str. 270-272;

158

�je u najboljem interesu djeteta da dijete bude stavljeno pod starateljstvo.
Preciziranje ovih okolnosti, posebno je vidljivo, u slučaju djeteta „čiji su roditelji
odsutni, spriječeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu”, jer je
Zakonom naglašeno da će dijete biti stavljeno pod starateljstvo „tek onda kada
roditelji nisu povjerili njegovo čuvanje i odgoj osobi za koje je organ
starateljstva utvrdio da ispunjava uslove za staraoca,” što upućuje da je ovakvo
zakonsko rješenje u najboljem interesu djeteta. Rukovodeći se ovim principom,
a kada ne postoje mogućnosti da se roditelji ili samo jedan, staraju o djetetu,
zakonodavac je normirao i mogućnost privremenog povjeravanja čuvanja i
odgoja djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca, gdje se u
kontekstu odlučivanja o roditeljskom staranju stvara prilika za stavljanje djeteta
pod starateljstvo3.
Činjenica da je riječ o privremenom povjeravanju djeteta, povjeravanju
samo jednog segmenta vršenja roditeljskog staranja (čuvanja i odgoja) drugoj
osobi ili ustanovi, zatim uvjetovanost ovog povjeravanja osobi koja ispunjava
uslove za staraoca, zatim, da je donošenje i provođenje ove odluke uslovljeno
pristankom roditelja, da odluka bez ovog pristanka, u slučajevima izričito
normiranim Zakonom, važi najduže dva mjeseca, zatim da je donošenje odluke
moguće samo na zahtjev jednog ili oba roditelja ili po službenoj dužnosti od
strane organa starateljstva i na koncu, da tek po isteku roka na koji je određen
smještaj i kada je sasvim jasno da roditelji ne mogu preuzeti brigu o djetetu,
dijete može biti stavljeno pod starateljstvo.
Ovakvo zakonodavno rješenje upućuje na dosljedno poštivanje
standarda „najbolji interes djeteta” jer se upravo ovdje „otvara” mogućnost
starateljske zaštite djeteta čiji su roditelji odsutni, spriječeni ili nesposobni starati
se o djetetu, a čuvanje i odgoj nisu povjerili osobi koja ispunjava uslove za
staraoca (čl.147.st.2 PZFBiH). Dakle, u kontekstu odlučivanja o roditeljskom
staranju, u precizno navedenim okolnostima, starateljska zaštita djeteta je
pokazatelj primjene standarda „najbolji interes djeteta”.
U ovakvim situacijama, a njih je sve više, starateljska zaštita djece se
„otvara” za života njihovih roditelja. Odgovornosti, dužnosti i prava ovakvih
roditelja nemaju za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta. Ti
roditelji svojim ponašanjem ne doprinose zaštiti najboljeg interesa djeteta. Tako
djeca stiču status djeteta bez odgovarajućeg roditeljskog staranja i vremenom
„prerastaju” u djecu bez roditeljskog staranja, kada im se mora osigurati
starateljska zaštita, odnosno odgovarajući oblik zaštite predviđen relevantnim
zakonskim odredbama u skladu sa pravom djeteta na pomoć i zaštitu, kako to
proizlazi iz Konvencije o pravima djeteta (čl.20).
U kontekstu dužnosti staraoca maloljetnog štićenika porodično
zakonodavstvo u BiH apostrofira da je staraoc dužan kao roditelj starati se o
njegovoj ličnosti – posebno o zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju za
samostalan život, te tako, zapravo, promovira najbolji interes djeteta i sprovodi u
djelo obavezu države da uvažava prava djeteta, koje je od strane državnog
3

Radi se o izuzetnim okolnostima kada roditelji djeteta i organ starateljstva mogu odlučiti o
povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta drugoj osobi ili ustanovi u skladu sa čl. 147 PZ FBiH.

159

�organa zbrinuto radi zaštite i brige o njemu. U ovom smislu, zaštita se
obezbjeđuje i davanjem odobrenja centra za socijalni rad za donošenje odluka
koje se tiču obrazovanja štićenika (čl.189 PZ FBiH).
Posebno važan segment zaštite o ličnosti maloljetnog štićenika odnosi se
na obavezu staraoca o staranju o smještaju maloljetnog štićenika. Naime, odluku
o smještaju donosi organ starateljstva. Primjenjujući standard „najbolji interes
djeteta”, rukovodeći se onim što je za dobrobit djeteta – imajući u vidu načelo
individualizacije u zaštiti djeteta bez roditeljskog staranja, organ starateljstva će
čuvanje i odgoj djeteta bez roditeljskog staranja povjeriti staraocu, drugoj osobi
ili ustanovi (čl. 187 st. 1). Dijete može biti „dvostruko” zaštićeno i nikada ne
može ostati bez potrebne zaštite ukoliko bi druga osoba ili ustanova prestala
izvršavati dužnost čuvanja štićenika (čl.187.st. 4). Dakle, primjena standarda
„najbolji interes djeteta” u starateljskoj zaštiti djece bez roditeljskog staranja
dolazi do posebnog izražaja u odlučivanju o povjeravnju štićenika na odgoj i
čuvanje. Nakon što dijete bude stavljeno pod starateljstvo, organ starateljstva će
odlučiti o načinu vršenja starateljstva - posredno ili neposredno, a potom donosi
odluku o povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta – kao jednog segmenta
starateljske zaštite djece bez roditeljskog staranja. U svakom konkrenom slučaju
odluka će zavisiti od okolnosti usljed kojih je dijete steklo status djeteta bez
roditeljskog staranja pa će i oblik zaštite biti primjeren tome.
Postupanje u najboljem interesu djeteta proizlazi i iz staraočeve dužnosti
zastupanja štićenika i činjenice da je u zastupanju samostalnost staraoca
ograničena dobijanjem odobrenja od strane organa starateljstva i to u tačno
navedenim okolnostima (čl.188 ).
Pored navedenog, važno je naglasit da je porodičnim zakonodavstvom
istaknuto pravo djeteta na mišljenje, odnosno pravo da bude konsultovano u vezi
sa odlukama koje se tiču djeteta i njegove zaštite (čl. 171.), što je također očit
pokazatej primjene ovog standarda.
2. 2. U kontekstu odredaba zakonodavstva u oblasti socijalne zaštite4
primjena pomenutog standarda vidljiva je iz pojmovnog određenja djeteta bez
roditeljskog staranja. Zakonodavac ovo dijete smatra korisnikom socijalne
zaštite i normira da je to „dijete bez oba roditelja, nepoznatih roditelja,
napušteno od roditelja, roditelja lišenih roditeljskog prava i roditelja spriječenih
da vrše roditeljsku dužnost” (čl.13. st.1), precizno određujući razloge koji dijete
mogu dovesti u status djeteta bez roditeljskog staranja, što je svakako dobra
praksa. Ovim putem se eliminira aproksimativna procjena statusa djeteta i oblici
zaštite se prilagođavaju razlozima navedenim u postojećem pravnom okviru. Isto
tako, zakonodavstvo u ovoj oblasti određuje prava korisnika socijalne zaštite
4

