<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/958">
    <dcterms:title><![CDATA[Modernizacija i usklađivanje prava društava u Republici Hrvatskoj sa pravnom stečevinom Europske unije i načelo transparentnosti podataka]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Transparentnost podataka o trgovačkom društvu doprinosi zaštiti samih članova društva, vjerovnika, trećih zainteresiranih osoba te svih dionika na tržištu. Dostupnost, pravovremenost, istinitost i potpunost podataka o trgovačkom društvu doprinosi izgradnji učinkovitog tržišta kapitala. Važnost ostvarenja načela transparentnosti posebice dolazi do izražaja u uvjetima prekogranične aktivnosti društava na unutarnjem tržištu. U radu prikazana iskustva RH u usklađivanju prava društava u ovom području mogu poslužiti kao koristan model za države koje se trenutačno nalaze u eurointegracijskom procesu. U radu autori daju sumarni prikaz recentne sudske prakse Europskog suda u pogledu transparentnosti financijskih podataka trgovačkih društava u skladu s načelom „istinitog i poštenog uvida.“ U nastavku se također prikazuju izmjena i dopuna hrvatskog Zakona o sudskom registru kojima se provela daljnja modernizacija i harmonizacija hrvatskog registarskog prava. Navedeno je učinjeno implementacijom nekih direktiva u području objave podataka, usklađivanja zaštitnih mjera i prilagodbe određenih direktiva u području trgovačkog prava radi pristupanja RH u punopravno članstvo EU.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3089]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/957">
    <dcterms:title><![CDATA[UVOD U POLITIČKU EKONOMIJU KORUPCIJE U URUŠENIM TRANZICIJSKIM DRUŠTVIMA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autori polaze od teze da je korupcija u urušenim tranzicijskim  društvima, što dokazuju na primjerima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne  Gore, pravilo sa kvalifikacijama &quot;sistem(at)ske bolesti.&quot; Sistem(at)ski uzroci  korupcije inicirani su i produbljeni obrisima tranzicione krize, koju  karakteriziraju uslovi za pohranjivanje korupcije: institucionalna  neizgrađenost društva, produbljeni nivo siromaštva i nepripremljena  privatizacija. Povijesno-kulturološki okvir u kome su se ove zemlje razvijale  dodatno komplicira percepciju korupcije. Dok u Bosni i Hercegovini ovi  izvori leže u novom (temeljem Daytonskog ugovora) etnički razdjeljenom  ustrojstvu državne zajednice i primjenjenom obrascu neoliberalnog razvoja, u  kome političko nacionalne elite svoju korumpiranost pokrivaju divergentnim  vizijama o Bosni i Hercegovini, u Srbiji se korupcija veže za jednonacionalnu  „partijsku državu“ i državnu regulaciju, a u Crnoj Gori korupcija proizilazi iz  tradicionalističkog, homogenog društva, karakterističnog po političkom  uvezivanju obiteljskih klanova i posebne crnogorsko arhaične institucije  kumstva. Ostatak regiona Zapadnog Balkana (Albanija, Kosovo), bez obzira  na izvjesne napretke, ima još veću podložnost korupciji. U na ovaj način  urušenim tranzicijskim društvima korupcija je postala uobičajeni «način  života». Budući da je pitanje korupcije povezano i u sprezi je sa  organizovanim kriminalom (uvezanog ili iniciranog sa nivoa političke i  ekonomske moći) problem korupcije, po pravilu, ima i regionalnu dimenziju.  Nijedno od tri pomenuta društva, kao ni većina ostalih u ambijentu  Zapadnog Balkana ne mogu sama rješavati ovaj problem, pa autori upučuji  na primjenu međunarodnih standarda i pomoć međunarodnih institucija, koji  će pomoći izgradnju normativne infrastrukture u cilju suzbijanja korupcije,  ali i doprinijeti poticaju ekonomskog rasta i održivoj demokratiji civilnog društva.  