<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1075">
    <dcterms:title><![CDATA[SHYNESS AND FOREIGN LANGUAGE ANXIETY]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Communication in a foreign language, as an inevitable component of modern human life, often makes speakers experience anxiety, which may sometimes lead to avoidance of communication. This paper explores whether the students of Italian language courses in two foreign language schools experience foreign language (Italian) anxiety. The sample used in the study consists of students whose mother tongue is Croatian, and they have been learning Italian as a foreign language for a different period of time and at different levels. The authors wanted to examine whether there are differences in foreign language anxiety with regard to the level and the length of learning the Italian language, and whether the students’ levels of shyness correlate with the level of foreign language anxiety. The results showed that among the participants there is a correlation in foreign language anxiety depending on the students’ level of shyness: participants with pronounced shyness showed a higher level of foreign language anxiety when compared with the participants with medium and low levels of shyness. Individual characteristics of each student and various experiences gained in the process of learning a foreign language could be the reason for the absence of other differences.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3368]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1076">
    <dcterms:title><![CDATA[THE PHILOLOGICAL APPROACH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[DO ORIGINS MATTER?    Can awareness of these serve in the English-learning process?    Modern English has evolved through the last 1500 years as a hybrid language (Crystal, D. 2004). The Angles the Saxons and the Danes all made important contributions as well as the Normans. Due to this amalgam of linguistic ingredients, the English language taught round the world presents considerable learning obstacles that are directly related to these original components. This paper will highlight some of these obstacles with a view to demonstrating how effective knowledge of these origins can be for the learner in many areas of English acquisition.    The first step is to outline some areas of difficulty in English that are directly linked to the parts that make up this hybrid language that has become a world lingua-franca. These are elements such as, the huge vocabulary bank, spelling problems, pronunciation difficulties, grammar and structural challenges. It is the mammoth task of getting to grips with this amalgam that could be rendered somewhat easier by insights into origins (Crystal, D. 2011). Often students ask questions about the seemingly illogical, idiosyncratic grammar, spelling or pronunciation rules involved in English. Perhaps teachers should be prepared to give some reasonable explanations.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3465]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1077">
    <dcterms:title><![CDATA[THE EFFECTS OF USING LIBRI IN ENHANCING LEARNERS’ CREATIVITY, PROBLEMSOLVING SKILLS AND AUTONOMY IN BUSINESS ENGLISH CLASSES]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Among teacher’s responsibilities in the classroom besides delivering quality teaching, treating all the students equally, is giving the learners the space to become creative, to enhance their problemsolving skills and give them the opportunity to become autonomous learners.     Libri is a learning management tool used at South East European University for all courses.  It is used to achieve some of the classes goals and aims. However, it can also be used to give the students the opportunity to become autonomous since they are working even from home independently, to become creative and find solution to the problems as assigned in the tasks, and develop their problemsolving skills since they have to find solutions to the problems presented.  We assumed that this would enhance learner creativity and autonomy, and yet give them the opportunity to use English outside of the classroom environment.  Besides this, it will also trigger students’ problemsolving skills     The participants of this study are 70 students taking ESP Business English, aged 18-35 years old, all non-native speakers of English, from different national, language, cultural backgrounds.  Both, the qualitative and quantitative method were used to analyse the data gathered.  The students involved in the study were given a questionnaire after they completed the task.  While checking the students’ responses the teacher was able to see how they approached the tasks given.  There was also a questionnaire for teachers, who used the same approach and used Libri for the same purpose.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3528]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1078">
