<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1048">
    <dcterms:title><![CDATA[Međunarodno pravo i borba protiv terorizma]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Borba protiv terorizma nije mnogo smanjila opasnost i prijetnju od terorizma. Terorizam kao taktika teško da može biti poražen. Dosadašnje iskustvo u borbi protiv terorizma ukazuje na to da državna politika u borbi protiv terorizma, ne može samo da se oslanja na silu u pokušaju da pobjedi. Države trebaju sagledati mogućnosti da koristite efikasnije opcije za borbu protiv terorizma, osim politike prisile i sile u cilju odvraćanja od terorizma. Razne grupe u svijetu, danas odabiraju i koriste terorizam kao taktiku i sredstvo da bi skrenuli pažnju na svoje zahtjeve i ciljeve.     Borba protiv terorizma u cilju veće djelotvornosti trebalo bi da ima snažan preventivni element sa ciljem da se zaustavi teroristički napad puno prije nego što je pokrenut, a time bi se smanjio strah od terorizma, kao i učinak istoga. Preventivne mjere bi dovele do ranog pritvaranja potencijalnih terorista, ali bi i u pravnom smislu akcenat bio na sveobuhvatnom pokrivanju planiranja, navođenja na terorizam i pripreme vršenja terorističkih djela.    Takva razmišljanja u međunarodnim okvirima, dovela su i do rasprava o obimu smrtonosne sile koja se može koristiti, preventivno protiv osumnjičenih terorista / terorističkih grupa, kao i preventivnom pritvoru i drugim sredstvima kontrole, kao što su kontrola naloga i druge ciljane mjere, što može uključivati pozivanje na  preventivna ispitivanja, i druge obavještajne i policijske metode i tehnike.     U tom cilju, ukratko su analizirani dopušteni odgovori unutar međunarodnog prava, te struktura pravnog sistema Evropske unije i njezina uloga u provedbi međunarodnih instrumenata za borbu protiv terorizma i pravni okvir Evropske Unije u tom području. Također, je dat osvrt na domete Bosne i Hercegovine kada je u pitanju borba protiv terorizma.  Protivterorističke mjere, koje su poduzimane u svijetu dovele su i do primjera kršenja odredbi međunarodnog prava kao i kršenja osnovnih ljudskih prava.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3095]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1047">
    <dcterms:title><![CDATA[IMOVINSKI ASPEKT NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U ZAKONODAVSTVU I PRAKSI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pravna priroda i značaj pravnog standarda „najbolji interes djeteta“  može se razmatrati i analizirati i kroz imovinski aspekt najboljeg interesa djeteta.  Takvo istraživanje je korisno i dobrodošlo i zaslužuje pažnju u zakonodavstvu,  teoriji i praksi. U tom smislu autor u radu razmatra ocjenu interesa djeteta u ovoj  oblasti odnosa, stavljajući naglasak na učešće organa starateljstva i notara u toj  ocjeni.  Ključne riječi: najbolji interes djeteta, imovina, organ starateljstva, notar]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3046]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1046">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS NORMATIVNOG I STVARNOG STANJA UPISA  PRAVA NA NEKRETNINAMA U ZEMLJIŠNU KNJIGU U BOSNI I HERCEGOVINI, S OSVRTOM NA UPOREDNO ZAKONODAVSTVO]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Zadnjih nekoliko decenija stanje zemljišnih knjiga u Bosni i  Hercegovini je netačno i nepotpuno, s obzirom da postoji veliki nesklad  između knjižnog i vanknjižnog stanja nekretnina. Upravo ova okolnost  zahtijeva sveobuhvatnu reformu zemljišnoknjižnog prava, a naročito u  pogledu izmjena i dopuna zakonskih rješenja koja nisu u dovoljnoj mjeri  afirmisala načelo upisa i njegovo konstitutivno dejstvo. U radu je izvršena  analiza ovakvih zakonskih rješenja, detektirani su nedostaci koji generiraju  nesklad između knjižnog i vanknjižnog stanja nekretnina, te su prezentirani  prijedlozi de lege ferenda u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za stabilnu  i efikasnu zemljišnu knjigu. S ciljem potpunijeg razumijevanja ovog  problema, te uloge, značaja i uticaja načela upisa na sređivanje i ažuriranje  zemljišnoknjižnog stanja nekretnina, izvršena je analiza ovog načela u  njemačkom, austrijskom, francuskom i italijanskom pravu.  Ključne riječi: Načelo upisa, Načelo savjesnosti, Uknjižba, Načelo  povjerenja u tačnost zemljišne knjige, Načelo povjerenja u potpunost  zemljišne knjige]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3060]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1045">