Oblast socijalne zaštite u BiH uređena je u Zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i
Distrikta Brčko BiH, s tim da FBiH ovu oblast uređuje i kantonalnim zakonodavstvom. Vidjeti:
Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom,
Službene novine FBiH, br. 36/99, 54/99,39/06, i 14/09; Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih
žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, Službene novine Kantona Sarajevo, br. 16/02, 8/03,
2/06,21/06 i 17/10

160

�unutar kojih djeca bez roditeljskog staranja mogu ostvariti pravo na smještaj u
drugu porodicu (čl.31) i pravo na smještaj u ustanovu socijalne zaštite (čl. 41)
pored ostalih prava predviđenih ovim Zakonom. Također, zakonodavac
naglašava da se „socijalna zaštita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o
pravima djeteta, ostvaruje u najboljem interesu djeteta” (čl. 11 st. 4.). Analizom
ostalih odredaba ovog zakonodavstva nisu očigledni pokazatelji koji upućuju da
je regulacija zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja usklađena sa
odredbama porodičnog zakonodavstva, sa odredbama Konvencije o pravima
djeteta, a još manje sa drugim relevantnim dokumentima u ovoj oblasti – kao što
su Smjernice za alternativno zbrinjavanje djece, Preporuka UN Komiteta za
prava djeteta i Standardi za brigu o djeci bez roditeljskog staranja (Q4) u Evropi.
U tom smislu, očigledna je manjkava primjena standarda „najbolji interes
djeteta”, jer iz važećeg pravnog okvira nije vidljivo da nadležne institucije, prije
svega centri za socijalni rad i druge ustanove socijalne zaštite, prilikom
odlučivanja o obliku zaštite djece bez roditeljskog staranja, poštuju ona prava
djeteta koja su ključna u procjeni najboljeg interesa djeteta. Tu prije svega
mislim na: pravo na poštivanje porodičnog života; pravo ne neposredne kontakte
i odnose sa roditeljima; pravo na mišljenje djeteta koje uključuje „bukvalnu”
participaciju djeteta u smislu da bude konsultovano u vezi sa odlukama koje se
odnose na samo dijete5.
Evropski sud za ljudska prava je, uzimajući u obzir društvene i
zakonodavne promjene u zemljama potpisnicama Evropske konvencije za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, pojam porodičnog života proširio van okvira
formalnih odnosa, odnosno pojma porodičnog života de iure, tako da je pojam
porodičnog života, u smislu čl. 8 Evropske konvencije, zapravo, porodični život
de facto. Stoga, danas, pojam porodičnog života obuhvata ne samo roditeljsko
staranje, već i starateljsku zaštitu i usvojenje6. Dalje, pravo djeteta na kontakte u
starateljskog zaštiti, bilo sa roditeljima, starateljima ili drugim srodncima,
pomenutim zakonima nije uopšte predviđeno ili je nedovoljno naglašeno kada je
riječ o djetetu bez roditeljskog staranja. Biološka porodica mora biti uključena u
dječji život kad god je to moguće. U zakonoma nije predviđena dužnost staraoca
da obezbijedi uslove za posjete djeci koja su obuhvaćena npr. institucionalnom
zaštitom. Za postavljanje staratelja nije potreban pristanak djeteta, kod smještaja
djeteta u drugu porodicu, samo dijete starije od 15 godina života daje pristanak
(čl. 36 Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
porodice sa djecom u FBiH), a mlađa djeca ne. U kontekstu usvojenja, samo
5

Komitet za prava djeteta u Zaključnim zapažanjima Kombinovanog drugog, trećeg i četvrtog
Periodičnog izvještaja Bosne i Hercegovine, usvojenim na 61. sjednici Komiteta (17. septembra5.oktobra 2012. godine), naglašava da nema stvarne primjene prava djeteta da izraze svoje stavove
u odlukama koje se tiče njih samih, uključujući i postupke pred nadležnim upravnim i sudskim
organima; u vezi s tim Komitet preporučuje da se preduzmu mjere za jačanje prava djeteta da bude
saslušano u skladu sa čl. 12 Konvencije. Dalje, Komitet preporučuje preduzimanje „mjera radi
osiguranja efikasne primjene zakonodavstva kojim se priznaju prava djece da izraze svoje stavove
u pravnim postupcima koji se odnose na njih“.
http://www.mhrr.gov.ba/pdf. -preuzeto 15.12.2013.
6
http://ljudskaprava.ba/pravo-na-zastitu-privatnog-zivota-08/#_ftn31, preuzeto 22.12.2013.

161

�djeca starija od 10 godina trebaju dati svoj pristanak da budu nepotpuno
usvojena (čl.103 stav 2. Porodičnog zakona FBiH).
3. Najbolji interes djeteta-praksa
Pomenuta prava djeteta, uzimajući u obzir i sva druga prava djeteta koja
su normirana odredbama Konvencije7 i relevantnim odredbama nacionalnog
zakonodavstva, u kontekstu zaštite djece bez roditeljskog staranja, najbolje
ilustruju primjenu i poštivanje standarda „najbolji interes djeteta”. Analiziramo
li ih shodno praksi u starateljskoj zaštiti i brojnim statističkim pokazateljima i
izvještajima različitih vladinih i nevladinih institucija, 8 indikativno je da su
najbrojnija djeca bez roditeljskog staranja kojima su roditelji živi (djeca
napuštena od roditelja; djeca roditelja spriječenih da obavljaju roditeljsku
dužnost; djeca roditelja kojima je oduzeto pravo na vršenje roditeljskog staranja)
što upućuje na činjenicu da se nedovoljno primjenjuju preventivne mjere radi
zaštite ličnih prava djeteta koje su predviđene odredbama porodičnog
zakonodavstva kako djeca ne bi stekla status djece bez roditeljskog staranja.

