<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/905">
    <dcterms:title><![CDATA[PERSPEKTIVE HRVATSKIH PROIZVOĐAČA I IZVOZNIKA NAFTNIH DERIVATA NA TRŽIŠTU BiH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu će biti napravljena analiza međusobne robne razmjene Bosne i  Hercegovine i Hrvatske u segmentu naftnih derivata, a bit će provedena analiza i usporedba sa  vanjskotrgovinskom razmjenom u segmentu naftnih derivata između Mađarske i Bosne i  Hercegovine s obzirom da je Mađarska od 01.05.2004. članica EU te su prošli integracijske  procese koji Hrvatsku tek očekuju. Pored navedenog analizirat će se i utjecaj dinamike  završetka modernizacije regionalnih rafinerija na tržište naftnih derivata u BiH.  U ovom radu koristit će se metode analize i sinteze, deskripcija postojećeg stanja, standardne  logičke metode. Kvantitativnom i komparativnom metodom Statističko -analitičko metodom  ću se posebno koristiti kod analize ukupne vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i BiH,  te vanjskotrgovinske razmjene u segmentu naftnih derivata. Induktivno-deduktivna  metodom koristit će se pri analizi utjecaja dinamike procesa modernizacije regionalnih  rafinerija nafte na tržište naftnih derivata u BiH. S obzirom da je predmet istraživanja izuzetno  širok, metodološki pristup temeljen je prije svega na analizi sekundarnih podataka tj. desk  istraživanju.  Utvrđeno je da će dinamika završetka procesa modernizacije regionalnih rafinerija  nafte utjecati na tržište naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, budući da će proizvodni  rafinerijski kapaciteti znatno premašiti potrebe tržišta za naftnim derivatima. Pridruživanjem  Hrvatske EU prestao je vrijediti Ugovor o slobodnoj trgovini sa BiH koji je omogućavao  Hrvatskim izvoznicima povlašten položaj. Uvoznici u BiH će se otvoriti za nova-stara tržišta  koja su u proteklom periodu bila manje zastupljena. Sa ovog aspekta pristupanje RH Europskoj  uniji negativno će utjecati na konkurentnost hrvatskih izvoznika naftniha derivata.  Ključne riječi: Vanjska trgovina, integracije, Europska Unija.  Key words: Foreign trade, integrations, European Union]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Faculty of Law, University of Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3029]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/906">
    <dcterms:title><![CDATA[AUTOMATED ESSAY SCORING VERSUS HUMAN SCORING:  A RELIABILITY CHECK]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[New materials have continuously been added to the assessment instruments in ELT day by day. The question of whether writing assessment in ELT can be done via E-Rater® was first addressed in 1996, and this system, which is commonly called “Automated Essay Scoring Systems” in especially America and Europe in recent years, has taken part in the field of assessment instruments of ELT with steady development.     The purpose of this study is to find out whether AES can supersede the writing assessment system that is used at The School of Foreign Languages at Zirve University. It is performed at The School of Foreign Languages at Zirve University. The participants of the study were a group of 50 students in level C that is the equivalent of B1. The beginning of the quantitative study includes the assessment of essays written by C level students at The School of Foreign Languages at Zirve University by three human raters and E-Rater®. After the study it was found that the writing assessment has been currently used at The School of Foreign Languages at Zirve University costs more energy, more time and it is more expensive. Thus, AES was suggested for use at The School of Foreign Languages at Zirve University, which has proven to be more practicable.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3375]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/907">
    <dcterms:title><![CDATA[Historijskopravni aspekti antikorupcionog zakonodavstva- primjer atinskog i rimskog prava]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U sagledavanju historijskopravnog aspekta antikorupcionog zakonodavstva zadržat ćemo se na najistaknutijem eksperimentu u historiji države i prava- atinskoj demokraciji, koja je prva država antike koja je svojim uređenim zakonodavstvom reagovala na grozničavu borbu za novac- hremastike, i na pojavu novih bogataša- neoplutoi. Još od 487. godine stare ere izbor državnih funkcionera se vrši ždrijebom dok se rigorozna dokimastija, ispitivanje karaktera kandidata završava zakletvom budućeg arhonta da će, ako prihvati  poklon ili mito bogovima posvetiti zlatni kip u prirodnoj veličini.                    Najveći pravni sistem antike, rimsko pravo, je prvo društvo koje djelo korupcije uređuje krivičnopravnim normama donoseći veliki broj antikorupcionih zakona, računa se da je samo u periodu Republike donešeno oko 800 različitih zakona od kojih se petnaestak izrekom utvrđuju kao actiones populares- popularne tužbe, dostupne svakome građaninu kao kontrolni funkcija kojom se nadzire rad državnih organa.    Tako su već u antici utvrđeni elementi koje određuju sam pojam korupcije- novac odnosno njegova cirkulacija koja predstavlja krvotok ili živac koji je pokreće- nervus rerum garendarum, te njegova sprega sa elemetima javne vlasti.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3111]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/908">
