<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/968">
    <dcterms:title><![CDATA[FUNNY AS HELL: CONCEPTUAL INTEGRATION THEORY AND STAND-UP COMEDY]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[The construction of meaning in humor research falls within the cognitive group of operations present in everyday human life and occurring at a lightning speed invisible to the conscious human mind. The topic of this paper is, hereby, Cognitive-linguistic analysis of humor in stand-up comedy. The analysis is based on Fauconnier and Turner’s Blending Theory with special attention to jokes with religious content taken from the materials of American stand-up comedians. The aim of the paper is to prove that the conceptual integration theory is able to account for the creation of meaning in this type of humorous discourse. Furthermore, the analysis will try to prove that the theory of conceptual integration can explain the creation of incongruity in the blends of religious jokes and show that disparagement is inherent in this type of humor.    Keywords:Conceptual Integration Theory, Stand-up Comedy, Incongruity, Religion]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3451]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/967">
    <dcterms:title><![CDATA[METAFORIČKI KONCEPT „LJUDSKA BIĆA SU ŽIVOTINJE“ U POEZIJI MUHAMEDA ELEZOVIĆA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Ovaj rad ispituje konceptualnu metafgoru „LJUDI SU ŽIVOTINJE“ u poeziji Muhameda Elezovića, ne tako poznatog pjesmika iz Bosne, ali usko povezanog s datom temom. Kroz teorijski okvir koji su postavili Lejkof i Džonson (1980) poznat kao Kognitivna tteorija metafore, pokazano je šta nam poezija govori o životu ljudskih bića, kroz povezivanje dvije date domene, tj. „LJUDI“ i „ŽIVOTINJE“. Daje nam se na znanje nešto što nismo ni znali ili smo samo djelimično znali o sebi.    Ključne riječi: ljudi, životinje, poezija, konceptualna metafora, Muhamed Elezović]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3459]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/966">
    <dcterms:title><![CDATA[TURKISH AS THE LANGUAGE MEDIATING ACCEPTANCE OF F A R SI SM S IN BOSNIAN]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Bosnian  language lexis is characterised by a number of loanwords, whereby words of eastern origin, i.e. words from Turkish, Arabic or Persian, occupy a prominent place, not only in number but also in terms of language, style and other characteristics.     Words of eastern originwere introduced in the Bosnian language mostly through Turkish and are, for that reason, referred to as turcisms. However, a more scientifically approved term is orientalisms since not all of these words belong to the Turkish lexical material, and they involve a great number of Arabic and Farsi phrases. Apart from that, not all the words of eastern origin entered the Bosnian language through Turkish exclusively, as there is a number of words that enteredBosnian directly from Arabic or Persian.     The number of turcisms in the Bosnian language is quite impressive. For instance, Škaljić’s Rječnik turcizama (Dictionary of Turcisms) contains 8,742 words (expressions) and 6,878 terms(1979: 23).     Compared to Turkish and Arabic, lexis of Persian origin is the least present –in Škaljić’s Dictionary of Turcismsthere were total 1031words of Persian origin, out of which 653 basic words and 378 derivatives (Akopdžanjan, 2010: 180). This proportionately smaller number of words of Persian origin in relation to the other two languages is quite reasonable and logical since there was no direct contact between the peoples of Bosnia and Herzegovina and Iran, as was the case with Turkey, which ruled in our region for more than five centuries. Although there was no direct contact between the two nations, influences and echoes of Iranian civilization in the Balkans, or in Bosnia and Herzegovina,were visible for centuries before the arrival of the Ottomans and Islam, since the time of settlement of the Slavs in this region. The penetration of Iranian civilization and culture on our soil continued through the expansion of Manichaeism,so the influencesof this civilization were kept in Newly-Manicheism teachings of Bogomil, and later after the arrival of the Ottomans and the acceptance of Islam in this region were restored and preserved through various Sufi and Dervish movements (Džaka, 1991: 398–399).    This paper examines the significance and role of the Turkish language as the language mediator in the case of words of Persian origin entering the Bosnian language. Before it was fully adopted by the Bosnian   language, a Persian loanword, from the moment it was borrowed from the source (Persian) to the receiver (Bosnian) language, would undergo various stages of adaptation on the phonological, morphological, and semantic plane. The focus of this paper is the analysis of semantic changes to Farsisms words that occurred due to the impact of Turkish language as a mediator.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3407]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/965">