7

Ovdje prije svih se misli na prava djeteta koja su priznata u Konvenciji i prava normirana u
Porodičnim zakonima u BiH, kao što su pravo djeteta da živi sa roditeljima /pravo djeteta na
odrastanje u vlastitoj porodici, pravo na održavanje ličnih odnosa sa roditeljima, pravo na životni
standard koji odgovara fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvitku, pravo
na sigurnost i odgoj, pravo na poštivanje porodičnog života i druga relevantna prava djeteta.
8
Pored Statističkog biltena Federalnog zavoda za statistiku evidencija JU „Kantonalni centar za
socijalni rad“ u Sarajevu u radu su korišteni različiti dokumenti, studije i analize koje su usvojene
od strane nadležnih institucija, kao što su: „Politika zaštite djece bez roditeljskog staranja i
porodica pod rizikom od razdvajanja u FBiH 2006-2016“ (Vlada FBiH, 2008.), „Situaciona
analiza zaštite djece bez roditeljskog staranja u FBiH i implementacija dokumenta Politike zaštite
djece bez roditeljskog staranja i porodica pod rizikom od razdvajanja u FBiH 2006-2016“, (Vlada
FBiH,2010.), „Politika za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u FBiH“, (Vlada FBiH, 2011.).
Također, kako je posljednjih godina, u organizaciji UNICEF-a BiH, te jednog broja stranih i
domaćih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom djece bez roditeljskog staranja, provedeno
više istraživanja i analiza iz ove oblasti i one su bile izvor podataka za ovaj rad .

162

�Tabela br. 1: Djeca bez roditeljskog staranja na području FBiH u odnosu na spol
i dob (2012.)
KATEGORIJE
DJECE
Djeca bez oba
roditelja
Djeca nepoznatih
roditelja
Djeca napuštena
od
roditelja
Djeca
roditelja
spriječenih
da
obavljaju
roditeljsku
dužnost
Djeca
roditelja
lišenih
roditeljskih prava
UKUPNO

STAROST
UKUPNO
SVEGA MUŠKI

ŽENSKI

ISPOD 7 GODINA
SVEGA MUŠKI

ŽENSKI

598

303

295

88

48

40

22

13

9

2

1

1

581

303

278

138

66

72

606

367

239

173

116

57

62

31

31

18

8

10

1869

1017

852

419

239
9

Izvor: Federalni zavod za statistiku (bilten br.183, 2013:18) .

180

Isto tako, praksa u zbrinjavanju djece bez roditeljskog staranja shodno
oblicima zaštite/smještaja djeteta, odnosno mjerama brige izvan vlastite
porodice10 ukazuje da se djeca prečesto i olako izdvajaju iz porodice te da je
stalno prisutan trend institucionalnog zbrinjavanja. Očigledno je da se ne
poduzimaju dovoljne mjere za afirmaciju onih oblika zaštite kojima bi se
osigurala porodična zaštita djeteta izvan vlastite porodice, koja u najvećoj mjeri
odgovara njegovim individualnim potrebama. Tako, smještaj u drugu porodicu,
starateljstvo i usvojenje nisu najzastupljeniji oblici zaštite, pa se odabir
odgovarajućeg oblika zaštite svodi na smještaj u ustanove za brigu o djeci, čime
se direktno krši pravo djeteta na život u porodici.

9

Podaci prezentirani u tabeli br. 1 su preuzeti iz Federalnog zavoda za statistiku (Statistički bilten
br.183:18) iz 2013. godine i nalaze se u nomenklaturi pod kategorijom „ugroženi porodičnom
situacijom“. Pored ovog broja djece bez roditeljskog staranja, broj djece ugrožene porodičnom
situacijom bio je:
Djeca roditelja koji nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje 23. 355;
Djeca koju roditelji zanemaruju ili zlostavljaju 1.687;
Djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama 4. 865
Odgojno zanemarena i zapuštena djeca 3. 062.
10
Osnovni oblici porodičnopravne i socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja su porodična
zaštita i instiucionalna zaštita. Institucionalna zaštita djece bez roditeljskog staranje je zbrinjavanje
djece u ustanovama socijalne zaštite (domovima), a porodična zaštita obuhvata starateljstvo,
usvojenje i smještaj u drugu porodicu, kako to proizlazi iz odredaba relevantnog zakonodavstva u
Federaciji BiH.

163

�Tabela br.2: Broj djece bez roditeljskog staranja u Kantonu Sarajevo u odnosu
na oblik zaštite i novčane naknade drugoj porodici u 2011. godini
R
.
b
r

SLUŽBA
SOCIJALNE
ZAŠTITE
OPĆINE:

1.

NOVI
GRAD
NOVO
SARAJEVO
CENTAR
STARI
GRAD
ILIDŽA S
ODJELJ.
TRNOVO
HADŽIĆI
VOGOŠĆA
ILIJAŠ
UKUPNO

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

DJECA BEZ
RODITELJS
KOG
STARANJA
(ukupan
broj)

Oblici zaštite
Smještaj u drugu porodicu
Bez
Sa nov. Ukup
nov.nak naknad
no
nade
om