    <dcterms:title><![CDATA[RUNNING RABBITS AND SHOULDER MARKINGS: METAPHORICAL TERMS IN SPECIALIZED KNOWLEDGE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[The role of metaphor as a basic cognitive mechanism in the construction and retrieval of specialized knowledge has been well studied within cognitive terminological theories (Faber, 2012; Tercedor Sánchez et al, 2012; Temmerman, 2000). However, the results of these analyses have mainly been applied in designing or improving terminological resources, leaving somewhat aside the impact metaphor has on bridging general and specialized knowledge, especially in the acquisition of new knowledge.   This paper discusses the role of metaphor as a cognitive process in the conceptualization of certain key concepts in the domain of aviation. A number of terms and their collocations that reflect metaphorical mappings from the source domains the HUMAN BODY and ANIMALS have been extracted out of a corpus of English aviation textbooks and manuals related to the field of air traffic management. Instances of metaphorical conceptual mapping are identified and analyzed both at the conceptual and terminological level.    Ana Ostroški Anić is a research assistant at the Department of General Linguistics of the Institute of Croatian Language and Linguistics in Zagreb, Croatia. Her research interests lie in the areas of terminology, specialized translation, LSP, phraseology, and cognitive semantics. She has been working on several terminological projects within the Croatian Special Field Terminology program (Struna).]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3362]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1079">
    <dcterms:title><![CDATA[OSNOVNE KARAKTERISTIKE NOVOG MALOLJETNIČKOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U Bosni i Hercegovini procesno postupanje prema maloljetnicima koji  su u sukobu sa zakonom propisano je na četiri zakonodavna nivoa ( BiH, FBiH,  RS i BD BiH). Od 2010. godine pristupilo se izradi teksta posebnog Zakona na  enititetskim nivoima, s obzirom da zbog nepostojanja političke volje nije bilo  moguće usvojiti jedinstveni zakon, na državnom nivou, koji bi rješavao pitanja  maloljetnika koji su u sukobu sa zakonom. Zakon o zaštiti i postupanju sa  djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku prvo je donesen u Republici  Srpskoj, zatim u Brčko Distriktu BiH, te na kraju u Federaciji BiH. Bosna i  Hercegovina na normativnom planu potencira izgradnju posebnog odnosa prema  maloljetnicima i načelo najboljeg interesa djeteta je prihvaćeno kao temeljno  načelo u okviru maloljetničkog pravosuđa. U radu je dat pregled osnovnih  karakteristika novog maloljetničkog zakonodavstva u entitetima BiH, objašnjeni  su principi sadržani u Zakonu o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u  krivičnom postupku FBiH, organi uključeni u postupak, vrste alternativnih mjera  i sankcija koje se izriču maloljetnim učiniocima krivičnih djela, te postupak za  krivična djela na štetu djece i maloljetnika.  Ključne riječi: maloljetnik, najbolji interes djeteta, minimalna prava,  alternativne mjere, policijsko upozorenje]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3049]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1080">
    <dcterms:title><![CDATA[ISTRAŽNO NAČELO U PORODIČNIM SPOROVIMA KAO IZRAZ NAJBOLJEG INTERESA DJETETA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Utvrđivanje najboljeg interesa deteta bez obzira na primenu istražnog,  inkvizitorskog načela u građanskim sudskim postupcima u kojima se rešavaju  porodičnopravni sporovi, složen je problem. Za uvrđivanje faktora najboljeg  interesa kao pravnog standarda i činjenica kojima se nastoji na otkrivanju istine  o ovim faktorima, prednosti istražne maksime su nesporne, ali ni ovakav pristup  ne daje dovoljno garantija. Organičenja su (da li i nemogućnost?) brojna,  značajna i teško otklonjiva. Zaključak opstaje čak i ako se najbolji interes shvati  kao pravo deteta da se utvrdi njegov najbolji interes, kome bi, onda, odgovarala  &quot;dužnost&quot; nadležnih tela da ga utvrde, što procesnopravno nosi različite  posledice (npr., mogućnosti zaštite u posebnom postupku).    Ključne reči: istražno načelo, najbolji interes deteta, faktori,  dokazivanje, psihološka ekspertiza]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3041]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1081">
