<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/2041">
    <dcterms:title><![CDATA[Types of Derivational Affixes in both English and Albanian Language]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Key words: affixation, semantic domain, derivation, linguistic relativism, wordformation  ABSTRACT  The lexical structures of English and Albanian language have their pecularities, which appear among others, even in the different volume of lexical, semantic and idiomatic wealth. However, a mutual characteristic of English and Albanian language is the potential to create new words by means of derivation. There are a lot of prefixes and suffixes by which Albanian and English language create new words by adding a prefix or a suffix to the existing root.  This study covers the main affixation semantic domains of wordformation in both languages, especially focusing on the prefixes which are borrowed from English language such as: de, dis, super, anti, trans, i, re, ultra, pan, pro. What do these prefixes mean and how they are translated into the Albanian respective equivalents also basing on linguistic relativism theory.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[IBU Publishing]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2013-05-03]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[1936]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1173">
    <dcterms:title><![CDATA[TYPES OF ORAL ERRORS AND CORRECTIVE FEEDBACK: A  CLASSROOM RESEARCH STUDY IN A SAMPLE OF TURKISH  EFL CLASSES]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This study investigates the types of oral errors and the corrective feedback moves for these errors in a  sample of Turkish EFL context. The distribution of error types and the use of corrective feedback for each  error type were examined. 12 hours of video-recording were conducted in four classes with 27 preintermediate  students in an English preparatory program of a state university. The video-recorded data were  transcribed verbatim and analyzed with the help of a native speaker teacher to ensure inter-rater reliability.  The definition of Allwright and Bailey (1991) was followed in the identification of errors, and the model  proposed by Lyster and Ranta (1997) was utilized in the classification of corrective feedback moves. After  the analysis, the researchers agreed on 142 erroneous utterances. Based on these utterances and corrective  feedback types for them, a generally balanced distribution of errors types and corrective feedback was found  with a few striking exceptions. The results showed that about 70% of errors in the observed classes have  grammatical (31 %) or phonological (36.6%) origins whereas the others stem from lexical items (20.4%) or  the use of L1 (12%). In addition to this, it was revealed that most of the grammatical errors were corrected  through input-providing corrective feedback types (recasts and explicit correction). It was also found that  teachers used recasts more while correcting their students’ phonological errors. Finally, it was seen that  teachers never used elicitation to correct their students’ errors stemming from their use of L1. Depending on  these results, this study suggests further classroom research studies on error types and corrective feedback to  shed a light to the issue in Turkish EFL classrooms.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3434]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/395">
    <dcterms:title><![CDATA[Types of synonymic groups in Russian]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This research has two main purposes:   1) to distinguish structural types of synonymic groups;   2) to verify the headwords of synonymic groups as a linguistic or psycholinguistic concept.    Typically, a headword has: 1) common semantic elements, 2) the highest frequency, and 3) no stylistic and emotional connotations.     The main source of data is the results of two experiments and data from the Russian National Corpus. The subjects&#039; task was to choose the main words of the submitted groups. We used 32 synonymic groups, taken from the Russian synonymic dictionaries: the first experiment contained 12 synonymic groups and the second had 20 synonymic groups. Forty-five subjects participated in the first experiment, 67 in the second experiment.    