Smješte
na
u dom

Starateljs
tvo

109

22

13

35

74

72

33

9

7

16

17

30

42

10

4

14

28

37

30

/

4

4

26

18

34

4

8

12

22

28

18
21
23
310

4
9
6
64

6
2
2
46

10
11
8
110

8
10
15
200

18
16
12
231

Izvor: JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo

Analiziramo
li
praksu
u
dijelu
koji
se
odnosi
na
vaninstitucionalne/porodične oblike zaštite djeteta izvan vlastite porodice uočit
ćemo da starateljstvo, kao temeljni/primarni oblika zaštite svakog djeteta bez
roditeljskog staranja, nije uvijek zastupljeno. Ukupnom broju ove djece, ne
odgovara broj djece koja su stavljena pod starateljstvo. Ovakvo postupanje
organa starateljstva nije u najboljem interesu djeteta. Porodičnim
zakonodavstvom su vrlo precizno određeni razlozi za stavljanje pod starateljstvo
i sasvim je jasno da će se pod starateljstvo staviti djeca koje nemaju roditelje ali i
djeca čiji su roditelji živi, a iz određenih razloga ne ostvaruju roditeljsko
staranje. Očigledno je da se djeca čiji su roditelji odsutni, spriječeni ili
nesposobni redovno se starati o svojoj djeci, ne stavljaju pod starateljstvo,
uprkos činjenici da njihovi roditelji nisu povjerili čuvanje i odgoj svoje djece
osobi za koju je organ starateljstvo utvrdio da ispunjava uslove za staraoca (čl.
186 stav 4.). Nedostajuća zaštita, umjesto da bude nadomještena putem
starateljstva kao najvažnijeg i prvog oblika zaštite o djeci bez roditeljskog
staranja, u praksi se najčešće nadomješta smještajem djeteta u ustanove. Ovim
putem se djetetu, kojem je privremeno, (ali sigurno duže od dva mjeseca)11 ili
11

Smještaj djeteta i povjeravnje njegovog čuvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi su postupci u
nadležnosti centra za socijalni rad i odnose se na nepostojanje mogućnosti da roditeji izvršavaju
sve sadržaje roditeljskog staranja.Riječ je o privremenom povjeravanju i samo ako je to u interesu
djeteta. Može se donijeti uz pristanak i bez pristanka roditelja a ukoliko je smještaj određen bez
pristanka roditelja, ne može trajati duže od dva mjeseca. Ako i nakon isteka roka na koji je

164

�možda trajno uskraćena vlastita porodična sredina, njegovo pravo na posebnu
zaštitu i pomoć države, iscrpljuje samo kroz smještaj u odgovarajuću ustanovu
za brigu o djeci, a da se pri tom zanemari da je to posljednja opcija u zamjenskoj
zaštiti djece bez roditeljskog staranja i da takva zaštita nema nikakvog
kontinuiteta u brizi o odgoju djeteta, o čemu je naglašeno u Konvenciji o
pravima djeteta (čl. 20).12 Propuštajući staviti dijete pod starateljstvo onda kada
je evidentno da roditelji ne ostvaruju roditeljsko staranje jer su dijete napustili,
odsutni su ili spriječeni a nisu samoinicijativno riješili pitanje brige o svojoj
djeci u skladu sa Zakonom, organ starateljstva, zapravo, propušta osigurati oblik
zaštite koji je neizostavan i „provjereno“ u najboljem interesu djeteta. Njime se,
kako to iz Zakona proizlazi stvaraju realne pretpostavke za određivanje nekih
drugih oblika društvene zaštite djeteta, koji mogu biti određeni kasnije u toku
trajanja starateljstva, ako se ocijene adekvatnijim i korisnijim za dijete bez
roditeljskog staranja.13 Takvi adekvatniji i korisniji oblici zaštite mogu biti
smještaj u drugu porodicu, usvojenje i smještaj u odgovarajuću ustanovu za
brigu o djeci, kojima djeca bez roditeljskog staranja budu praktično zaštićena, a
da prethodno nisu stavljena pod starateljstvo.14 Ovakvi propusti u praksi zaštite
djece bez roditeljskog staranja imaju za posljedicu da dijete nema imenovanog
staratelja jer nije stavljeno pod starateljstvo, a ima roditelje koji se de facto ne
staraju o djetetu. Čuvanje i odgoj djeteta budu povjereni odgovarajućoj ustanovi
za brigu o djeci. Tako se zamjenska zaštita ostvaruje uglavnom kroz
institucionalnu zaštitu kojom se narušava zaštita svih prava djeteta, a osobito
pravo na odrastanje u porodičnom okruženju, pravo djeteta da živi sa roditeljima
i pravo roditelja da žive sa djetetom, pravo na održavanje ličnih odnosa i
neposrednih kontakata, pravo na mišljenje djeteta, principi politike dječje
socijalnog staranja i standardi kvalitete u oblasti brige o djeci bez roditeljskog
staranja.
Ostvarivanje prava djeteta bez roditeljskog staranja u kontekstu
smještaja djeteta u drugu porodicu, u praksi je uslovljeno političkom, odnosno
određen smještaj, roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu, centar će donijeti odluku o
stavljanju djeteta pod starateljstvo (čl. 147 PZFBiH).
12
Hessle, S. (1998): Family Continuity, Clossenes and Afirmation as Principles of Child Welfare
Policy – Reflections Based on Internacional Discourse During the 20th Century, in: Social Work
with Children under Post-War Conditions, Experiences from the Federation of Bosnia and
Herzegovina, Department of Social Work, Faculty of Political Science, Sarajevo University,
Department of Social Work, Stockholm University, str. 21-37.
13
U tom smislu, Traljić; Bubić, op.cit, str. 269
14
Zato u statističkim pokazateljima, pokazateljima iz Izvještaja Ministarstva za rad, socijalnu
politiku, raseljena lica i izbjeglice o primjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata
i zaštiti porodice sa djecom u 2011. godini u Kantonu Sarajevo i tabelarnim pregledima poslova
određenih Porodičnim zakonom FBiH koji su u nadležnosti opštinskih službi socijalne zaštite
(općine: Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Ilidža, Hadžići, Vogošća i Ilijaš) JU „Kantonalni
centar za socijalni rad“ u Sarajevu u toku 2011. godine, broju djece bez roditeljskog staranja ne
odgovara broj djece stavljene pod starateljstvo. Taj broj je znatno manji od ukupnog broja djece
koja su de facto djeca bez roditeljskog staranja i među njima je najviše djece kojima su roditelji
živi a djecu su napustili, odsutni su ili spriječeni da vrše roditeljsko staranje a nisu se pobrinuli za
svoju djecu.