    <dcterms:title><![CDATA[Prvi svjetski rat -stoljeće poslije i balkanska stvarnost]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Sarajevskim atentatom 28. juna 1914. godine započeo je najkrvaviji sukob u dotadašnjoj historiji - Prvi svjetski rat. Sama činjenica da je jedan događaj koji se dogodio u bosanskohercegovačkoj prijestolnici uspio zapaliti „fitilj“ svjetskog sukoba, bez obzira na brojne krize koje su mu prethodile, je više nego interesantan kao predmet obrade sa današnje distance. Sam rat otpočinje nove procese unutar „balkanskog“ prostora te dovodi do prve južnoslavenske integracije. Sa druge strane, to je početak i savremene globalizacije pri čemu se ekonomsko i vojno težište svijeta po prvi puta u državno-pravoj historiji pomiče izvan evro-azijskih prostora. U samom ratu koji je rezultat imperijalističke politike blokovskih saveza javlja se i ideja o „samoodređenju naroda“ kao  dio Wilsonovog obećanja prilikom američkog ulaska u rat. Ishod rata je svakako pored navedene ideje „o samoodređenju naroda“ u sebi sadržavao i značajne elemente imperijalističkih ambicija ratnih pobjednika. Kratkotrajnost takve politike ogledala se u revizinostičkom „drugom svjetskom ratu“ koji je otpočeo samo dvije decenije poslije. Međutim, u balkanskim prilikama „Versejski sistem“ uz manje izmjene trajao je do posljednje decenije XX stoljeća. Na taj način brojni „balkanski problemi“ nastavljaju svoju aktuelizaciju u posljednje tri decenije – sa brojnim naslijeđenim problemima od prije stotinu godina.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3115]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1044">
    <dcterms:title><![CDATA[“ISTOČNO PITANJE” I BOSNA I HERCEGOVINA PERIOD RAVNOTEŽE (1699-1774)*]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu se pokušava dati historiografski odgovor o počecima  problematike „Istočno pitanje“. Autor obrađuje navedeno pitanje u periodu  tzv. „perioda ravnoteže“ jer u navedenom periodu iako je prisutno konstantno  slabljenje Osmanskog carstva, ona organizacijom svojih unutarnjih snaga  uspjeva u velikoj mjeri odoliti najezdama svjetskih sila, Habsburškog i  Ruskog carstva, sve do Kučuk Kajnardžijskog mirovnog sporazuma iz 1774.  godine. Poslije ovog rata, u ambicijama dvorova ova dva suparnika  Osmanskog carstva pitanje zaostavštine je glavno političko pitanje obje  monarhije, te se stvaraju planovi za konačnu likvidaciju Osmanskog carstva.  Dakle, opsada Beča i“Veliki rat” (1683-1699) koji je uslijedio predstavljaju  ujedno i početak jednog dekadentnog perioda osmanske historije, ali gotovo  jedno stoljeće je prisutna teorija „nekog čuda“ koje će Osmanlijama vratiti  „staru slavu“.  Ključne riječi: Istočno pitanje, Osmansko carstvo, Bosanski ejalet,  Habsburško carstvo, Rusija, demografija, pravo.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3069]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1043">
    <dcterms:title><![CDATA[INTELEKTUALNA TRAUMA U DJELIMA (NE)BRITANSKOG KNJIŽEVNIKA HANIFA KUREISHIJ]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Dvadeseto stoljeće je obilježeno razvojem islamskih zemalja koje su se nastojale individualizirati. U 21. stoljeću svijet je usmjerio svoju pažnju na „fenomen“ zvani arapsko proljeće. Demonstracije i neredi su označeni kao novo buđenje muslimana širom svijeta. Mnogi od kojih su se odlučili na napuštanje svojih, neredima pogođenih, zemalja i potraže utočište u jednoj od zapadnih zemalja, ostavljajući pritom iza sebe dio svog identiteta i suočavajući se poteškoćama asimilacije u novo društvo. Osamdesetih godina 20. stoljeća motivi imigracije muslimanskog stanovništva sa područja Paksitana, Irana, Iraka, Libanona i Afganistana primarno su bili socio ekonomske prirode.Vremenom, masovno prisustvo muslimana u zemljama poput Engleske i Francuske postalo je izazov lokalnom stanovništvu. Zapad je muslimane počeo doživljavati kao direktan izazov kolektivnom identitetu i tradicionalnim vrijednostima što je dovelo do donošenja odluke o zabrani nošenja hidžaba i nikaba u javnosti u pojedinim zemljama.   