    <dcterms:title><![CDATA[PROCES EUROMEDITERANIZACIJE I RIMSKO PRAVO]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pripremajući rad za ovu naučnu konferenciju otišao sam na web  stranice EUROLEX gdje sam našao da je od 1951. godine do danas pod  pojmom „European union law“ sadržano doslovno 3.650.000 ugovora,  aneksa, statuta, deklaracija, direktiva, sudskih presuda i ostalih dokumenata.  Odustao sam od prvobitne namjere da u kontekstu prava evropske unije  razmotrim javni i privatni aspekt nužnih pravnih reformi u Bosni i  Hercegovini i da eventualno pokušam odgovoriti na upit koliko daleko  možemo ići, ali mi je pažnju privukao jedan do tog momenta meni skoro  nepoznat pravni i poltikološki pojam a to je Euromediteranizacija. Bosna i  Hercegovina je i mediteranska zemlja, što se danas namjerno ili slučajno  često zaboravlja, pa sam naravno vidio i njeno mjesto unutar ovoga toposa  iako ćemo do samoga članstva unutar Unije izvjesno čekati duže nego ostale  zemlje regiona. Redovi koji slijede predstavljaju pojašnjenje i analizu samog  pojma, ali i pravnih osnova na kojima se zasniva i svakako ne sadrže  odgovore kako daleko možemo ići, ali kamo trebamo ići, svakako da.  Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, euromediteranizacija, evropsko pravo,  pravne tradicije, rimsko pravo.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3065]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/909">
    <dcterms:title><![CDATA[Multikulturalnost – prednost ili prepreka?]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pod pojmom multikulturalnost podrazumijeva se poticanje građana da priznaju i prihvate u potpunosti etnokulturne raznolikosti, običaje, tradiciju i druge posebnosti koje egzistiraju u multietničkom društvu. No, multikulturalizam nije samo teorijski okvir kojim se kulturna raznolikost doživljava kao društveno bogatstvo, već je i politički okvir za izgradnju društvenih odnosa u kojima različite kulture mogu slobodno razvijati svoje vlastite identitete, istodobno sudjelujući i u jačanju zajedničkih društvenih i kulturnih institucija.    Razvoj demokratskog društva u Bosni i Hercegovini donio je i neke neželjene pojave poput one gdje su građani pozvani odabrati strane, utvrditi što ih razdvaja, a ne ono što ih ujedinjuje. U društvima u kojima nije razvijena mreža slobodnih lokalnih institucija ili nema razvijenih institucija civilnog društva, prva razlika koja se najčešće uočava nije bogatstvo, klasa ili društvena funkcija, već je to nacionalnost.     Promjene koje se događaju na ovom prostoru, kao i promjene povezane s globalizacijom neizbježno dovode do novih oblika etničkih kontakata i potreba za unutarnjim promjenama. Etnički animoziteti najvjerojatnije će biti prisutni na ovom području još izvjesno vrijeme, no država bi trebala biti ta koja će imati dovoljnu snagu za osmišljavanje politike koja će ih nadvladati. Multikulturalizam može biti djelatan kao osnova za društvenu koheziju i integraciju, ali ne može biti jedini put koji će tu koheziju, povezanu s etničkim razlikama, tvoriti. Unatoč prisutnim problemima, potrebno je formulirati određeni skup politika i programa koji će omogućiti upravljanje ovim etnički i kulturno raznolikim društvom, te će uvažavati i društveni kontekst i ciljeve države i njezinih građana.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3153]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/910">