165

�administrativnom strukturom države.15Budući da nema jedinstvenog sistema
socijalne zaštite i jedinstvenog zakonodavstva na nivou Bosne i Hercegovine niti
na nivou entiteta FBiH, evidentna je diskriminacija ove djece. Tako u pojedinim
kantonima ovaj oblik zaštite se minimalno koristi jer se uopšte ne finansira ili se
neredovno finansira. Zbog toga, druge porodice ne žele primiti djecu na smještaj
i djeca onda budu smještena u odgovarajuće ustanove gdje su troškovi smještaja
znatno viši od troškova za finansiranje smještaja u drugu porodicu.16 Kako nema
zakonskih pretpostavki za ostvarivanje jedinstvene finansijske podrške djeci bez
roditeljskog staranja na porodičnom smješaju, niti je Zakonom predviđena
mogućnost različitih vidova smještaja u drugu porodicu, jasno je da primjena
standarda „najbolji interes djeteta“ nije u fokusu zaštite djece bez roditeljskog
staranja.
Što se tiče usvojenja kao najboljeg oblika zaštite djece bez roditeljskog
staranja, najmanje djece bude usvojeno jer roditelji ne daju pristanak na
usvojenje djece, a u praksi organa starateljstva nema primjera usvojenja bez
pristanka roditelja djeteta, koje normira porodično zakonodavstvo u FBiH.17

15

Problemi u implementaciji socijalne zaštite između ostalog se manifestiraju i u podijeljenog
nadležnosti između više različitih nivoa vlasti (posebno u FBiH), gdje entitetsko zakonodavstvo
propisuje nivo socijalne zaštite a niži nivoi vlasti su obavezni da osiguraju sredstva za njenu
realizaciju; velike regionalne i ekonomske razlike uz izostanak primjene principa solidarnosti.
Veliki broj kantona i općina nije u mogućnosti osigurati potrebni nivo socijalne zaštite, što dovodi
do neravnopravnosti korisnika uzrokanih mjestom življenja i padom kavaliteta usluga u
razavijenim sredinama; neostvarivanje Zakonom utvrđenih prava iz socijalne zaštite (npr. u
Kantonu Sarajevo – sva prava, u Mostaru ili Goraždu samo dio prava; otežano ostvarivanje
socijalne zaštite što je izraženo i u kontekstu prava djeteta na smještaj u drugu porodicu
16
Vidjeti pokazatelje prezentirane u „Situaciona analiza zaštite djece bez roditeljskog staranja u
FBiH i implementacija dokumenta Politike zaštite djece bez roditeljskog staranja i porodica pod
rizikom od razdvajanja u FBiH 2006-2016 (Vlada FBiH:2010). Tako na primjer, prema podacima
datim u u ovom dokumentu u Kantonu Sarajevo, naknada na ime smještaja djeteta u drugu
porodicu u 2009. godini iznosila je 476KM, u Unsko Sanskom kantonu 200 KM, Tuzlanskom
Kantonu 440, Bosansko Podrinjskom kantonu 269,5 KM, Zeničko Dobojskom 146 KM itd.
17
Zakonom predviđeni slučajevi kad za usvojenje nije potreban pristanak roditelja: kome je
oduzeto roditeljsko staranje; koji ne živi s djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zapustio staranje
o djetetu; koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti značenje usvojenja; kome je ograničena ili
oduzeta poslovna sposobnost; kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu
se ne brine za dijete (čl.99)

166

�Tabela br. 3: Broj usvojene djece bez roditeljskog staranja na području FBiH u
odnosu na kantone (2005-2009)
KANTONI:
UNSKO-SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKI
ZENIČKO-DOBOJSKI
BOSANSKO-PODRINJSKI
SREDNJOBOSANSKI
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
ZAPADNOHERCEGOVAČKI
KANTON
KANTON SARAJEVO
KANTON 10
UKUPNO
Izvor: Vlada FBiH (2010:31).

2005.
9
2
9
5
0
0
0
0

2006.
14
2
10
3
0
1
0
0

2007.
7
0
8
5
0
0
0
0

2008.
7
0
2
9
0
4
0
0

2009.
4
0
8
6
1
7
0
0

13
0
38

5
0
35

13
0
33

11
0
33

13
0
39

Shodno navedenim pokazateljima primjena standarda „najbolji interes
djeteta“ u praksi zamjenske zaštite/alternativne brige djece bez roditeljskog
staranja nije u smislu zahtjeva koji proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta. Ne
poštuje se redoslijed opcija za smještaj ove djece, a odabir odgovarajućeg oblika
zaštite svodi se na smještaj u odgovarajuće institucije. Ovaj oblik zaštite je
najmanje prihvatljiv oblik njihovog zbrinjavanja jer se djeca, u pravilu,
smještaju u ustanove koje zbrinjavaju veliki broj djece (stotinu i više); većina
djece je predškolske dobi, (posebno mlađe od tri odnosno pet godina života); sve
je više djece koje se smještaju u institucije zbog socio-ekonomskih
problema/siromaštva u porodici i individualizacija u zaštiti djeteta bez
roditeljskog staranja ne dolazi do izražaja.
Kako onda primijeniti ovaj standard?
Znano je da država u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom djetetu
treba osigurati pravo na posebnu zaštitu i pomoć, koje zapravo, podrazumijeva
zamjensku zaštitu. Ali u našim okolnostima, postojeći pravni okvir nije
dovoljan. Sve sredine u našoj zemlji ne posjeduju kapacitete koji bi bili
zadovoljeni u primjeni ovog standarda. Entitetski i lokalni organi vlasti bi morali
poduzimati napore kako bi osigurali adekvatne resurse za, s jedne strane,
osposobljavanje stručnjaka koji će biti odgovorni za primjenu standarda najbolji
interes djeteta i s druge strane za afirmaciju i stvarnu primjenu
vaninstitucionalnih oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Ovo je
jako važan segment, jer svakom djetetu se mora prići individualno, nema
generaliziranja, odluka mora biti primjerena konkretnoj osobi, okolnostima,
društvenom kontekstu koja će ukuljučiti, pored pravnog okvira, i kulturološke,
običajne, religijske i druge faktore. Mislim da ne treba naglašavati da procjenu
treba izvršiti u najkraćem roku, temeljito i sa mnogo obzira uvažavajući naprijed
navedene činjenice.
167