We distinguished two types of synonymic groups with different structures. The first type (centric synonymic groups) consists of synonymic groups, the headword of which can be uniquely identified by experimental and corpus data. In such cases, the subjects unanimously determined the headword, and the headword is the most frequent word of the synonymic group. There are eight (67%) such groups in the first experiment and 14 such groups (70%) in the second experiment.     The second type (non-centric synonymic groups) includes synonymic groups, in which the subjects were not able to choose the main word of the synonymic groups. There are four (33%) such groups in the first experiment and six such groups (30%) in the second experiment.     It is impossible to distinguish the headword in non-centric synonymic groups. Such synonymic groups are integrated by a semantic gestalt based on a nonverbal semantic code. Formal and component analysis of non-central synonymic groups is not effective.     Keywords: Russian language, synonymic groups]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-04-29]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2827]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1339">
    <dcterms:title><![CDATA[UCENJE RİJECİ TURSKOG JEZİKA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pozajmene rijeçi: Glagolska rekcija , glasovna promjena, fraza.  SAŽETAK  Ucenje rijeci je vrlo slozen proces. Da bi studenti naucili rijeci turskog jezika neophodan je kvalitetan rjecnik. Nazalost mi u Bosni i Hercegovini nemamo jedan takav rjecnik namjenjen za studente. Zato profesori svojim znanjem moraju zamijeniti rjecnike. Ja, kao student koji se susreo sa svim problemima ucenja rijeci i nedostatka rjecnika, u svom izlaganju bih zeljela pokazati svoja zapazanja, negativne strane metoda koje su se do sada koristile, te dati prijedloge za poboljsanje istih.Navesti cu nekoliko primjera: -uz svaki glagol treba navesti padez koji on zahtijeva zato sto se rekcija glagola bosanskog jezika razlikuje od rekcije glagola turskog jezika(npr. bakmak + dativ, görmek + akuzativ), te zato sto se neki glagoli mogu koristiti sa vise padeza a u tom slucaju imaju potpuno razlicita znacenja( npr. yatmak-lezati, leci;sa dativom znaci opruziti se,izvaliti se; sa instrumentalom znaci imati seksualni odnos, spavati s kime) -uz svaku imenicu navesti sve glasovne promjene kojima podlijeze ili ako je izuzetak od nekog pravila (nehir,nehri ;saç,saçı ;renk,rengi) -uz saku rijec navesti fraze u kojima se ta rijec koristi ( npr. bacak-noga, bacak bacak üstüne atmak-prebaciti nogu preko noge) -nikako ne pretjerivati u davanju znacenja (npr. ne davati arhaizme ) itd. Vrlo je bitno naglasiti ove stvari, inace ce recenice koje studenti budu konstruisali biti nepravilne a cesto i besmislene.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[International Burch University]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2013-05-17]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2015]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 2203-4548     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/338">
    <dcterms:title><![CDATA[UČEŠĆE DRŽAVNOG PARLAMENTA U PROCESU USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA SA ACQUIS-em]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Najsloženija i najzahtjevnija faza procesa pridruživanja države Evropskoj uniji je faza usklađivanja zakonodavstva sa odredbama acquis-a. Pozicija Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija sa aspekta usklađivanja zakonodavstva zahtijeva zajedničko i koherentno djelovanje svih organa vlasti uz posebnu ulogu parlamenata kao izraza suvereniteta naroda. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uloga i značaj parlamenata kao najviših zakonodavnih tijela postaje prominentnija u obavljanju političkog nadzora nad radom izvršnih organa vlasti i u aktivnom stvaranju novih pravnih propisa. Predpristupna faza evropskih integracija treba biti iskorištena i za jačanje uloge i kapaciteta zakonodavne vlasti i osposobljavanje za donošenje odluka i zastupanje nacionalnih interesa u institucijama EU. Institut parlamentarne demokratije i demokratski angažman parlamenta mora doći do izražaja u procesu usklađivanja zakonodavstva sa acquis-em, kroz rad odbora za poslove evropske integracije, kroz zajedničke parlamentarne odbore sa EU parlamentom u okviru SSP-a. Biti će predstavljene aktivnosti parlamenta u predpristupnoj fazi sa jasnom podjelom poslova, mehanizmi saradnje stručnih službi Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH u smislu razmjene informacija i konsultacija, zadaci u oblasti informisanja i angažovanja civilnog društva. Objektivnu sliku o trenutnoj situaciji na takav način stiču radna tijela i poslanici parlamenta s jedne strane, te angažirana javnost s druge strane. Nakon ove faze dolaze na red zadaci i pitanja u vezi sa međunarodnim i međuparlamentarnim aktivnostima. Biti će izložene smjernice za parlamente Bosne i Hercegovine u aktuelnoj fazi procesa evropskih integracija. Procesi se nastavljaju i nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji u skladu sa uslovima i pristupanjem regulisanim Ugovorom iz Lisabona, član 49. Sporazuma o Evropskoj uniji.    Ključne riječi: usklađivanje zakonodavstva, politički nadzor, novi pravni propisi, parlamentarni odbori, mehanizmi saradnje, međuparlamentarne aktivnosti, smjernice]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3167]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/875">
    <dcterms:title><![CDATA[Ugovor iz Lisabona i međunarodno privatno pravo]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu se daje prikaz odredaba Ugovora iz Lisabona iz 2007. kao izvora europskog primarnog prava koje se na području EU kao izvori MPP-a tek iznimno neposredno pri-mjenjuju (čl. 101. i 102 UFEU o zaštiti tržišnog natjecanja (konkurencije) kao i  one njegove norme koje bitno utječu na primjenu europskog sekundarnog prava i autonomnih nacionalnih izvora MPP-a,  i to kao temeljne slobode (čl. 18.UFEU)  i tržišne slobode (čl. 34. do 36., čl. 45., 49, 54., 56. i 63. UFEU). Na temelju Ugovora iz Lisabon istu pravnu vrijednost kao navedene norme UFEU imaju i odredbe Povelje EU o temeljnim pravima iz  2000. (čl. 47.), a  njima  se po istoj pravnoj važnosti mogu  pridružiti i temeljna prava koja jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. (čl. 6., 8. i 13.).]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3117]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1118">
    <dcterms:title><![CDATA[Uloga oružanih snaga Bosne i Hercegovine u procesu integrisanja Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Proces integrisanja Bosne i Hercegovine u NATO savez kretao se od provođenja mirovnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, razoružanja, demobilizacije, transformcije entitetskih vojski do izgradnje procesa povjerenja i promovisanja demokratskih principa u odbrambenom sektoru. Postojanje tri vojske unutar BiH koje su svoje djelovanje zasnivale, prvenstveno, na odbrani etničkih interesa nije odavalo sliku da će se na takvim osnovama moći nastaviti proces približavanja i uključivanja u evroatlantske strukture. Tadašnji sistem odbrane nije mogao odgovoriti promovisanim političkim ciljevima, iznesenim u Odluci Predsjedništva BiH iz 2001. godine i nametnula se potreba provođenja opsežnijih reformskih procesa pokrenutih 2003. godine pod intervencijom međunarodnog faktora i kancelarije Visokog predstavnika što je rezultiralo uspostavljanjem komande i kontrole nad odbrambenim sektorom na državnom nivou. Kroz ove procese uspostavljene su jedinstvene Oružane snage BiH te uspostavljen civilni lanac komande i kontrole nad istim. Ispunjavanjem ovog uslova stečene su pretpostavke za dalje otvaranje novih oblika saradnje na međunarodnom nivou što je i učinjeno prijemom BiH u Partnerstvo za mir 2006. godine čime je otvorena nova stranica aktivnosti na proširivanju saradnje sa NATO-m kroz mehanizme PfP. Sve je to na kraju rezultiralo pozivom i &quot;uslovnim&quot; prijemom BiH u MAP koji predstavlja krajnju stepenicu ka punopravnom članstvu u Savez.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3138]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1154">