Danas, silni Zapad koji se deklarisao demokratičnošću, tolerancijom i otvorenošćcu prema drugim kulturama i religijama, testira sve to, rastom prisustva islamske tradicije i vrijednosti. S druge strane, zbog osjećaja  neprihvaćenosti pa možda i nedovoljne asimilacije u društvo u kojem žive, muslimanski imigranti nalaze se u strahu od gubljenja vlastitog identiteta, (zabrana nošenja hidžaba/nikaba). Upravo u ovom okruženju Kureishi je pronašao inspiraciju za svoje stvaralaštvo.   Fokus ovog rada je problem neuspjele asimilacije likova, muslimanskih emigranata, u opisano britansko društvu, te posljedice koje ima na razvoj njihovih identiteta u romanu Crni Album, Hanifa Kureishija. Glavni cilj rada je definisati faktore koji dovode do neuspješne asimilacije i promjena u identitetima likova, muslimana, u romanu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3355]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1042">
    <dcterms:title><![CDATA[THE ROLE OF MOTIVATION TO DEVELOP ACOGNITIVE LEARNING STRATEGIE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Cognitive learning styles and learning strategies differ from person to person. Identifying student learning styles helps educators understand how people perceive and process information in different ways. The stable and pervasive characteristics of an individual, expressed through the interaction of one&#039;s behavior and personality as one approaches a learning task, is described as a &quot;learning style&quot;. Cognitive learning styles and learning strategies affect people differently, depending on whether the person has left hemisphere strengths or right hemisphere strengths. For example, a person who performs best on analytical language might lack understanding and the use of correct syntactical structures, as well as semantically ordered comprehension of words and phonetic articulation. Another person may perform best on tasks calling for intuitive feel for language, which would also include expression, richness of lexical connotation, discourse, rhythm and intonation. Another person may have an affinity for methods that are focused, systematic, sequential and cumulative. Yet another person may have an affinity for methods in which various features are managed simultaneously, realistically and in a significant context.hat same person would be less likely to direct his own learning and may function well in quasi-autonomy (guided discovery), but may well express preference for a formal, teacher-dominated learning arrangement as a compensation for own perceived deficiency in ability to structure. All cognitive strategies differ from one another, just like person differ from one another. We can find many different cognitive or learning strategies, but still it does not mean that everyone would accept and adopt all of them. Someone can performe better with one strategy, but someone else can perform better with another strategy.Learning strategies are “operations employed by the learner to aid the acquisition,storage, retrieval, and use of information...(they are) specific actions taken by thelearner to makeearning easier, faster, more enjoyable, more self-directed, more effective, and moretransferableto new situations” (Oxford, 1990, p. 8).Strategy use varies according to the task, stageof the learner, age of thelearner, the context of learning, individual learning styles, and cultural differences.Currentresearch is now showing that the difference between successful and unsuccessfullearners is morethe quality of strategies used, not quantity. Successful language students do notnecessarily usemore strategies, but instead use different combinations of strategies.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3513]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1041">