�Što se tiče se planiranja zaštite, njenog trajanja i kriterijuma u primjeni
standarda najbolji interes djeteta, oni se moraju zasnivati prije svega na prirodi i
kvaltieti odnosa djeteta sa njegovom porodicom, te sposobnosti porodice da štiti
interes i razvoj djeteta, potrebi zadržavanja djeteta u njegovoj zajednici i
prirodnom okruženju, potrebi i želji djeteta da se osjeća dijelom porodice. Ovo
tim više, jer djeca stiču status djeteta bez roditeljskog staranja za života roditelja.
U ovom kontekstu poštivanje pojedinih prava djeteta i standarda Kvaliteta za
djecu bez roditeljskog staranja (čiji je cilj da obezbijede i poboljšaju uslove i
razvoj djece i mladih bez roditeljskog staranja u cijeloj Evropi) postaju jedini
kriterijumi za primjenjivost principa-najbolji interes djeteta. Efektivnu primjenu
poželjno je ostvariti na nivou lokalne zajednice, u postojećim uslovima gdje se
poznaju lokalni nositelji sistema brige i zaštite djece i gdje se mogu kreirati
specifične usluge koje će doprinijeti ostvarivanju najboljeg interesa djeteta.
Nažalost, ostvarivanje dječjih prava najčešće je uslovljeno siromaštvom,
nezaposlenošću, političkim uređenjem, neobrazovanošću, ali i činjenicom da
djeca nisu prioritet. Slijedom ovoga i standard najbolji interes djeteta i njegova
primjena u kontekstu starateljske zaštite djece bez roditeljskog staranja – nalazi
se nisko na listi prioriteta onih koji odlučuju i raspoređuju sredstva u budžetima.
Da nije tako, ne bi toliki broj djece bio obuhvaćen institucionalnom zaštitom,
već bi se ta sredstava raspoređivala cjelishodnije, odnosno u najboljem interesu
djeteta. Istina, pravni okvir u ovom smislu nije do kraja izgrađen, ali ni postojeći
nije prepreka za efikasniju zaštitu prava djece a time i primjenu standarda
“najbolji interes djeteta”.
4. Rezime
Postojeći pravni okvir u Bosni i Hercegovini (porodično i
zakonodavstvo u oblasti socijalne zaštite) uvažava standard “najbolji interes
djeteta” u ostvarivanju prava djeteta na posebnu zaštitu i pomoć države.
Relevantnim zakonskim odredbama djetetu bez roditeljskog staranja je
osigurana zamjenska zaštita/alternativna briga, razlozi za takvu zaštitu su
zakonom normirani, taksativno su navedeni i jasno je kada djetetu može biti
pružen oblik zaštite/mjera brige izvan biološke porodice.
Primjena ovog standarda u praksi je vrlo upitna jer djeca sve više stiču
status djece bez roditeljskog staranja za života roditelja i ostvarivanje dječjih
prava najčešće je uslovljeno siromaštvom, nezaposlenošću, neobrazovanošću, ali
i činjenicom da djeca nisu prioritet u smislu ostvarivanja načela zaštite porodice
i djece. Slijedom ovoga i standard najbolji interes djeteta i njegova primjena
nalazi se nisko na listi prioriteta onih koji odlučuju i raspoređuju sredstva u
budžetima. Tako veliki broj djece pravo na zaštitu i pomoć države ostvare putem
institucionalnog zbrinjavanja koji je najskuplji oblik društvene pomoći. Slijedom
takve prakse očigledno je nepoštivanje prava djeteta na život u porodičnom
okruženju, prava na neposredne kontakte i odnose sa roditeljima, prava na
mišljenje djeteta i druga lična prava na temelju kojih se može cijeniti primjena
standarda „najbolji interes djeteta. djeteta”.
168

�Dr.sc. Udžejna Habul, Associate Professor
Faculty of Political Sciences of University Sarajevo

THE APPLICATION OF THE STANDARD "BEST INTERESTS
OF THE CHILD"IN GUARDIANSHIP’S PROTECTION OF THE
CHILDREN WITHOUT PARENTAL CARE (LEGAL
FRAMEWORK AND PRACTICE)
Summary: The existing legal framework in Bosnia and Herzegovina
(family laws and legislation in the field of social protection) respects the
standard of "best interests of the child" in the realization of child’s right to
special protection and assistance of the state. Relevant legal regulations
safeguard substitution/alternative care for a child without parental care.
Moreover, laws stipulate (legal) reasons for such protection and it is explicitly
clear when a child may be given a form of protection outside its biological
family.
Practical application of this standard is highly questionable since a)
children increasingly acquire the status of children without parental care despite
the fact that they have (biological) parents and b) the realization of children's
rights is usually conditioned by poverty, unemployment, lack of education as
well as by the fact that children are not a priority in terms of realizing the
principle of protection of families and children. Having that in mind, it is clear
why the standard of "best interests of the child" and its use is of low priority for
those who make decisions and allocate funds in the budget. Thus, a large number
of children realize the right to protection and assistance of the state through
institutional care, which is the most expensive form of social help/assistance.
The ultimate consequence of such an approach is obvious disregard for the rights
of the child to life in family environment, the right to direct contacts and
relationships with parents, the rights of the child's opinion and other personal
rights on the basis of which one can value the application of the standard "best
interests of the child".
Key words: child without parental care, guardianship’s protection and
other forms of protection, standard the best interests of the child