    <dcterms:title><![CDATA[Ekonomska kriza i unutrašnji neredi]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Svjetska ekonomska kriza sa svim svojim posljedicama je izmjenila upravljanje u većem broju zemalja u svijetu, smanjila demokratičnost, a mjere za njeno rješavanje ostale su u domenu kratkoročnih što je dodatno otežalo situaciju u kojoj su se našli privatni poduzetnici i veći dio stanovništva.     Smanjenje prihoda po glavi stanovnika uzrokovano ekonomskom krizom i lošim upravljanjem povećalo je mogućnost političkog nasilja i smanjilo finansijsku mogućnost države odnosno institucija da brane poredak. Porast nereda znači i porast nesigurnosti za vlast. To znači da masovni protesti prethode promjenama režima. Kad jednom neredi počnu vrlo ih je teško suzbiti. Dvije su vrlo važne stvari koje se moraju uzeti u razmatranje kod nereda. Prvo, ustavni stav i zakonska ovlaštenja policije o pravu da djeluje prema demonstrantima i drugo, karakter državne vlasti. Oba ova elementa uticati će na vjerovatnost pobune, trajanje pobune i njenu ozbiljnost. Različiti oblici ekonomskog i političkog nasilja su samo mogući ishodi koji prate konflikte između različitih grupa koji se ne mogu riješiti unutar slabih državnih struktura.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3133]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/911">
    <dcterms:title><![CDATA[UREDBA BRISSEL IIa U SVJETLU PRAKSE SUDA EUROPSKE UNIJE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu su predstavljene i analizirane odluke Suda EU u vezi sa  tumačenjem Uredbe Brissel IIa u kojima se Sud EU rukovodio najboljim  interesom djeteta. Sud EU vezan je načelom najboljeg interesa djeteta kao  vrhovnim kriterijem u svim postupcima vezanim za djecu, što se i navodi u  propisima primarnog i sekundarnog prava – čl. 24. Povelje EU o temeljnim  pravima i preambula 33 Uredbe Brissel IIa. Osobito važnim smatra se stav Suda  EU da se Uredba Brissel IIa treba tumačiti u svjetlu prava navedenih u Povelji  EU o temeljnim pravima, posebno prava djeteta. Radi se o izuzetno dinamičnoj  oblasti te je, za razvoj bosanskohercegovačkog međunarodnog privatnog prava,  od posebne važnosti imati kontinuirani pregled ne samo zakonodavne već i  sudske aktivnost unutar Europske unije koja je već sada izgradile neke opće  pravce razvoja europskog međunarodnog porodičnog prava.  Ključne riječi: Uredba Brissel IIa, Sud EU, Povelja EU o temeljnim  pravima, najbolji interes djeteta.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3037]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/912">
    <dcterms:title><![CDATA[Evropa i Bosna na kraju XX stoljeća: Genocid na tenderu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Navikavanje žrtve da prihvati rezultate genocida je novi genocid. (Simon Wiesenthal). Uključivanje Evropske unije u rat u Bosni i Hercegovini početkom 1992. godine, pobudilo je nadu da će agresija i rat prestati. Međutim, međunarodni medijatori su u potpunosti zanemarili činjenicu agresije, dok su genocid eufemistički nazvali „etničkim čišćenjem“. Zanemarivanjem osnovnih načela međunarodnog prava, oni su legalnu vladu Republike Bosne i Hercegovine sveli na zaraćenu stranu (tri zaraćene strane), izjednačavajući žrtvu i agresora.     Prihvatanjem žrtve i agresora na osnovu njihove trenutačne vojne snage, medijatori su na taj način podsticali zločine i teritorijalna osvajanja. Dodatno je Evropska unija, problem agresije na Bosnu i Hercegovinu tretirala kao humanitarno pitanje i time u potpunosti dovela do iskrivljavanja pravne prirode rata u Bosni i Hercegovini, odnosno, manipulacijom, agresiju pretvorila u građanski rat. Historija Bosne i Hercegovine i njen najbrojniji narod Bošnjaci (većinom muslimani) predstavljani su u „iskrivljenom ogledalu“, tako da je evropska javnost bila „umirena“ tezom o „divljem Balkanu“, o višestoljetnoj mržnji balkanskih naroda, o Bosni kao evropskom Orijentu, o islamu kao azijatskoj religiji, o nekompatibilnosti islamskih i evropskih vrijednosti, itd. Sve te stereotipe i laži, agresor je veoma vješto koristio, i onima u Evropi, koji su željeli čuti takve glasove, slao poruku da agresor u Bosni i Hercegovini brani evropsku civilizaciju i evropske vrijednosti. A stvari su stajale potpuno drugačije: Upravo je legalna vlada Republike Bosne i Hercegovine branila „evropske vrijednosti“ i zato su vjerovali da će ih „Evropa“ braniti. Ta iluzija plaćena je sa preko sto hiljada žrtava, raseljenim skoro dva miliona ljudi, uništenom zemljom i na kraju, prvim genocidom nakon Drugog svjetskog rata. I sve to pred kamerama najvećih svjetskih medijskih kuća i na ekranima širom svijeta, tako da niko nije mogao, niti će moći kazati da nije znao. Naprotiv, jer „niko nije oslobođen historije“ (Dubil, H.). Evropa u Bosni nije umrla, nadamo se, ali je itekako pomogla da se ubijaju i eksterminiraju oni koji su drugačiji, muslimani. Ne mogu reći, to je očito, da nisu znali. Jesu li, ili bolje žele li evrokrati u Bruxsellesu naučiti lekciju? Njihove postdejtonske tirade to ne potvrđuju. Budućnost Evrope je veoma upitna ako neki shvate da je genocid ekonomska kategorija!?]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3116]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/913">
