<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1035">
    <dcterms:title><![CDATA[PROBLEMI OTKLANJANJA DISKRIMINACIJE IZ USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autor se bavi analizom uzroka ustavne diskriminacije pojedinih  kategorija građana, koja je dovela do presude Evropskog suda za ljudska  prava u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Objašnjava je  prirodom bosanskohercegovačkog društva i političkog režima, koji su  omogućili da se diskriminacija pojedinih kategorija građana od strane  političkih elita smatra legitimnom. Polazi od toga da ova diskriminacija, iako  nije opravdana, proističe iz odnosa političkih snaga i nije suprotna prirodi  političkog režima, iako nije nužno njegov sastavni dio.  U drugom dijelu analize, autor se bavi razlozima zbog kojih presuda  još nije sprovedena, ukazujući na svojevrsni „domino efekat“ u procesu  ustavnih reformi. Naime, iako na prvi pogled izgleda jednostavno da se  diskriminacija otkloni, to nije tako, jer je ona povezana sa koncepcijskim  razlikama u pogledima nacionalnih političkih elita o nizu pitanja, kao što su:  priroda političkog režima; priroda pojedinih političkih institucija  (Predsjedništva i Parlamentarne skupštine); načini obezbjeđivanja pune  nacionalne ravnopravnosti; i dr. To znači da nije realno očekivati da  sprovođenje ove presude ne bude praćeno rješavanjem i nekih drugih teških  ustavnih pitanja, o čemu ne postoji konsenzus nacionalnih političkih elita. Na  to ukazuju različiti prijedlozi o tome kako sprovesti ustavnu reformu, na šta  se autor takođe osvrće.  Ključne riječi: Ustavna reforma; Diskriminacija; Ustav Bosne i  Hercegovine; Konstitutivni narodi; Ostali.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3079]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1036">
    <dcterms:title><![CDATA[Pravo, pravda, sloboda i moral kao temeljne vrednote euroatlantskih integracija]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovome radu izlažemo naslovljenu temu, polazeći od temeljnih vrijednosti euroatlantskih integracija, ali u kontekstu tranzicijskih procesa s osobitim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (BiH), koja je, stjecajem historijskih okolnosti i ratnih stradanja, još uvijek ostala &quot;nedovršena država&quot;.    S obzirom da će ubrzo biti dvadeset godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je kompromisno okončan četverogodišnji rat u BiH, a da pri tome nisu izgrađeni čvrsti temelji samoodržive i funkcionalne države, u radu kritički problematiziramo stanje općih civilizacijskih vrijednosti koje su osnovica euroatlantskih integracija, a koje BiH, ustrojena prema ovome sporazumu, teško može implementirati u bosanskohercegovačko društvo.    U prvom dijelu rada govorimo o pravu, pravdi i pravednosti.  Drugi dio sadrži osvrt o uzrocima nepravdi i diskriminacije, dok u trećem dijelu razmatramo legitimitet društvenih i pravnih normi u odnosu na opći (ne)moral u tranzicijskim društvima. U četvrtom zaključnom dijelu ukazujemo na probleme, koji, ako se ne riješe u skoro vrijeme, mogu prouzročiti nekontrolirane procese opasne po opstojnost BiH kao jedinstvene države.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3094]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1037">
    <dcterms:title><![CDATA[Uvodna riječ urednika specijalnog izdanja 2/2014]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Intellectual property represents a �eld of law that has its �nger on the pulse of time and  current developments in science, technology, art, politics and economy in almost an unprecedented  manner. As a consequence, the legislation and practice in this area �nd themselves in a constant  endeavor of o�ering adequate response and adapting to these changing circumstances and challenges.  �e complexity and sensitivity of the nature of this �eld, also from a legal and political point of view,  makes this task even more demanding.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burc univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2982]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2303-5706     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1038">
    <dcterms:title><![CDATA[NAJBOLJI INTERESI DJETETA OBAVEZA I ODGOVORNOST NADLEŽNIH INSTITUCIJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu su, pored Konvencijom o pravima djeteta utvrđenih obaveza  države u primjeni i poštivanju principa najbolji interesi djeteta, analizirane i  prisutne teškoće da se ovaj princip u okviru nadležnih institucija ispoštuje, u  svakom pojedinačnom slučaju. Stim u vezi, na primjeru tri najčešće korištena  prijevoda izvornog teksta Konvencije među profesionalcima zaposlenim u  nadležnim institucijama na području FBiH, pokazano je da nedoslijednosti u  prevođenju mogu negativno uticati na razumijevanje obaveznosti primjene  samog principa, odnosno na njegovo poštivanje. Ovo tim prije što je iz  prezentiranih prijevoda vidljivo da se princip najbolji interesi djeteta i dobrobit  djeteta poistovjećuju. Analizom je također utvrđeno da su određene  nepreciznosti u prijevodu prisutne/preuzete i u Porodičnom zakonu FBiH, što se  posebno odnosi na činjenicu da se u zakonskim odredbama koristi pojam  „interes“, a ne „interesi“, odnosno najbolji interesi djeteta.  Ključne riječi: Konvencija o pravima djeteta, najbolji interesi djeteta,  prijevod, institucije, profesionalci.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3047]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1039">