    <dcterms:title><![CDATA[TECHNOLOGY-ENHANCED ENGLISH LANGUAGE LEARNING]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This paper presents the project ‘Technology-Enhanced English Language Learning’ which was made to meet the requirements for completion of the course ‘Building Teaching Skills Through the Interactive Web’ within the E-Teacher Scholarship Program offered by the American English Institute, University of Oregon.     The project was created and conducted at the Pedagogical Faculty in Sarajevo, University of Sarajevo, in order to meet the students’ needs and address the particular issues and problems by implementing some of the technology-enhanced changes in the actual teaching context, i.e. a Class Blog, a Web Quest and a Nicenet Class. The target class for this project was a group of 30 Bachelor level students, all EFL learners, who attended the third year of Pedagogical Faculty in Sarajevo. The project was envisaged to introduce some novelties into our classes through the implementation of new technology. The aim was to increase the students’ motivation and self-confidence, foster their autonomous learning and enhance their abilities to use English more effectively in a meaningful context.    This paper presents all relevant stages of the project implementation, starting from the background information about the learners, the setting, the course goals and the students’ needs, then describing the issues that started the project and the initial solutions, elaborating on the response and changes made, and concluding with reflections about the project and suggestions resulting from it.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3458]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/964">
    <dcterms:title><![CDATA[USVOJENJE U SLUŽBI ZAŠTITE NAJBOLJEG INTERESA DJETETA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Prema stavovima pravne nauke potpunim usvojenjem se najadekvatnije  štite najbolji interesi djece bez roditeljskog staranja. Na tom tragu i ovaj rad se  fokusira na analizu pojedinih domaćih divergentnih pravnih odredbi koje  uređuju institut usvojenja, te poređenje istih sa međunarodnim standardom  „najboljeg interesa djeteta“ sadržanim u Konvenciji o pravima djeteta, a  prihvaćenim od gotovo svih država. Iz razmatranja pozitivnopravnih odredbi  koje mogu doći u koliziju s principom zaštite najboljeg interesa djeteta,  proizilazi da bi kvalitetnim reformisanjem usvojenja i afirmisanjem drugih  instituta zaštite djece bez roditeljskog staranja trebalo udovoljiti  općeprihvaćenom pravnom standardu „najboljeg interesa djeteta“.  Ključne riječi: usvojenje, dijete, zaštita najboljeg interesa djeteta.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3045]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/963">
    <dcterms:title><![CDATA[Pravda kao nužnost pravno-političkog sistema]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pitanje pravednosti (lat. iustitia, njem. Gerechtigkeit, eng. justice) oduvijek je zaokupljalo ljude i nametalo se kao vrijednosni element pravno-političkog sistema jednog društva. To pitanje je često tražilo da se na spontan, neposredan i intuitivan način objasni pravda kao pojam koji stoji u najužoj vezi sa pojmom prava. Na tom tragu je i autor u radu proučavajući pravni karakter dva najveća  pravna sistema na tlu Europe (eurokontinentalni i anglosaksonski) sagledao odnose između onoga što jeste i što čini jedan pravno-politički sistem i onoga suštinskog što stoljećima održava ili ne održava jedan sistem funkcionalnim. Naime, činjenica je da danas postoje različiti pravni sistemi koji često i (ko)egzistiraju u sredinama sa različitim političkim uređenjem te se a priori  niti za jedan od njih ne može kazati kako je sveopće prihvatljiv ili neprihvatljiv, jer svaki može biti utemeljen na ideji pravde, odnosno pravednih pravnih normi i pravednog sistema vlasti. Shodno tome, od posebnog interesovanja autora u radu je ukazivanje na nužnost postojanja vrlo tanke, često nevidljive, ali za svaki pravno-politički sistem i te kako važne niti pravde.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3093]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/962">
    <dcterms:title><![CDATA[IZVRŠENJE RADI PREDAJE DJETETA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autorica u radu analizira zakonske odredbe o izvršenju radi predaje  djeteta koje su propisane u porodičnom i izvršnom zakonodavstvu Bosne i  Hercegovine. U skladu s najboljim interesom djeteta, kao jedne od najvažnijih i  najosjetljivijih društvenih skupina, autorica ističe kritičke opservacije na važeća  zakonska rješenja ovog delikatnog sredstva izvršenja i predlaže odgovarajuća  rješenja de lege ferenda.  Ključne riječi: najbolji interes djeteta, izvršni postupak, sudski  izvršioci, organ starateljstva]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3043]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/961">
