<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1158">
    <dcterms:title><![CDATA[SOCIAL ETIQUETTE ACROSS CULTURES: TEACHING ENGLISH FOR BUILDING RELATIONSHIPS AND RAPPOR]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[To live a happy, fulfilling and purposeful life is something both teachers and students wish for. As relationships seem to be a factor which is most likely to make one’s personal life and career happy, successful and fulfilled, it is essential to re-examine language teaching in this respect. Therefore, this paper aims at reflecting on the extent to which teachers may equip students with language and skills and thus allow for developing successful relationships and rapport. The focus of the paper is to understand, analyse and describe why at least some of the great amount of universal as well as culture-specific etiquette rules should be explored in English language teaching and how teachers can do that. This paper, therefore, investigates which topics can be used to allow for fruitful interactions between teachers of languages and their students in this area. To ensure that suggested topics and activities are applicable in a diverse educational context, the activities are described in a rather general way. The primary objective is to inspire foreign language teachers to create authentic and meaningful classroom interaction on the base of digging into social etiquette with regard to the cross-cultural aspect. As a result, learners’ knowledge and skills will be enhanced in terms of building relationships and rapport in a foreign language. What is more, they will be able to interact in social situations with grace. To sum up, this paper looks into preparing often linguistically homogenous classrooms for a culturally diverse world in an effective way and a manner enjoyable for all parties involved.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3388]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1157">
    <dcterms:title><![CDATA[Zasjedanje prvog višestranačkog hrvatskog sabora (30. Svibanj 1990.) – početni impulsi „dugog putovanja“ Republike Hrvatske prema europskoj uniji]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Mnogo je radova, rasprava ili analiza u posljednjim desetljećima napisano o odnosima Republike Hrvatske i Europske unije, o procesima njezine demokratizacije, gospodarskog i institucionalnog približavanja i harmoniziranja njezinog pravnog sustava s onim EU. Tako je znameniti hrvatski analitičar međunarodnih ekonomskih odnosa dr. Mladen Staničić proces približavanja RH EU nazvao «dugim putovanjem». Kada razmotrimo sve izazove koje su stajale pred politikom svih hrvatskih vlada, počev od temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva proglašenja državne neovisnosti, očuvanja i obrane državne suverenosti (u specifičnim okolnostima jugoslavenske krize), preko imperativa opće demokratizacije, procesa oblikovanja civilnog društva i tranzicije hrvatskoga gospodarstva, te institucionalnih reformi, to je «putovanje» bilo uistinu dugo i «teško», kako ga je autor ovog rada i sam nazvao u jednom radu s njemačkim pravnim znanstvenikom i odvjetnikom dr. Geraldom Sanderom. Ono je možda bilo i najteže u usporedbi s drugim novim državama članicama Unije.       Na početku tog «dugog» putovanja stoji, sada već povijesno zasjedanje Hrvatskoga sabora, 30. svibnja 1990., prvog višestranačkog i demokratskog Sabora nakon njegove uloge u institucionalnoj organizaciji SR Hrvatske u okvirima socijalističkog državnopravnog uređenja, definiranog jugoslavenskim ustavnim i političkim sustavom.       Glavni je cilj ovoga rada (priopćenja) prikazati to povijesno zasjedanje, u prijelomnim trenucima velikih promjena čitavoga sustava međunarodnih odnosa, te okolnostima raspada jugoslavenske državne zajednice. Autor će u radu naznačiti kako je ovaj Sabor, iako nije usvojio neke važnije državnopravne odluke, kao dominantni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske, isticao njezine nakane približavanju tadašnjoj EEZ, ukazavši na povijesnu pripadnost Hrvatske Europi.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3113]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1156">
    <dcterms:title><![CDATA[Hrvatski pogled na euroatlantizam na Zapadnom Balkanu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Usprkos globalnom svjetskom poretku i procesima ubrzane globalizacije regionalni pristup ostaje temelj za funkcioniranje međunarodnih aktera u suvremenim međunarodnim odnosima.Intenzivnijom regionalizacijom, učvrščivanjem sigurnosnih, gospodarskih, političkih, kulturnih, vjerskih i drugih oblika veza i savezništva države određene regije produbljuju postojeće ili definiraju nove oblike regionalne povezanosti temeljem kojih, kao regionalno   prepoznate cjeline,  lakše ostvaruju interese na globalnoj  međunarodnoj sceni. Euroatlantizam, kao skup odnosa zemalja Sjeverne Amerike i Europe danas prolazi svoju novu  do sada  najkompleksniju fazu, a procesi euroatlantske i europske integracije dva su paralelna, međusobno povezana procesa koja obilježavaju suvremena zbivanja tzv. Zapadnog, demokratskog, razvijenog svijeta. Institucionalizirani u organizacijama NATO i Europska unija, euroatlantizam i euroatlantske integracije dio su svakodnevice i zemalja Zapadnog Balkana. Republika Hrvatska kao najmlađa članica NATO-a i Europske unije mora preuzeti ulogu zagovornika daljnjeg širenja tih organizacija na ostatak zemalja Zapadnog Balkana, kako zbog svog vlastititog tako isto i zbog interesa tih zemalja  ali i  jačanja ukupne ideje euroatlantizma u suvremenom svijetu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3129]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1155">
