<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/995">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAJEDNICE ŽIVOTA OSOBA ISTOG SPOLA U PRAKSI  EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pod uticajem prakse Evropskog suda za ljudska prava nacionalna  zakonodavstva i sudovi država članica Vijeća Evrope, kao i druga  demokratska društva počinju prihvaćati, brže nego ikada, da lezbijkama i gay  muškarcima pripadaju ista ljudska prava kao i heteroseksualnim ženama i  muškarcima. Sve je više zastupljeno stajalište nacionalnih sudova da  istospolni parovi imaju iste emocionalne i druge potrebe kao i  heteroseksualni parovi, te da postoji potreba da se istospolne životne  zajednice priznaju u zakonima, kao i da imaju ista prava i obaveze kao i  heteroseksualne zajednice.  U ovom radu autor analizira presude Evropskog suda za ljudska prava  koje su se odnosile na pitanje prava osoba homoseksualne orijentacije.  Ključne riječi: homoseksualnost, registrovano partnerstvo, de facto  kohabitacija, seksualna orijentacija, diskriminacija.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3070]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1157">
    <dcterms:title><![CDATA[Zasjedanje prvog višestranačkog hrvatskog sabora (30. Svibanj 1990.) – početni impulsi „dugog putovanja“ Republike Hrvatske prema europskoj uniji]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Mnogo je radova, rasprava ili analiza u posljednjim desetljećima napisano o odnosima Republike Hrvatske i Europske unije, o procesima njezine demokratizacije, gospodarskog i institucionalnog približavanja i harmoniziranja njezinog pravnog sustava s onim EU. Tako je znameniti hrvatski analitičar međunarodnih ekonomskih odnosa dr. Mladen Staničić proces približavanja RH EU nazvao «dugim putovanjem». Kada razmotrimo sve izazove koje su stajale pred politikom svih hrvatskih vlada, počev od temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva proglašenja državne neovisnosti, očuvanja i obrane državne suverenosti (u specifičnim okolnostima jugoslavenske krize), preko imperativa opće demokratizacije, procesa oblikovanja civilnog društva i tranzicije hrvatskoga gospodarstva, te institucionalnih reformi, to je «putovanje» bilo uistinu dugo i «teško», kako ga je autor ovog rada i sam nazvao u jednom radu s njemačkim pravnim znanstvenikom i odvjetnikom dr. Geraldom Sanderom. Ono je možda bilo i najteže u usporedbi s drugim novim državama članicama Unije.       Na početku tog «dugog» putovanja stoji, sada već povijesno zasjedanje Hrvatskoga sabora, 30. svibnja 1990., prvog višestranačkog i demokratskog Sabora nakon njegove uloge u institucionalnoj organizaciji SR Hrvatske u okvirima socijalističkog državnopravnog uređenja, definiranog jugoslavenskim ustavnim i političkim sustavom.       Glavni je cilj ovoga rada (priopćenja) prikazati to povijesno zasjedanje, u prijelomnim trenucima velikih promjena čitavoga sustava međunarodnih odnosa, te okolnostima raspada jugoslavenske državne zajednice. Autor će u radu naznačiti kako je ovaj Sabor, iako nije usvojio neke važnije državnopravne odluke, kao dominantni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske, isticao njezine nakane približavanju tadašnjoj EEZ, ukazavši na povijesnu pripadnost Hrvatske Europi.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3113]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1116">
    <dcterms:title><![CDATA[ZASNIVANJE ZALOŽNOG PRAVA NA POKRETNIM STVARIMA (RUČNA ZALOGA) U BIH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Založno pravo je grana stvarnog prava, stvarno pravo na tuđoj stvari  na osnovu koga (založni) povjerilac može, u slučaju kada dužnik ne ispuni  svoju obavezu, da naplati svoje potraživanje i to iz vrijednosti založene stvari  prije ostalih povjerilaca i to bez obzira na to kod koga se stvar nalazi.  Založno pravo na pokretnim stvarima se stiče na osnovu: pravnog posla,  sudske odluke i zakona. Pravno gledajući, to je obezbjeđenje jednog  obligacionog prava stvarnim pravom. Dakle, založno pravo se uopšte ne  može konstituisati samo za sebe zbog toga što mu uvijek prethodi neki  obligacioni odnos.  Postoje dvije vrste zaloge i to ručna zaloga i hipoteka. Ručna zaloga  je zaloga pokretne stvari, a hipoteka je založno pravo na nekretnini. U BiH  založno pravo čini jednu složenu granu prava koja u sebi sadrži različite  odnose kod kojih se s jedne strane nalazi povjerilac, a sa druge založni  dužnik, ali je moguće da pored založnog dužnika budu i ostala treća lica.  