169

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7581">
                <text>3042</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7582">
                <text>PRIMJENA STANDARDA „NAJBOLJI INTERES DJETETA” U  STARATELJSKOJ ZAŠTITI DJECE BEZ RODITELJSKOG  STARANJA (PRAVNI OKVIR I PRAKSA)</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7583">
                <text>HABUL, Udžejna</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7584">
                <text>Starateljska zaštita djece bez roditeljskog staranja se aktualizira u  slučajevima taksativno navedenim u odredbama porodičnog zakonodavstva i  zakonodavstva u oblasti socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Pravnom  analizom tih odredaba očigledno je da se starateljstvo nad maloljetnicima  primjenjuje kao jedan od oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja, te da je  primjena standarda „najbolji interes djeteta” u kontekstu zaštite djece bez  roditeljskog staranja samo djelimično zastupljena. U radu se ukazuje na  nedostatna zakonodavna rješenja u pogledu primjene pomenutog standarda, na  praksu izostajanja adekvatnih oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja te  potrebu poštivanja pojedinih prava djeteta shodno UN Konvenciji o pravima  djeteta i drugim relevantim dokumetima u zaštiti djece bez roditeljskog staranja.  Ključne riječi: dijete bez roditeljskog staranja, starateljska zaštita i  drugi oblici zaštite, standard najbolji interes djeteta</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7585">
                <text>Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7586">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7587">
                <text>Article
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="19">
        <name>K Law (General)</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="947" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7575">
                <text>3410</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7576">
                <text>REDUCING ORAL APPREHENSION IN LIBYAN EFL CONTEXT USING SCHEMA THEORY: AN INPUT FOR LANGUAGE SKILLS  COURSE ENHANCEMENT</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7577">
                <text>H. Malonzo, Edgar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7578">
                <text>Building contacts with people is not always a rewarding experience that may lower one’s self esteem leading to anxiety. This anxiety results in communication apprehension which McCroskey (1984) defined as the individual's level of anxiety associated with either real or anticipated communication with another person or persons.  Several studies have justified the occurrences of communication apprehension.  However, none has been conducted in the Libyan EFL context, or at least in the locale of this study.  This paper focused on identifying the students' level of oral apprehension and seeks to describe students' oral apprehension towards the following contexts: group discussion, meetings, dyads, and public speaking. Using the PRCA, it was found out that both male (69.24%) and female (74.36%) respondents were moderately apprehensive.  Moreover, it can be said that there is no significant relationship existing between gender and apprehension. A deeper understanding of its causes was elicited through the participants’ schemata.  Through a semi-structured interview, public speaking activities were found to be the main source of apprehension because these expose the students to the opposite sex. Findings from these procedures may be used in enhancing the Language Skills courses in the university that may reduce students’ oral apprehension.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7579">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7580">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="946" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7569">
                <text>3419</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7570">
                <text>PRODUCT - ORIENTED APPROACH TO EVALUATION: A CASE OF LANGUAGE ACQUISITION COURSE</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7571">
                <text>Güvendir, Emre
ASLAN, Alper</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7572">
                <text>The present study aims at evaluating learners’ self-perceptions on the outcomes of language acquisition course implemented at the ELT department of Trakya University. In order to evaluate the language acquisition course, learners’ expected outcomes have been examined via a questionnaire with a participation of 87 learners. The overall findings proved that, in general, the expectations of the learners who have completed the language acquisition course are consistent with the expected outcomes of the course.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7573">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7574">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="945" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7563">
                <text>3514</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7564">
                <text>MYTHS AND IMAGINATION AS THE CORE OF SOCIAL AND INDIVIDUAL EXISTENCE IN CERVANTES’ D ON QU I X O T E AND YAŞAR KEMAL’S TRILOGY T H E O T H ER F A C E O F T H E M O U N T A I N</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7565">
                <text>Günaydin, Neslihan</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7566">
                <text>Myths can play the role of liberator to free individuals from the repression and the feelings of helplessness in the face of strict social rules, customs, and mores. It may not be possible to lead a satisfying life under the overwhelming burden of social facts and realities. As individuals want to be alienated or distanced from the painful effects of social experiences and realities, they resort to the hypnotizing influence of myths that alleviatestheir individual and social problems. In Cervantes’ Don Quixote andYaşar Kemal’sIron Earth, Copper Sky and The Undying Grass it is possible to witness how imagination shapes human behaviors and subverts social taboos. The creation of another imaginary world reflects a desire to escape from the delayed confrontation with unwanted social facts. Individuals console themselves and reinforce their hopes by myths, folk tales, and false stories. In all three novels, social and individual freedom and responsibility outweigh restrictive conventional rules and boundaries in society by transcending time and space. Imagination seems to be the only way of liberation from social and personal depression.Both Yaşar Kemal and Cervantes bear the moral discipline to expose their societies through extravagantly insane characters. Don Quixote is trapped in society and its institutions. He fights against institutionalized society through his imagination, just as Kemal’s villagers desperately create stories and believe in themto avoid their oppressive living conditions under the control of domineering people such as Adil and Sefer in The Undying Grass and Iron Earth, Copper Sky.Therefore the aim of this paper is to explore the effects of myths and imagination upon human behaviors in Cervantes’Don Quixote and Kemal’sIron Earth, Copper Sky and The Undying Grass, which are existentialist works centered on individual and social freedom.    Keywords: myths, imagination, dreams, freedom, reality, existentialist, institutionalized, life, death</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7567">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7568">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="944" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7557">
                <text>3413</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7558">
                <text>“OUR NEIGHBOURING COUNTRIES”: RAISING MULTICULTURAL AWARENESS THROUGH A CLIL PROJECT FOR YOUNG LEARNERS</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7559">
                <text>Griva, Eleni
Chostelidou, Dora
Semoglou, Klio</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7560">
                <text>This paper presents a CLIL project, which was designed and piloted for 18 weeks with 6th grade students of an experimental primary school, in northern Greece, aiming to interweave language and content learning. The objectives of the project were to: a) develop the students’ skills in EFL, b) develop their multicultural awareness c) enhance their knowledge in aspects of cultures of neighbouring countries and corresponding aspects of Geography. Stories were at the ‘core’ of the project, since they are considered motivating and fun, as well as an optimal way to introduce children to a diversity of cultures. The CLIL courses were designed in the form of a ‘story-based’ mini syllabus, including common traditional stories from our neighbouring countries in the Balkan and North-East Mediterranean area. Multimodal materials, such as stories, ppt, video clips, songs were used to arouse the students’ interest within a ‘task-based’ framework, which called for working together on a common group task, helping each other and interacting while being involved in “problem-solving”.  The effectiveness and feasibility of the project were estimated by collecting both qualitative and quantitative data. The results indicated the positive effect of the CLIL approach on the students’ skills in the target language along with the students’ considerable familiarization with the target cultures.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7561">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7562">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="943" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7551">
                <text>3455</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7552">
                <text>THE LINGUISTIC LANDSCAPES OF MOSTAR AND LEUVEN: A COMPARATIVE STUDY</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7553">