    <dcterms:title><![CDATA[Izazovi regionalizacije u Republici Hrvatskoj   i Bosni i Hercegovini]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Unutarnje ustrojstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine svoju različitost pronalazi  manje u povijesnom razvitku, a puno više u političkim konzekvencama ratnih zbivanja potkraj prošlog stoljeća. U Hrvatskoj se danas vode stručne i političke rasprave o tomu kako postići optimalniji unutarnji upravni i samoupravni razvoj, baveći se i pitanjem moguće regionalizacije zemlje. S druge strane u Bosni i Hercegovini pitanje regionalnoga ustroja zemlje nije u funkciji prioriteta, jer političke snage više su orijentirane ka pitanjima ustavnog ranga, odnosno pitanjima cjelovitosti zemlje i njenoj eventualno drugačijoj unutarnjoj prekomponiranosti.    Autori u članku iznose povijesne odrednice o lokalnoj upravi i samoupravi, te regionalnim povijesnim oblicima, posebno u Bosni i Hercegovini. O istima su već više radova objavili, pa je ovo nastavak istraživanja. Sukladno naslovu članka referiraju se i na aktualno stanje regionalizacije u obje zemlje.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3141]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1154">
    <dcterms:title><![CDATA[Uloga soft law metoda (korporativne društvene odgovornosti) u radnom pravu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Rasprave o dihotomiji “hard” i “soft“ pravu u akademskim krugovima ne jenjavaju više od jednoga desetljeća, a njihova dublja analiza nastoji dati odgovor na pitanje treba li „soft“ pravo promatrati kao dopunu „hard“ pravnog sustava ili njegova oponenta. Nasuprot tome, korporativna društvena odgovornost (CSR), uz veće ili manje intenzitete,  u fokusu je međunarodnih organizacija, znanstvenih rasprava i posljedično multinacionalnih kompanija više od tri desetljeća. Autor nastoji dati odgovor na pitanja: kakva je uloga korporativne društvene odgovornosti kao načina etičkoga upravljanja multinacionalnim kompanijama u suvremenom radnom pravu i treba li je promatrati kao „soft“ pravnu metodu ili kreativni potencijal i snagu koja potiče stvaranje novih izvora radnoga prava? Štoviše, je li korporativana društvena odgovornost praktičan alat/instrument ili potencijalno učinkovito sredstvo u kojem se kriju obilježja svih navedenih kategorija? Nakon nedvojbene uloge otvorene metode koordinacije, kao novog modela upravljanja, u Europskoj strategiji zapošljavanja sve je izraženija potreba interpretiranja i pozicioniranja/repozicioniranja korporativne društvene odgovornosti u sustavu radnoga prava na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Suočavamo li se s navedenim dvojbama i otvorenim pitanjima na jednak način ili konačan odgovor o ulozi korporativne društvne odgovornosti u radnom pravu ovisi o pravnoj kulturi kojoj pripadamo i razini interpretacijskih kapaciteta kojima raspolažu nacionalni i nadnacionalni sustavi?]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3104]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1153">
    <dcterms:title><![CDATA[UVODNA RIJEČ DEKANA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Uvažavajući značaj osnovnog strateškog interesa Bosne i Hercegovine i njenih građana, a koji se zasniva na potrebi ostvarivanja svih bitnih preduvjeta za što brži pristup Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta organiziraju II Međunarodnu naučnu konferenciju &#039;&#039;Bosna i Hercegovina i euroatlantske integracije – trenutni izazovi i perspektive&#039;&#039;. Konferencijom se nastoji unaprijediti daljnji proces interdisciplinarnog i multidisciplinarnog istraživanja koja se tiču tekućih, kompleksnih i međusobno povezanih pravnih, političkih, kulturoloških i socio¬ekonomskih procesa euroatlantskih integracija, da se analizirajući postojeće stanje ponude potencijalna rješenja i prijedlozi u vezi sa pristupanjem Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama. Ova činjenica je utoliko značajnija ukoliko se posmatra u historijskoj perspektivi postratne obnove, tranzicije i pronalaženja evropskog puta u razvoju bosanskohercegovačkih odnosa.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3125]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1152">