    <dcterms:title><![CDATA[Uloga soft law metoda (korporativne društvene odgovornosti) u radnom pravu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Rasprave o dihotomiji “hard” i “soft“ pravu u akademskim krugovima ne jenjavaju više od jednoga desetljeća, a njihova dublja analiza nastoji dati odgovor na pitanje treba li „soft“ pravo promatrati kao dopunu „hard“ pravnog sustava ili njegova oponenta. Nasuprot tome, korporativna društvena odgovornost (CSR), uz veće ili manje intenzitete,  u fokusu je međunarodnih organizacija, znanstvenih rasprava i posljedično multinacionalnih kompanija više od tri desetljeća. Autor nastoji dati odgovor na pitanja: kakva je uloga korporativne društvene odgovornosti kao načina etičkoga upravljanja multinacionalnim kompanijama u suvremenom radnom pravu i treba li je promatrati kao „soft“ pravnu metodu ili kreativni potencijal i snagu koja potiče stvaranje novih izvora radnoga prava? Štoviše, je li korporativana društvena odgovornost praktičan alat/instrument ili potencijalno učinkovito sredstvo u kojem se kriju obilježja svih navedenih kategorija? Nakon nedvojbene uloge otvorene metode koordinacije, kao novog modela upravljanja, u Europskoj strategiji zapošljavanja sve je izraženija potreba interpretiranja i pozicioniranja/repozicioniranja korporativne društvene odgovornosti u sustavu radnoga prava na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Suočavamo li se s navedenim dvojbama i otvorenim pitanjima na jednak način ili konačan odgovor o ulozi korporativne društvne odgovornosti u radnom pravu ovisi o pravnoj kulturi kojoj pripadamo i razini interpretacijskih kapaciteta kojima raspolažu nacionalni i nadnacionalni sustavi?]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3104]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/970">
    <dcterms:title><![CDATA[ULOGA SUDOVA U KONSOCIJATIVNIM USTAVNO -  PRAVNIM SISTEMIMA SLUČAJ BOSNE I HERCEGOVINE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Polazna stajališta konsocijativnog ustavnog uređenja su iscrpna i kao  takva su uslovljena brojnim faktorima koji su u središtu interesa političkih  nauka. Bosna i Hercegovina i njeno ustavno uređenje spadaju u ovu  kategoriju i predstavljaju par excellence političko pitanje. Dodatno  opterećenje postojećeg ustavnog uređenja se ogleda u obavezi harmoniziranja  postojećeg Ustava sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj rad  problematizira postojeće konsocijativno ustavno uređenje u svjetlu obaveze  sprovođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i  Finci, te harmonizacije postojećeg ustavno-pravnog uređenja sa Evropskom  konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovaj rad ne  pretendira da ponudi konačno ili sveobuhvatno rješenje nadasve složenog  političko-pravnog problema zvanog Bosna i Hercegovina, no, odluka  Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci nudi impetus za  uspostavljanje novog ustavno-pravnog okvira na nivou Bosne i Hercegovine,  okvira u kojem će politička i druga prava ostalih biti izjednačena sa pravima  konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.  Ključne riječi: Konsocijacija, Sejdić i Finci, Evropski sud za ljudska prava,  politička prava, konstitutivni narodi, ostali, Ustav BiH, međunarodna  zajednica, Evropski sud za ljudska prava]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3080]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/998">
    <dcterms:title><![CDATA[ULOGA SUDOVA/VIJEĆA U ODREĐENJU SADRŽAJA POJMA VITALNOG INTERESA NARODA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu se razmatra uloga Ustavnog suda BiH, odnosno vijeća za  zaštitu vitalnog interesa entiteta, u određenju sadržaja pojma vitalnog interesa  konstitutivnih naroda. Vrši se i teorijsko pozicioniranje predmetnog veto  mehanizma u široj taksonomiji, kao i kraći historijski pregled mogućih  institucionalnih preteča ovog instituta. Komparativnim pregledom različitih  pokušaja kodifikacije predmetnog instituta, ističe se mogući minimalni  sadržaj pojma vitalnog interesa. Razmatra se i kompleksno pitanje  mogućnosti proširivanja korištenja ovog veto mehanizma i na tzv. „Ostale“.  U vezi s tim zaključuje se da ne postoji konceptualni problem da se lista  vitalnih interesa određena za konstitutivne narode, ne proširi i na „Ostale“,  već da se problem uočava u načinu na koji će sudovi eventualno meritorno  odlučivati o povredi tih interesa.  Ključne riječi: Ustavni sud BiH, vijeća za zaštitu vitalnog interesa, sadržaj  vitalnog interesa, „Ostali“]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3084]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>