Temeljna prava i dužnika i povjerioca su složena i sastoje se kako iz prava  tako i iz obaveza. U pravnom sistemu BiH postoje sljedeće vrste založnog  prava i to prema prirodi predmeta, prema samom načinu nastanka,  dobrovoljno založno pravo, sudsko založno pravo i zakonsko založno pravo.  Metodologija korištena prilikom izrade ovog rada zasnivala se na  normativnom, uporedno-pravnom, socijološkom, komparativnom i  dogmatskom metodom. Pravo na iznalaženje zakonskih rješenja vezano za  što sigurnije obezbjeđenje kako povjerioca tako i dužnika, usavršavanje  založnog prava kao instituta radi što boljeg poboljšanja razvoja privrede i  protoka kapitala, skraćivanje rokova u sudskom izvršnom postupku.  Ključne riječi: Pravo na zalogu pokretnih stvari , registar zaloge, prava i  obaveze zalogodavca i zalogoprimca, ostvarivanje prava i zaštita prava i  pravnih interesa fizičkih i pravnih lica.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3082]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/269">
    <dcterms:title><![CDATA[Zastara potraživanja u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine - de lege lata i de lege ferenda]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Sažetak: Entitetski zakoni o obligacionim odnosima, kao osnovni pravni propisi koji regulišu institut zastare, predviđaju različita rješenja po pitanju općeg zastarnog roka, što je neodrživo sa stanovišta ustavno pravnih rješenja koja proizilaze iz čl. I/4. Ustava Bosne i Hercegovine. U radu se ukazuje na neusaglašenost takvih odredaba, kao i na štetne posljedice njihove primjene. Predmet posebne analize jesu odredbe koje propisuju pravila o otvrđenju početka zastarnog roka, kao i odredbe koje propisuju zastoj zastarnog roka za vrijeme u kojem povjerilac nije u mogućnosti zbog nesavladivih prepreka zahtijevati ispunjenje obaveze od dužnika. Ovo iz razloga što su navedene odredbe, zbog svoje nepreciznosti i nedorečenosti, generirale pojavu različitih pravnih shvatanja i neujednačene sudske prakse na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, u kojima se primjenjuje/se primjenjivao Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. godine.    U parlamentarnu proceduru Bosne i Hercegovine upućen je Prijedlog novog Zakona o obligacionim odnosima, kojim se na jedinstven način regulišu instituti obligacionog prava u oba bosanskohercegovačka entiteta. Ovaj zakonski tekst predviđa neka nova rješenja u pogledu zastarjelosti potraživanja. U radu je izvršena analiza i kvalitativna ocjena takvih rješenja, te se ukazuje na nužnost izmjena i dopuna i onih odredaba koje svojim kvalitetom ne zadovoljavaju potrebe savremenog pravnog prometa.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Social Sciences Research Center]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2016]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3620]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2303-6281     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/476">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA IMOVINSKIH PRAVA I INTERESA DJETETA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autor u ovom radu raspravlja o zaštiti imovinskih prava i interesa djeteta, preispitujući pozitivnopravni okvir kojim se uređuju imovinskopravni odnosi između roditelja i djece, odnosno kojim se utvrđuju mehanizmi zaštite prava djeteta imovinske prirode, nastojeći da utvrdi da li postojeća zakonska rješenja osiguravaju efikasnu zaštitu prava maloljetnika. Pored razmatranja cilja i sadržaja mjera kojima se ograničavaju prava roditelja na imovini djeteta, autor ukazuje na značaj i ulogu izdržavanja djeteta, ali isto tako identifikuje probleme u ostvarivanju ovog prava. Konačno, zaštita imovinskih prava djeteta u značajnoj mjeri zavisi od određenih institucija koje sa stanovišta svojih ovlašćenja i odgovarajućih kompetencija mogu značajno doprinijeti pravnoj zaštiti djeteta, pa je ovim istraživanjem obuhvaćena i analiza njihovog položaja, mogućnosti i nedostataka u njihovom funkcionisanju.  	Ključne riječi: imovinska prava djeteta, prava roditelja na imovini djeteta, pravo djeteta na izdržavanje, institucionalni kapaciteti za zaštitu prava djeteta.