    <dcterms:title><![CDATA[Reguliranje tržišta ogrjevnog drveta po evropskim standardima sa osvrtom na reguliranje tržišta u Unsko -sanskom kantonu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Drvna masa, kao proizvod, jeste najznačajniji domaći proizvod za grijanje na području Unsko-sanskog kantona (USK). Preduzeće koje gospodari drvnom sirovinom u USK učestvuje u razvoju nacionalne ekonomije, čime pomaže razvoju zajednica. U radu je predstavljen koncept ovladavanja neregularnog tržišta drvnom masom na području USK-a, europski standardi i način regulacije europskog tržišta drvetom i proizvodima od drveta te usklađivanje bosansko-hercegovačkih standarda sa europskim. U konceptu se vidi obim i izgubljeni nivo sredstava koja bi mogla biti iskorištena za nova zapošljavanja i supstituciju raznih energenata (nafte, lož ulja...). U USK-u postoje razvijeni kapaciteti u proizvodnji peleta, što predstavlja dobru osnovu u primjeni istog u domaćinstvima i uvođenju u  privredne subjekte, što otvara potrebu novih ulaganja u strukturu drvnog sektora.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3088]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1151">
    <dcterms:title><![CDATA[ON LOAN WORDS IN ENGLISH SPORTS TERMINOLOGY]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[From the aspects of the sport as a global phenomenon and English as the international language in this paper we analyze the role which the English language has in the process of the sports terminology unification on the international scale in the 21st century. The particular attention is given to the crosscultural interactions which cause the language borrowing in this field. The main focus of the analysis is on the influence of foreign languages on English within the field of sports terminology. The aim is to define what languages, when and under which circumstances had the most remarkable influence on English sports vocabulary throughout the history. The analysis showed that the most loan words in the English sports vocabulary are originally from the Far East and that they are adapted to English according to English orthography and pronunciation.     Keywords: sports terminology, lingua franca, borrowing, adaptation]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3551]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1150">
    <dcterms:title><![CDATA[THE VIEWS OF PROSPECTIVE TURKISH TEACHERS ABOUT NATIVE SPEAKER NORMS FOR L2 PRONUNCIATION]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Over the past decades the goal of pronunciation instruction in English language teaching has shifted from attaining native-like competence to achieving intelligible pronunciation. With research pointing out to the effects of age on pronunciation competence in L2 learning, native-like pronunciation seems to be an unrealistic goal, especially for those who start learning English after a certain period. Moreover, with the current status of English as an international language, communicating effectively with non-native speakers (NNS) from different L1 backgrounds has gained more importance than conforming to native speaker (NS) norms. While these facts argue against insistence on native-like pronunciation, the influence of NS norms is still dominant both in learners’ and teachers’ pronunciation preferences. The present study explores Turkish prospective teachers’ (PTs) views on the importance of NS pronunciation norms for their own competence, for EFL teachers’ competence, and for L2 learners’ competence. The data is collected through a questionnaire distributed to 182 first-year and senior students attending the ELT department of a state university in Istanbul, Turkey. The questionnaire aims at eliciting participants’ views about their own pronunciation and about the importance of native speaker norms for both teachers and learners of English. The findings indicate that prospective teachers’ beliefs about the importance of native-like pronunciation competence are stronger in relation to their own pronunciation compared to their beliefs about the importance of it for teachers’ and learners’ competence. Moreover, the results also demonstrate that firstyear PTs who are still under the influence of the established beliefs about NS norms hold stronger views regarding the importance of NS norms than senior PTs who seem to be more aware of the recent changes in the goals of pronunciation teaching and learning.    Keywords: Turkish prospective teachers, pronunciation, native speaker norms]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3400]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1149">
    <dcterms:title><![CDATA[AYDIN GÖÇÜ, SÜRGÜN YAHUT YURT DIŞININ ÇEKIMI: MISIR]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Voluntary or compulsory exiles are important events that affect the future of communities. Especially politic exiles have hardly been in every era subject. In Turkish history are encountered such exiles.   The exiles that had been lived in Turkish literature, caused in a lot of ways changes and improvements. Of course exile places are important beside exile and banisher. In other words exile places have a different meaning according to exile and banisher. More importantly exile places of voluntary exiles are more important. In this announcement will we shortly mention about exile literature and we will discuss Egypt more where is an exile place.    Keywords: Turkish Literature, Enlightened Immigration, Voluntary and compulsory Exile, Egypt.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3490]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>