Autori skreću pažnju i na otvorene teorijsko-ideološke dileme o  prirodi nastanka korupcije. Dilema je upravljena na izbor između dva  pristupa: (1) da li se korupcija veže za nesposobnost vlada da kroz pravni  sistem uspostave efikasne kontrole javnih tokova i onemogućavanja  korišćenja javne službe za privatne ciljeve, ili se (2) korupcija veže za  nepostojanje tržišta i otvaranje prostora za uspostavljanje monopola u  odlučivanju. Od odgovora na ovu dilemu umnogome ovise konceptualiziranja  strategija i mjera sprječavanja korupcije. U prvom slučaju, odgovor u  pojednostavljenom iskazu podrazumjeva uspostavljanje jake države i vlade  spremne da se uhvati u koštac sa korupcijom (dakle, povećane javne kontrole  i razine regulacija), a u drugom, odsustvo monopola (dakle, širenje slobode  tržišta). Ovu dilemu autori prevazilaze s tezom da je moguće prevazići  korupciju ako ustanovimo da je &quot;jaka država&quot;, zapravo, neophodna radi  nesmetanog funkcioniranja tržišnog mehanizma i njegovih osnovnih  institucija, prije svega zaštite svojine i ugovora, a ne radi uspostavljanja  levijatanske birokracije.  Ključne riječi: korupcija, tranzicija, urušena tranzicijska društva, „balkansko  društvo“, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3055]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/956">
    <dcterms:title><![CDATA[VJERSKI ODGOJ, PRAVA DJETETA I OBREZIVANJE DJECE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Vjerski odgoj djece i obrezivanje djece prati ovu civilizaciju doslovno  od početka pisanih i kolektivnih sjećanja. Ono što je krajnji domet prava su  načela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja na kojima bi trebalo dosljedno  djelovati. Čini se nemogućim ostvariti odgodu bilo kojeg vjerskog utjecaja na  djecu dok ne dostignu punu zrelost odlučivanja kako bi mogla ostvariti svoje  pravo na izbor kao razborita ljudska bića. Sloboda izbora vjeroispovijedi kao  izvornog prava djeteta je utopija. Primjer obrezivanja potvrđuje da su suvremene  pravne države nemoćne čak i u slučajevima kad vršenje religijskih čina  predstavlja zadiranje u tjelesni integritet djeteta. Pokušali smo pojasniti razliku u  sadržajima čina kojima se zadire u tjelesni integritet muške djece uporabom  termina obrezivanje. U slučaju zadiranja u tjelesni integritet djevojčica doista  treba koristiti „težu“ terminologiju budući se radi o sakaćenju i povredi ljudskih  prava.  Ključne riječi: prava djeteta, vjerski odgoj, obrezivanje]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3035]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/955">
    <dcterms:title><![CDATA[Podržavljenje imovinskih dobara, te pravna priroda restitucije u Bosni i Hercegovini u svjetlu približavanja Bosne i Hercegovine evroatlanskim integracijama]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Restitucija kao proces uspostave pravnog stanja na imovinskim dobrima kakvo je bilo prije podržavljenja istih zauzima jako značajno mjesto u Bosni i Hercegovini. Naime, činjenica da je tokom dvadesetog stoljeća dolazilo do legalnih, ali upitno legitimnih aktivnosti u cilju uspostavljanja socijalne ravnopravnosti među stanovništvom, dovela je do praktičnog razvlašćivanja ranijih vlasnika na brojnim imovinskim dobrima. Zapravo, raniji vlasnici su prinudno bivali detitulirani, na način da su od vlasnika, postajali korisnici „svojih“ imovinskih dobara. Istovremeno su pojedini vlasnici bivali i deposedirani, ako je na određenim imovinskim dobrima došlo do izgradnje objekata, odnosno infrastrukture uopće.      Danas, nekoliko decenija kasnije, na području Bosne i Hercegovine i dalje postoje problemi u vezi sa imovinskim dobrima, koja su potpala pod neku vrstu državne intervencije u imovinska dobra ranijih vlasnika (konfiskacija, arondacija, eksproprijacija, nacionalizacija itd.).    U radu će se dati hronološki prikaz podržavljenja imovinskih dobara, ukazati na proces pretvorbe društvenog u državno vlasništvo, te na kraju analizirati stanje u vezi sa restitucijom u svjetlu usvajanja novog stvarnopravnog zakonodavstva, sa jedne, te nepostojanja državnog propisa o restituciji i problemima, koji su imanentni ovom procesu, sa druge strane.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3098]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/954">