    <dcterms:title><![CDATA[Pravna priroda i značaj međunarodnih ugovora u pravu Evropske unije]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Djelujući na međunarodnoj sceni, Evropska unija je, uostalom kao i svi drugi međunarodni subjekti, dužna da poštuje važeće norme i temeljna načela međunarodnog prava. Nadalje, pravni sistem Evropske unije se prvenstveno „oslanja“ na međunarodne ugovore, bilo da je riječ o ugovorima, koje organi EU zaključe sa trećim državama i/ili međunarodnim organizacijama ili da je, pak, riječ o ugovorima, koji su zaključeni između država članica i trećih država i/ili međunarodnih organizacija.    U vezi s tim, a imajući u vidu općeprihvaćenu hijerarhiju izvora međunarodnog prava, autorica u radu analizira pravnu prirodu međunarodnih ugovora i značaj koji oni, kao primarni instrumenti saradnje među savremenim subjektima međunarodnog prava, imaju u pravnom sistemu Evropske unije.      Pored ugovornog kapaciteta Evropske unije, koji u znatnoj mjeri i determiniše pravnu prirodu i značaj međunarodnih ugovora u pravu EU, u radu će se analizirati i „principi pozicioniranja“ određenih kategorija međunarodnih ugovora u hijerarhiji izvora komunitarnog prava.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3099]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1040">
    <dcterms:title><![CDATA[Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Svaka država posredno ili neposredno utječe na distribuciju svojih resursa. Pri tome, kreatorima ekonomske politike na raspolaganju stoje dva glavna instrumenta – monetarna i fiskalna politika. Budući da Bosna i Hercegovina zbog aranžmana valutnog odbora nije u mogućnosti voditi značajniju monetarnu politiku (osim politike obaveznih rezervi) u cilju promicanja ekonomskog rasta, fiskalna politika je jedina poluga ekonomske politike, koje imamo na raspolaganju.     Kao pretpostavka povećanja proizvodnje i zaposlenosti, od posebnog značaja je i uticaj poreske politike na stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne strane investicije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje, te je iz tih razloga u radu poseban akcenat stavljen upravo na ovo pitanje. Nadalje, imajući u vidu da Bosna i Hercegovina sa ostalim državama iz okruženja konkuriše za međunarodni kapital, autori će u radu ponuditi prikaz konkurentske pozicije FBiH i BiH u odnosu na okruženje.    Autori će u radu prezentirati komparaciju strukture poreza sa zemljama u regionu, te nastojati ispitati moguće efekte smanjenja direktnog oporezivanja rada i povećanje oporezivanja potrošnje i drugih poreza u cilju stimulisanja investicija, proizvodnje i izvoza, i destimulisanje potrošnje i uvoza, a na primjeru Federacije Bosne i Hercegovine.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3126]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1041">
    <dcterms:title><![CDATA[E-TUTOR: DEPLOYING AND SUPPORTING E-LEARNING ENVIRONMENT]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This master’s thesis investigates the obligations and necessary skills of e-Tutor as the new age online educator and processes of deploying and supporting of e-Learning environment. An integrated Knowledge Management framework was used as the theoretical basis for the development of online learning environment to be used as part of blended learning education program. A total of 116 students from all four years of secondary education, enrolled in the computer science course, participated in the survey that was conducted in order to examine potential advantages and limitations of e-Learning environment. The survey was focused on knowledge area preferences, learning processes and their use of traditional and online learning environments. Individual surveyed responses were extracted and grouped according to the participants’ classes and groups. The results obtained from the survey provide interesting insights into the limitations and potential of information technology use in secondary education. They also suggest that it is possible to develop and deploy e-Learning environment to be successfully used as part of blended learning education program for the students of secondary education.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2873]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1042">
    <dcterms:title><![CDATA[THE ROLE OF MOTIVATION TO DEVELOP ACOGNITIVE LEARNING STRATEGIE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Cognitive learning styles and learning strategies differ from person to person. Identifying student learning styles helps educators understand how people perceive and process information in different ways. The stable and pervasive characteristics of an individual, expressed through the interaction of one&#039;s behavior and personality as one approaches a learning task, is described as a &quot;learning style&quot;. Cognitive learning styles and learning strategies affect people differently, depending on whether the person has left hemisphere strengths or right hemisphere strengths. For example, a person who performs best on analytical language might lack understanding and the use of correct syntactical structures, as well as