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2990]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/336">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA KROZ PRIZMU POVELJE EVROPSKE UNIJE O TEMELJNIM PRAVIMA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U savremenom dobu postoji veliki broj konvencija i deklaracija koje proklamuju širok korpus ljudskih sloboda i prava koje su većinom nastale i dobile univerzalni značaj tek nakon Drugog svjetskog rata. Korpus proklamovanih i garantiranih ljudskih prava je danas vrlo širok, te obuhvata od ličnih,  građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih prava te u novije vrijeme i praSva na zaštitu od tehnološkog razvitka, prava stranaca i izbjeglica. Posebno važnu ulogu u zaštiti ljudskih prava ima Povelja Evropske unije o temeljnim pravima koja je usvojena 07. decembra 2000. godine u Nici od strane predstavnika Evropskog vijeća, Komisije i Parlamenta i  koja proklamira politička, građanska, ekonomska i socijalna prava. Već u preambuli Povelje se naglašava pravo na dostojanstvo, Povelja proklamuje ovo pravo kao temeljnu vrijednost na kojem cijela Unija (EU) počiva, te ističe da je Unija svjesna svojeg duhovnog i moralnog naslijeđa. Prema Povelji Evropska Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima slobode, jednakosti i solidarnosti,  garantuje se jednakost svih građana pred zakonom i zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog porijekla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolnog usmjerenja. Cilj rada je predstaviti trajne vrijednosti Povelje u svjetlu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda kao jednog od osnovnih uvjeta za pristup Evropskoj Uniji.    Ključne riječi: Ljudska prava, Evropska unija, Povelja o temeljnim pravima Evropske unije, zaštita.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3177]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/3532">
    <dcterms:title><![CDATA[Zaštita ljudskih prava pod krivičnim procesnim pravom u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na pravo na pravično suđenje]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Ovaj rad ispituje uticaj jedinstvenih standarda ljudskih prava u međunarodnim<br />
konvencijama na krivične procese u Bosni i Hercegovini identifikuje faktore svojstvene<br />
bosanskohercegovačkom sistemu koji utiču na obim međunarodnih standarda i način na koji<br />
se oni primjenjuju u bosanskohercegovačkom kontekstu. Na prihvatanje međunarodnih<br />
osnovnih prava i sloboda u krivičnom procesu utiču tri sveobuhvatna pitanja: ustavna<br />
uređenja, pravna tradicija i kultura i praktične okolnosti. Ne postoji jednoobrazna<br />
implementacija konvencijskih standarda; čak i u Evropi u kojoj Evropska konvencija o<br />
ljudskim pravima i osnovnim slobodama i sudska praksa Evropskog suda igraju značajnu<br />
ulogu, još uvijek postoji mnogo različitosti u stvarnoj primjeni međunarodnih normi zbog<br />
uticaja pravnih tradicija. U ovom radu će se analizirati koji je domašaj pravila iz Evropske<br />
konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u krivičnom procesnom pravu u BiH,<br />
te da li su domaće sudije i tužioci naučili da ispravo primjenjuju Konvenciju. Istražiće se i<br />
najkrupniji nedostaci u postupanju pravosudnih organa, a koji su, po mišljenu autora, suprotni<br />
sa praksom Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Cilj rada je istražiti koji je<br />
domašaj i opseg člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u<br />
pravnom sistemu BiH. S tim u vezi, koristiće se normativni metoda kao osnovni, ali i<br />
komparativni, kao pomoćmi, posebno u smislu stavova koje je kreirao (u odnosu na druge<br />
države) Evropski sud za ljudska prava.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[International Burch University]]></dcterms:publisher>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1096">