    <dcterms:title><![CDATA[OBITELJSKA MEDIJACIJA PRI CENTRU ZA SOCIJALNI RAD]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Institut obiteljske medijacije kroz razne modalitete primjenjuje se u  Bosni i Hercegovini. Obiteljska medijacija pri centrima za socijalni rad u  Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuje se u dva oblika. Prvo, obvezna  medijacija u vidu posredovanja prilikom razvoda braka, a drugo, neobvezna,  koja se može koristiti u svim slučajevima narušenih ili povrijeđenih  obiteljskopravnih odnosa. Obiteljska medijacija pri centrima za socijalni rad u  ova dva oblika vrlo je značajna i koristi zaštiti obiteljskopravnih odnosa.  Stručnjacima koji se bave medijacijom, poglavito obiteljskom, potrebita je  podrška u smjeru suradnje i permanentnog obrazovanja.  Ključne riječi: obiteljska medijacija, posredovanje, drugi meditativni  postupci, centar za socijalni rad.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3044]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/953">
    <dcterms:title><![CDATA[The Importance of Social Policy Advancement within the European Union Integration Process:   A Theoretical Review of Different Approaches in Examining the Development of the EU Education Policy]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[The article attempts to scrutinize a part of a larger analysis in relation to the practical and theoretical aspects of the EU education policy and its contribution to the EU integration process, in the context of promoting free movement of labor and workers. This short review article investigates economic, political and legal aspects of the above mentioned policy, placed within a deeper context of the integration priorities of Member States in the past 40 years. Moreover, the aim of the article is to theoretically examine the developmental consistency of the European education policy by suggesting actual reasons for such cause of action. Special consideration will be given to the extent in which the EU policy of education conflicts with the concept of harmonization of law.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3157]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/952">
    <dcterms:title><![CDATA[POZDRAVNI GOVOR NA OTVARANJU NAUČNOG SKUPA „JAVNI I PRIVATNI ASPEKTI NUŽNIH PRAVNIH REFORMI: KOLIKO DALEKO MOŽEMO IĆI“?]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege, poštovani profesori,  cijenjeni rektore i dekani, ministri, predsjednici pravosudnih institucija,  Čini mi posebno zadovoljstvo što mogu u ime studenata i uposlenika  Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli da pozdravim ovaj skup naučnih i  društvenih radnika za koji svi vjerujemo da će rezultati njegovog rada biti  značajan prilog i podsticaj za dalje istraživanje i naučnu obradu a posebno  pravnu nauku BiH – „Javni i privatni aspekti nužnih pravnih reformi Koliko  daleko možemo ići“? Ova međunarodna koferencija sa oko četrdeset referata  ljudi od struke i nauke, od koji dobar broj sa domaćim i međunarodnim  referencama prvaka u svojoj profesionalnoj oblasti, snažan su garancijski i  konkurentni izazov. Prilaka je ovo da pred ovako brojnim auditorijumom  mislećih i odgovornih glava provjerimo i svoje stavove i svoja razmišljanja i  da o ozbiljnoj temi progovorimo ozbiljno. Ima li odgovornije teme za  sudbinu jedne zemlje od ove o kojoj ćemo ova dva dana raspravljati-javni i  privatni aspekti nužnih pravnih reformi u Bosne i Hercegovine.  Ova koferencija bit će obilježena i po prisutnosti eksperata iz Turske,  Hrvatske, Srbije i Makedonije koji će nam prezentacijom iskustava svojih  zemalja pomoći u kreaciji pravne reforme, vodeći računa o realnim  ograničenjima našeg trenutnog političkog i ekonomskog statusa.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3052]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/951">