    <dcterms:title><![CDATA[Ideje za ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine  u Evropsku uniju]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Država Bosna i Hercegovina je tokom druge polovine devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, u okviru austro-ugarskog carstva ušla u  istorijski proces evropeizacije u ekonomskoj i kulturnoj sferi. Tokom socijalističkog razvoja u vremenu od 1945. do 1992.godine, Bosna i Hercegovina je izgradila svoju državnost i postala srednje razvijena zemlja.    Nakon sticanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja 1992.godine i četverogodišnjeg rata, Bosna i Hercegovina je na temelju  Dejtonskog mirovnog sporazuma započela svoj politički razvoj u pravcu postizanja članstva u Evropskoj uniji i NATO – savezu. U tom kontekstu, izvedene su mnoge reforme i potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  između EU i Bosne i Hercegovine 2008.godine.    Od 2008.godine  do 2014.godine došlo je do stagnacije u odvijanju procesa integracije BiH u Evropsku uniju. U radu su izložene ideje za ubrzanje integracije BiH u Evropsku uniju. Oblikovane su vanjske, zapravo geopolitičke pretpostavke, za ubrzanje integracije BiH u EU. Razmatraju se i unutrašnje pretpostavke koje se odnose  na udruživanje pobjedničkih stranaka u širu koaliciju: za evropsku Bosnu i Hercegovinu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3124]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1082">
    <dcterms:title><![CDATA[IUS commune i europeizacija bosanskohercegovačkog prava]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Svrha rada jest analizirati značenje pravila općeg prava (ius commune) u obliku latinskih pravnih izreka (regulae iuris) u suvremenom bosanskohercegovačkom pravnom sistemu, kao i moguću ulogu tih pravila u europeizaciji tog nacionalnog prava. U prvom dijelu rada, autor prije svega istražuje uporabu pravila općeg prava u bosanskohercegovačkoj pravnoj praksi, posebice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Potom se analizira značenje pravila općeg prava kao važećeg normativnog sadržaja u okvirima suvremenog bosanskohercegovačkog pravnog sustava. Na temelju provedene analize, u zaključnom dijelu rada, autor nastoji odgovoriti na pitanje može li intenzivnija primjena onih pravila općeg prava koja u sebi sadrže pravna načela zajednička gotovo svim europskim pravnim sustavima pridonijeti daljnjoj europeizaciji suvremenog bosanskohercegovačkog prava.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3118]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1083">
    <dcterms:title><![CDATA[Politika zaštite potrošača u funkciji izgradnje unutarnjeg europskog tržišta]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Zaštita potrošača predstavlja samostalan segment jedinstvene komunitarne politike, koja se posljednjih nekoliko decenija konstantno razvija i unapređuje na nivou Europske unije, a sve u cilju nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.     Kao što je već poznato, unutarnje tržište počiva na četiri ekonomske slobode, no da bi slobode kretanja roba i usluga bila ostvarene u punom opsegu, prava građana, koji djeluju na tržistu u cilju zadovoljenja osobnih potreba – potrošača, koji moraju biti zaštićena na istoj ili približno jednakoj razini. Iz tog razloga nezaobilazno je ukazati na položaj politike zaštite potrošača u primarnom, kao i u sekundarnom zakonodavstvu EU, budući da se kao osnovna mjera usklađivanja propisa država članica u ovoj oblasti koriste direktive.     U fokusu pažnje bit će i pozitivna politika zaštite potrošača, imajući u vidu da je usklađivanje standarda zaštite prava i interesa potrošača neophodan preduvjet za uključivanje u zajednički tržišni prostor Europske unije.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3091]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1084">
    <dcterms:title><![CDATA[KONCEPT &quot; NAJBOLJEG INTERESA DETETA&quot; UNUTAR HAŠKE KONVENCIJE O GRAĐANSKOPRAVNIM ASPEKTIMA MEĐUNARODNE OTMICE DECE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu će se analizirati odnos Haške Konvencije o građanskopravnim  aspektima međunarodne otmice dece prema &quot;najboljem interesu deteta&quot;, kao  fundamentalnom principu porodičnog prava. Tačnije, ukazaće se na prostor koji  navedena Konvencija ostavlja za ostvarivanje principa &quot;najboljeg interesa  deteta&quot; unutar sopstvenog mehanizma primene. Premda doneta gotovo deceniju  ranije od Konvencije o pravima deteta, Haška Konvencija je prepoznala potrebu  da se &quot;najbolji interes deteta&quot; zaštiti na određen način. U tom smislu, Haška  Konvencija konstituiše pravnu pretpostavku kako je u &quot;najboljem interesu  deteta&quot; da se što hitnije vrati u državu uobičajenog boravišta. Individualizacija  &quot;najboljeg interesa deteta&quot; se ostvaruje preko propisivanja izuzetaka od obaveza  hitnog povratka deteta u vidu osnova za obaranje navedene pravne pretpostavke.  U radu se ukazuje kako nacionalni organi koji odlučuju o povratku deteta  uglavnom restriktivno primenjuju pomenute izuzetke kako ne bi urušili osnovni  mehanizam Haške Konvencije. Međutim, od vremena donošenja navedene  Konvencije, snaga principa &quot;najboljeg interesa deteta&quot; je značajno narasla, te se  nacionalnim vlastima ostavlja sve više prostora da izuzetke od obaveze povratka  deteta tumače šire i elastičnije, što može ozbiljno uzdrmati proceduralne ciljeve  kojima Haška Konvencija teži.  Ključne reči: Haška Konvencija, otmica deteta, najbolji interes deteta,  pravna pretpostavka, izuzeci]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3034]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>