    <dcterms:title><![CDATA[LISTENING - A NEGLECTED SKILL IN ESP COURSES AT IT DEPARTMENTS IN SERBIA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Listening in another language is a hard job so English teachers have to use various strategies to make it easier and to be very careful in choosing the material for listening in order to motivate their students and keep their attention. Most of the listening activities have for their main purpose the comprehension, but one should have one more perspective in mind, and that is acquisition. The main reason is that the youth is immersed into the world of multimedia which has become a part of their everyday life which implies that they listen to and/or watch various materials in English. It is especially true for the students studying Information Technologies (IT). The generation attending ESP courses are fully oriented towards a wide range of audio-visual sources in English whether for the purpose of entertainment or informing about stateof-the-art technologies or both.  The author of the paper conducted a research that investigated the needs of IT students at eight IT departments in five towns in Serbia during the academic year 2011/2012.. The author used mixed-method research which included quantitative and qualitative research methods. The researcher used two questionnaires were used, one for professors and assistants teaching IT subjects (N=77) and one for IT students of II and III year of IT studies (N=735), a structured interview (10 professors, 10 assistants and 16 students) and simultaneously analysed 25 English courses specifications at IT departments were the research was conducted. This paper will present merely the results that address the needs of IT students regarding  the properties of listening material that the informants have found appropriate and significant. The obtained results can help ESP teachers to reconsider the amount of listening activities in their classes and to think about the potentials of offered listening materials and the way of incorporating them into their classes.      Keywords: listening, ESP, Information Technologies, listening material;]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3549]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/914">
    <dcterms:title><![CDATA[PARENTS’ AND TEACHERS’ ATTITUDES TOWARDS EARLY FOREIGN LANGUAGE LEARNING]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[It has already been indicated that parents have a significant impact on their children’s learning of a foreign language (among others,Desforges and Abouchaar, 2003, Gardner, 1985; Lindgren &amp;Muňoz, 2013; MihaljevićDjigunović, 2009; and Xuesong, 2006). The main aim of the present study was to research and compare parents’ and teachers’ attitudes towards children learning a foreign language in the first three years of formal education (ages 6–8). Within the scope of the study, we investigated some further issues, including children’s attitudes to foreign language learning, materials used in teaching a foreign language to children and similar. The study included the main stakeholders in early foreign language learning: parents, teachers and pupils. The data were collected from a sample of 150 parents whose children attended preschools and 263 parents whose children had just finished Year 3 of primary education (age 8) in Slovenia (a total of 413 parents); 104 teachers who teach English to children in the lower grades of primary school; 58 primary school children (age 6–8) who already had experience in early foreign language learning and 62 primary school pupils (age 6–8) who did not yet have such experience. Questionnaires were administered to all of the participants in the study (i.e., parents, teachers and primary school pupils).     The findings from the study confirm that parents believe that foreign language learning is important. This is especially true of parents who have themselves learnt several foreign languages over a longer period of time. However, the methodology of teaching children is still not sufficiently creative, which suggests that more teacher training in teaching foreign languages to young children is needed. Furthermore, there is a discrepancy betweenparents’ and teachers’ expectations regardingthe level of foreign language proficiency achieved by children, indicating that in the future more will need to be done in educating parents about the nature of foreign language learning among children and the achievements that can be realistically expected.    Keywords: young learners, foreign language learning, parent and teacher attitudes]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3488]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>