semantically ordered comprehension of words and phonetic articulation. Another person may perform best on tasks calling for intuitive feel for language, which would also include expression, richness of lexical connotation, discourse, rhythm and intonation. Another person may have an affinity for methods that are focused, systematic, sequential and cumulative. Yet another person may have an affinity for methods in which various features are managed simultaneously, realistically and in a significant context.hat same person would be less likely to direct his own learning and may function well in quasi-autonomy (guided discovery), but may well express preference for a formal, teacher-dominated learning arrangement as a compensation for own perceived deficiency in ability to structure. All cognitive strategies differ from one another, just like person differ from one another. We can find many different cognitive or learning strategies, but still it does not mean that everyone would accept and adopt all of them. Someone can performe better with one strategy, but someone else can perform better with another strategy.Learning strategies are “operations employed by the learner to aid the acquisition,storage, retrieval, and use of information...(they are) specific actions taken by thelearner to makeearning easier, faster, more enjoyable, more self-directed, more effective, and moretransferableto new situations” (Oxford, 1990, p. 8).Strategy use varies according to the task, stageof the learner, age of thelearner, the context of learning, individual learning styles, and cultural differences.Currentresearch is now showing that the difference between successful and unsuccessfullearners is morethe quality of strategies used, not quantity. Successful language students do notnecessarily usemore strategies, but instead use different combinations of strategies.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3513]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1043">
    <dcterms:title><![CDATA[INTELEKTUALNA TRAUMA U DJELIMA (NE)BRITANSKOG KNJIŽEVNIKA HANIFA KUREISHIJ]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Dvadeseto stoljeće je obilježeno razvojem islamskih zemalja koje su se nastojale individualizirati. U 21. stoljeću svijet je usmjerio svoju pažnju na „fenomen“ zvani arapsko proljeće. Demonstracije i neredi su označeni kao novo buđenje muslimana širom svijeta. Mnogi od kojih su se odlučili na napuštanje svojih, neredima pogođenih, zemalja i potraže utočište u jednoj od zapadnih zemalja, ostavljajući pritom iza sebe dio svog identiteta i suočavajući se poteškoćama asimilacije u novo društvo. Osamdesetih godina 20. stoljeća motivi imigracije muslimanskog stanovništva sa područja Paksitana, Irana, Iraka, Libanona i Afganistana primarno su bili socio ekonomske prirode.Vremenom, masovno prisustvo muslimana u zemljama poput Engleske i Francuske postalo je izazov lokalnom stanovništvu. Zapad je muslimane počeo doživljavati kao direktan izazov kolektivnom identitetu i tradicionalnim vrijednostima što je dovelo do donošenja odluke o zabrani nošenja hidžaba i nikaba u javnosti u pojedinim zemljama.   Danas, silni Zapad koji se deklarisao demokratičnošću, tolerancijom i otvorenošćcu prema drugim kulturama i religijama, testira sve to, rastom prisustva islamske tradicije i vrijednosti. S druge strane, zbog osjećaja  neprihvaćenosti pa možda i nedovoljne asimilacije u društvo u kojem žive, muslimanski imigranti nalaze se u strahu od gubljenja vlastitog identiteta, (zabrana nošenja hidžaba/nikaba). Upravo u ovom okruženju Kureishi je pronašao inspiraciju za svoje stvaralaštvo.   Fokus ovog rada je problem neuspjele asimilacije likova, muslimanskih emigranata, u opisano britansko društvu, te posljedice koje ima na razvoj njihovih identiteta u romanu Crni Album, Hanifa Kureishija. Glavni cilj rada je definisati faktore koji dovode do neuspješne asimilacije i promjena u identitetima likova, muslimana, u romanu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3355]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1044">
    <dcterms:title><![CDATA[“ISTOČNO PITANJE” I BOSNA I HERCEGOVINA PERIOD RAVNOTEŽE (1699-1774)*]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu se pokušava dati historiografski odgovor o počecima  problematike „Istočno pitanje“. Autor obrađuje navedeno pitanje u periodu  tzv. „perioda ravnoteže“ jer u navedenom periodu iako je prisutno konstantno  slabljenje Osmanskog carstva, ona organizacijom svojih unutarnjih snaga  uspjeva u velikoj mjeri odoliti najezdama svjetskih sila, Habsburškog i  Ruskog carstva, sve do Kučuk Kajnardžijskog mirovnog sporazuma iz 1774.  godine. Poslije ovog rata, u ambicijama dvorova ova dva suparnika  Osmanskog carstva pitanje zaostavštine je glavno političko pitanje obje  monarhije, te se stvaraju planovi za konačnu likvidaciju Osmanskog carstva.  Dakle, opsada Beča i“Veliki rat” (1683-1699) koji je uslijedio predstavljaju  ujedno i početak jednog dekadentnog perioda osmanske historije, ali gotovo  jedno stoljeće je prisutna teorija „nekog čuda“ koje će Osmanlijama vratiti  „staru slavu“.  Ključne riječi: Istočno pitanje, Osmansko carstvo, Bosanski ejalet,  Habsburško carstvo, Rusija, demografija, pravo.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3069]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>