                <text>Grbavac, Ivana
Jaspaert, Koen
Słowińska, Dominika</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7554">
                <text>Linguistic landscaping is a pioneering subfield of sociolinguistics exploring language in its written form in urban contexts. Since 1997 (Laundry and Bourhis, 1997), as a swiftly expanding research area worldwide, it has proved to be a relevant instrument for measuring various social and linguistic phenomena in multiethnic and multicultural ecologies (Backhaus, 2007; Ben-Rafael e.a., 2006; Edelman, 2010; Grbavac, 2012; Pavlenko, 2010 etc.) This paper aims at a comparative analysis of the linguistic landscapes of two seemingly different sociolinguistic surroundings: the city of Mostar in Bosnia and Herzegovina and the city of Leuven in Belgium. The motivation and justification for this research lies in the fact that the linguistic landscapes of these two cities have not been inspected so far through the LL research methods. Furthermore both cities are embedded in similar yet different political, ideological, cultural, social and linguistic settings. Therefore the aim of the paper is to outline the similarities and differences of these two sociolinguistic contexts visible in the linguistic landscape. We propose the hypothesis that the two linguistic landscapes will show some similarities in language usage patterns and in the collective identity construction modes. Both LLs are set in regions where different languages and cultures are intertwined, therefore we expect to find some possibly universal matrices. Additionally, the contribution of this paper is to be seen in the documentary value of the research.    Key words: linguistic landscape, comparative studies, multiethnic ecologies, linguistic diversity</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7555">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7556">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="942" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7545">
                <text>3352</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7546">
                <text>ELEVATING THE DEVELOPMENT OF LISTENING SKILLS TO FOSTER SLA IN AN ASIAN CONTEXT</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7547">
                <text>Graham-Marr, Alastair</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7548">
                <text>In EFL curricula where language is taught as a knowledge set, links between pedagogical theory and practice can be quite strong. However, links between pedagogical theory and practice seems more tenuous when applied to the teaching of skills, in particular, L2 listening skills which are often left to develop as byproducts of a student’s grammatical and lexical understanding. And, in many contexts, this oversight can have serious consequences. Given that English is a stress-timed language, learners coming from syllabletimed or mora-timed languages, such as Japanese or Korean, can be robbed of learning opportunities when listening skills are deficient. The crucial role of comprehensible input in second language acquisition is well established, so when learners have developed listening skills, all language that is basically understood is available as a learning opportunity as comprehensible input. However, when learners have incipient listening skills, learners are often unable to comprehend auditory input containing words that are largely understood, thus losing opportunities for L2 language development. Learners coming from syllable-timed or mora-timed languages often lack a natural understanding of suprasegmental phonology, impeding comprehension. It is well established in the research literature that listening skills are best taught as a set of sub-skills to help students develop a basic phonetic awareness, however such research findings have not always made it into practice. This qualitative study reports on a set of first year university students at a Japanese university where listening was taught as a set of sub-skills. An overwhelming majority felt this type of instruction helped to improve their listening skills, suggesting that this fundamental pedagogy needs greater emphasis in countries with syllable-timed or mora-timed native languages. The results of this study are described and interpreted in the context of the English education system in Japan.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7549">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7550">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="941" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7539">
                <text>3559</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7540">
                <text>THE RELATIONSHIP AMONG EFL LEARNERS’ CREATIVITY, EMOTIONAL INTELLIGENCR, AND SELF-EFFICACY</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7541">
                <text>Gheydar, Zohreh
Mall Amiri, Behdoukht</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7542">
                <text>The thrust of the current study was to investigate the relationship among EFL learners' creativity (CR), emotional intelligence (EI), and self-efficacy (SE). To this end, a group of 120 male and female learners, between the ages of 19 and 35 studying BA in English Translation and MA in Teaching English at Islamic Azad University, Central Tehran were selected using convenient sampling and were given three questionnaires: Bar-On’s EQ-I questionnaire by Bar-On (1997), the General Self-Efficacy Scale questionnaire (SGSES) by Sherer et al. (1982), and a questionnaire of creativity (CR) by O'Neil, Abedi, and Spielberger (1992). Analysis of the results through Pearson Moment Correlation Coefficient showed that there was not a significant relationship between students’ CR and EI, and EI and SE. In addition, CR and SE were correlated significantly but negatively. Multiple regressions revealed that CR could significantly predict SE. Regarding the findings of the study, the obtained results may help EFL teachers, teacher trainers, materials developers, and educational policy makers to possess a broader perspective and heightened degree knowledge toward the TEFL practice and to take practical steps toward the attainments of the desired objectives of the profession.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7543">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7544">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="940" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7533">
                <text>3452</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7534">
                <text>A CRITICAL OVERVIEW OF ENGLISH LANGUAGE TEACHER  EDUCATION IN TURKISH EDUCATION SYSTEM: PRE-SERVICE  AND IN-SERVICE</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7535">
                <text>Genç, Hümeyra</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7536">
                <text>A teacher is an essential part of any education systems. Teacher training is always in the center of  politics and various attempts have been made for it to become more efficient. Furthermore, great effort has  been spent for improving language teacher education for more than 150 years in the Turkish Education  System. Therefore, the purpose of this paper is to reveal the changes which have occurred in both pre-service  and in-service language teacher training between the times of Ottoman Empire and Republic of Turkey</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7537">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7538">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="939" public="1" featured="0">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="79">
            <name>Extent</name>
            <description>The size or duration of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7527">
                <text>3435</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7528">
                <text>CONTRASTIVEANALYSISAS A DIDACTICTOOL IN THE ACQUISITION OF THE SPANISH ARTICLEFOR SLOVENIANLEARNERS</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="96">
            <name>Author</name>
            <description>Author</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7529">
                <text>Gemma, Santiago Alonso</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="94">
            <name>Abstract</name>
            <description>A summary of the resource.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7530">
                <text>The aim of this paper is to present an approach to the teaching for meaningful learning of the article from the perspective of Contrastive Analysis between the Spanish and Slovene article. This work will take into account, firstly, on the role of plurilingualism set by the CEFR, and secondly, the pedagogical potential of notion of linguistic awareness, and all the didactics implications that entails. The research wants to focus on the similarities and differences between the uses of article in Slovenian and Spanish language, in order to contribute to the development of plurilingual awareness of the Slovene students. Although several hypotheses in Contrastive Analysis have been rejected in the past, we still consider it as a very useful tool for language teaching.   Keywords: Contrastive Analysis, Spanish article, mother tongue, Second Language Acquisition, plurilingualism, linguistic awareness.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7531">
                <text>2014</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="97">
            <name>Keywords</name>
            <description>Keywords.</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="7532">
                <text>Conference or Workshop Item
PeerReviewed</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="18">
        <name>PE English</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
</itemContainer>