    <dcterms:title><![CDATA[Država u procesu globalizacije]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Predmet ovog rada jeste redukcija autonomije i uloge države u procesima globalizacije usljed porasta moći međunarodnih organizacija i transnacionalnih korporacija. Broj nacionalnih država  neprestalno se povećava ali istovremeno smanjuje se njihova moć i uticaj. Suverenost  je danas podijeljena između nacionalnih i internacionalnih vlasti. Na gubitak i smanjenje suveriniteta utiču globalna ekonomija nove forme globalnog upravljanja, međunarodni vojni savezi i međunarodno pravo.    U skladu s tim nacionalne države nisu više jedini ili glavni oblici vladavine ili moći u svijetu. Socijalna, politička i ekonomska dimenzija globalizacije ogledaju se u novim formama vladavine i autoriteta, novim sferama i poljima političkog djelovanja. Osim toga pitanje organičavanja suverenih prava država u praktičnom smislu bitno se različito postavlja, zavisno od moći svake države pojedinačno. Koliko moći-toliko suvereniteta. Reaktivisanje teorije ograničenog suvereniteta nije rukovođeno samo, a često ni prvenstveno potrebom zajedničkog odlučivanja o nizu pitanja koja se tiču širih područja, ili svijeta kao cijeline, nego prije svega težnjom najmoćnijih država i korporacija da postupaju tako da vlastite interese preoblače u ruho planetrnih interesa, ili da ne dozvoljavaju ugrožavanje tih interesa uprkos opravdanog protivljenja većine zemalja svijeta.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3148]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/950">
    <dcterms:title><![CDATA[BOSNA I HERCEGOVINA IZMEĐU PARTOKRATIJE I DEMOKRATIJE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[The topic of this paper is a particracy as a feature of social - political  order in the BiH.  In the first part reviewed the attempt to define particracy. The second  part od topic deals with particracy in the BiH. Accordingly, the topic  explained that the parties control process of nomination (proposing) of  candidates for public functions almost always and everywhere. Elections for  parliament and government, or president of the state, are unimaginable  without them. Without parties, it would be much more difficult for voters to  recognize which options are offered and which (whose) candidates pretend to  public functions. Parties, therefore, control human resource policy, political  agenda and decision – making process.  Key words: particracy, polity, parliament, government, presidency]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3059]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/949">
    <dcterms:title><![CDATA[NAJBOLJI INTERES DJETETA I PRIMJENA MEĐUNARODNIH STANDARDA O ZABRANI DJEČIJEG RADA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autorica u radu razmatra pitanje zaštite djece koja rade teške i  neadekvatne poslove, propisane odredbama međunarodne i domaće regulative,  te njihove implementacije, s ciljem utvrđivanja stepena osiguranja zaštite prava  djeteta. Prikazala je djelovanje međunarodnih i regionalnih organizacija koje  svojim aktivnostima daju doprinos suzbijanju dječijeg rada. Apostrofirala je  značaj aktivnosti koje preduzima Međunarodna organizacija rada u ovoj oblasti,  pa je dio rada posvetila analizi djelovanja ove organizacije. Nakon toga  razmatrala je uređenje zaštite na radu maloljetnih zaposlenika u zakonodavstvu  Bosne i Hercegovine, a u svjetlu prihvaćenih međunarodnih standarda. Na  osnovu provedene analize autorica je zaključila da postoji nesklad između  normativnog i stvarnog stanja, da je i dalje u praksi prisutan problem  neimplementacije brojnih usvojenih međunarodnih dokumenata  Ključne riječi: dječiji rad, međunarodni standardi, Međunarodna  organizacija rada, radno zakonodavstvo BiH, najbolji interes djeteta.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3048]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>