    <dcterms:title><![CDATA[Multikulturalizam i problem identiteta]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Jedan od temeljnih entiteta koji egzistiraju u promišljanjima o odnosima pojedinca, kulture i društva u svakoj multikulturalnoj sredini jeste identitet. Identiteti su u savremeno doba ambivalentna, heterogena, kontekstualna i dinamična kategorija. Potrebno je stoga imati u vidu i kompleksnost njegovog pojma kojeg sačinjavaju individualni, društveni, etno-nacionalni, kolektivni i druge vrste identiteta. Važnost pitanja identiteta, a posebno etno-nacionalnog, potvrđuju nedavna turbulentna dešavanja na Krimu, kao i neprovođenje presude za slučaj Sejdić i Finci te hrvatsko pitanje koji su zasigurno najistaknutiji  problemi  bosanskohercegovačke političke stvarnosti. U radu ćemo se baviti pitanjem identiteta u multikulturalnim društvima, njegovim najznačajnijim pojavnim formama kao i problemima kojima se bavi politika identiteta suočavajući se sa zahtjevima za priznanjem različitih identitetskih skupina. U radu će biti prezentirana teorijska razmatranja Bhikhu Parekha, Charlesa Taylora, Willa Kymlicke, Briana Barrya kao i ostalih relevantnih teoretičara.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3154]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/960">
    <dcterms:title><![CDATA[NATO i BiH - od mirovne misije do   partnerstva - put ka integraciji]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Od 1949. godine broj država-članica u NATO-u se povećao sa dvanaest na dvadeset i osam, a „vrata“ NATO-a su ostala otvorena za sve europske demokratije spremne za članstvo i sposobne da doprinesu euro-atlantskoj sigurnosti. Daljnje proširenje NATO-a, i članstvo BiH-a, predstavljaju kontinuirano partnerstvo na izgradnji mira i demokratizaciji Europe zasnovane na zajedničkim vrijednostima. Strateški cilj naše zemlje, još od mirovnih operacija koje su zaustavile rat u BiH, do Partnerstva za mir, Akcionog plana za članstvo, i bosanskohercegovačkog doprinosa međunarodnoj bezbjednosti kroz međunarodne misije u inostranstvu, ostao je i dalje isti – sticanje punopravnog članstva u NATO-u. S tim u vezi, da BiH postane potpuno funkcionalna država i ostvari svoje aspiracije da se pridruži NATO-u i Europskoj Uniji, pored napretka u reformi odbrane i vojske, neophodne su i šire reforme usmjerene na suzbijanje korupcije, pranja novca, paralelnih struktura, organiziranog kriminala, te rješavanje pitanja nepokretne vojne imovine. Iako je osiguranje dugoročne bezbjednosti u BiH ključni motivacioni faktor za mnoge stanovnike koji podržavaju težnje zemlje da se pridruži NATO-u, ipak, integracija novih demokratskih zemalja u NATO ne predstavlja samo osiguranje mira u pojedinoj zemlji, nego se njome NATO čini jačim, Europa stabilnijom, te doprinosi sigurnom i mirnom razvoju u globalu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3140]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/959">
    <dcterms:title><![CDATA[USTAVNI I KAZNENOPRAVNI ASPEKT PRAVA IZRUČENJA (EKSTRADICIJE)]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U članku autori analiziraju pravo izručenja (ekstradicije), s ustavnog i  kaznenopravnog aspekta, ukazujući na značajne promjene do kojih je došlo u recentno  vrijeme. Povijesna, usporedna, i normativna analiza pokazuju značajne promjene do kojih se  došlo u ovoj oblasti, ukazujući na promjenu odnosa domaćeg i međunarodnog prava,  dosadašnjeg poimanja državnog suvereniteta, i stavljanja naglaska na međunarodnu suradnju u  funkciji univerzalizma ljudskih prava i vladavine prava općenito.  U članku autori iznose normativnu regulativu prava izručenja u unutarnjem pravu  Bosne i Hercegovine prema najnovijem Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, Europskoj konvenciji o izručenju, kao  glavnom izvoru europskog prava o izručenju, srodnim i novijim europskim pravnim aktima na  području izručenja, kao i najnovijeg Europskog uhidbenog naloga.  Autori se posebice osvrću na praksu izručenja u Bosni i Hercegovini. Ovaj rad nastoji,  kroz prikaz i analizu načela izručenja, osnova za odbijanje izručenja i procesnih smetnji za  izručenje ponuditi određena stajališta koja bi mogla pridonijeti razmatranju problematike  prava izručenja.  Ključne riječi: ekstradicija, međunarodna suradnja, Europska konvencija o  izručenju, praksa izručenja u Bosni i Hercegovini.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Faculty of Law, University of Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3008]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>