    <dcterms:title><![CDATA[Zaštita manjina u Bosni i Hercegovini prema međunarodnim standardima ljudskih prava]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Niz problema koji proizilaze iz tranzicije zemalja jugoistočne Evrope vezan je za neriješena etnička i manjinska pitanja. Nakon raspada Jugoslavije, međunarodna zajednica koristila je međunarodno pravo da bi osigurala zaštitu manjina koje su se zatekle i ostale da žive na prostorima bivših jugoslovenskih republika.     Tako i u Bosni i Hercegovini postoji snažan zakonski okvir za zaštitu ljudskih prava svih građana po najvišim standardima, a međunarodne konvencije za zaštitu ljudskih prava se direktno primjenjuju u domaćem pravnom sistemu, što je jedinstven slučaj u komparativnom ustavnom pravu.   Sa druge strane, nivo ostvarenih prava u praksi je na veoma niskom nivou, što pokazuju različiti indeksi i statistike institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava i provođenje međunarodnih standarda u ovoj oblasti.     Istorijske turbulencije pokazuju da su zaštita manjinskih prava, etnički diverzitet i kulturna raznolikost od fundamentalne važnosti za stabilnost, razvoj demokratije i očuvanje mira na evropskom kontinentu.    Ukoliko se stvarni položaj manjina ne dovede u sklad sa normativnim, ovaj dio Evrope će se i dalje pojavljivati kao nestabilno područje, ispunjeno ekonomskim teškoćama i krizama, nacionalizmom i ksenofobijom što predstavlja prepreku racionalnoj politici koja bi preostale zemlje regiona trebala uvesti u jedinstvenu Evropu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3119]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/468">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA PORODICE S DJECOM U SOCIJALNOM ZAKONODAVSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu, shodno odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom FBiH, analizirana su odgovarajuća zakonska rješenja o zaštiti porodice s djecom s posebnim osvrtom na mogućnost praktične primjene ovog instituta. Primjena federalnog Zakona, koji normira da se propisima kantona bliže uređuju uvjeti, način, postupak, organi i finansiranje prava porodice s djecom, stvara pretpostavke za diskriminaciju i povećanje siromaštva, posebno socijalno najugroženijih porodica. Ovakav zaključak proizlazi iz činjenice da su u okviru deset kantona FBiH utvrđeni različiti iznosi osnovica i naknada porodicama s djecom. Uz to, manji broj kantona, ukupno tri, još uvijek nije usvojio kantonalne zakone o zaštiti porodice s djecom, dok pojedini kantoni uopšte ne isplaćuju određene naknade, odnosno u svojim kantonalnim zakonima ne predviđaju prava koja su porodicama s djecom zagarantovana federalnim Zakonom.   Ključne riječi: zaštita porodice s djecom, osnovna prava, Federacija BiH, kantoni, ostvarivanje, nejednakosti.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2998]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/329">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA PRAVA POTROŠAČA KOD POTROŠAČKIH KREDITA - BOSNA I HERCEGOVINA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Predmet ovog rada biće analiza odredbi: Zakona o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine, Zakona o bankama Republike Srpske, Zakona o mikrokreditnim organizacijama Republike Srpske, Zakona o štedno – kreditnim organizacijama Republike Srpske i Zakona o obligacionim odnosima. Cilj nam je da uporedimo koliko su rješenja ovih zakona usklađena sa mnogobrojnim Direktivama iz ove oblasti kao što su: Direktiva 2008/48/EZ Evropskoga parlamenta i Savjeta od 23. aprila 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima te o stavljanju van snage Direktive Savjeta 87/102/EEZ,  Direktiva 2013/36/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. juna 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/59/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 15 maja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, Direktiva Savjeta 86/635/EEZ od 8. decembra 1986. o godišnjim finansijskim izvještajima i konsolidiranim finansijskim izvještajima banaka i drugih finansijskih institucija, Direktiva 2014/49/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. o sistemima osiguranja depozita, Direktiva 2006/48/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 14. juna 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2011/89/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. novembra 2011. i još mnogim drugim. Ova tema je posebno aktuelna zbog ugovora o kreditu koji sadrže valutnu klauzulu. Za potrebe izrade rada koristićemo pozitivnopravni, istorijski i uporednopravni metod.     Ključne riječi: potrošači, potrošački kredit, direktiva, valutna klauzula.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3184]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description></rdf:RDF>