    <dcterms:title><![CDATA[E-TUTOR: DEPLOYING AND SUPPORTING E-LEARNING ENVIRONMENT]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This master’s thesis investigates the obligations and necessary skills of e-Tutor as the new age online educator and processes of deploying and supporting of e-Learning environment. An integrated Knowledge Management framework was used as the theoretical basis for the development of online learning environment to be used as part of blended learning education program. A total of 116 students from all four years of secondary education, enrolled in the computer science course, participated in the survey that was conducted in order to examine potential advantages and limitations of e-Learning environment. The survey was focused on knowledge area preferences, learning processes and their use of traditional and online learning environments. Individual surveyed responses were extracted and grouped according to the participants’ classes and groups. The results obtained from the survey provide interesting insights into the limitations and potential of information technology use in secondary education. They also suggest that it is possible to develop and deploy e-Learning environment to be successfully used as part of blended learning education program for the students of secondary education.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2873]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1040">
    <dcterms:title><![CDATA[Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Svaka država posredno ili neposredno utječe na distribuciju svojih resursa. Pri tome, kreatorima ekonomske politike na raspolaganju stoje dva glavna instrumenta – monetarna i fiskalna politika. Budući da Bosna i Hercegovina zbog aranžmana valutnog odbora nije u mogućnosti voditi značajniju monetarnu politiku (osim politike obaveznih rezervi) u cilju promicanja ekonomskog rasta, fiskalna politika je jedina poluga ekonomske politike, koje imamo na raspolaganju.     Kao pretpostavka povećanja proizvodnje i zaposlenosti, od posebnog značaja je i uticaj poreske politike na stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne strane investicije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje, te je iz tih razloga u radu poseban akcenat stavljen upravo na ovo pitanje. Nadalje, imajući u vidu da Bosna i Hercegovina sa ostalim državama iz okruženja konkuriše za međunarodni kapital, autori će u radu ponuditi prikaz konkurentske pozicije FBiH i BiH u odnosu na okruženje.    Autori će u radu prezentirati komparaciju strukture poreza sa zemljama u regionu, te nastojati ispitati moguće efekte smanjenja direktnog oporezivanja rada i povećanje oporezivanja potrošnje i drugih poreza u cilju stimulisanja investicija, proizvodnje i izvoza, i destimulisanje potrošnje i uvoza, a na primjeru Federacije Bosne i Hercegovine.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3126]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1039">
    <dcterms:title><![CDATA[Pravna priroda i značaj međunarodnih ugovora u pravu Evropske unije]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Djelujući na međunarodnoj sceni, Evropska unija je, uostalom kao i svi drugi međunarodni subjekti, dužna da poštuje važeće norme i temeljna načela međunarodnog prava. Nadalje, pravni sistem Evropske unije se prvenstveno „oslanja“ na međunarodne ugovore, bilo da je riječ o ugovorima, koje organi EU zaključe sa trećim državama i/ili međunarodnim organizacijama ili da je, pak, riječ o ugovorima, koji su zaključeni između država članica i trećih država i/ili međunarodnih organizacija.    U vezi s tim, a imajući u vidu općeprihvaćenu hijerarhiju izvora međunarodnog prava, autorica u radu analizira pravnu prirodu međunarodnih ugovora i značaj koji oni, kao primarni instrumenti saradnje među savremenim subjektima međunarodnog prava, imaju u pravnom sistemu Evropske unije.      Pored ugovornog kapaciteta Evropske unije, koji u znatnoj mjeri i determiniše pravnu prirodu i značaj međunarodnih ugovora u pravu EU, u radu će se analizirati i „principi pozicioniranja“ određenih kategorija međunarodnih ugovora u hijerarhiji izvora komunitarnog prava.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3099]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>