<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/325">
    <dcterms:title><![CDATA[PROCEDURE I USLOVI ZA UVOZ MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA PORIJEKLOM IZ TREĆIH ZEMALJA U EVROPSKU UNIJU - SLUČAJ BOSNE I HERCEGOVINE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Kroz više od pola vijeka Evropska unija (EU) posvećena je uspostavljanju sistema sigurnosti hrane čije su osnovne odlike najviši svjetski standardi sigurnosti hrane i odsustvo njihove parcijalne primjene prema zemljama porijekla. Unošenje pošiljki hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja na teritoriju EU moguće je samo pod uslovom da udovoljavaju zahtjevima koje propisuje acquis EU ili zakonodavstvo treće zemlje za koje je EU ocijenila da je istovjetno acquis-u. Posebno su zahtjevi rigidni za proizvode životinjskog porijekla sa kojima je povezan i veći rizik za potrošače, javno zdravlje i zdravlje životinja. Ovaj rad primarno analizira procedure i uslove za unošenje u EU mlijeka i mliječnih proizvoda, kao dio opštih procedura i uslova EU za unošenje proizvoda životinjskog porijekla iz trećih zemalja, te ih stavlja u kontekst Bosne i Hercegovine (BiH). U radu su korištene metode dedukcije, apstrakcije, sinteze, analize sadržaja i komparativne analize. Zaključna misao konstatira da BiH treba dalje raditi na uspostavljanju sistema službenih kontrola hrane i hrane za životinje, te da „ad hoc“ rješenja koja tretiraju samo jednu grupu proizvoda u sistemu, nisu održiva u dugom roku. Potrebni su sistemski zakoni koji će moći odgovoriti na zahtjeve EU i zahtjeve domaćih proizvođača i potrošača.         Ključne riječi: acquis EU, UHT mlijeko, uslovi, uvoz, izvoz, Ured za hranu i veterinarstvo (FVO), službene kontrole hrane i hrane za životinje.     (Mišljenja izražena u radu predstavljaju mišljenje autora i ne odražavaju mišljenje Direkcije za evropske integracije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine)]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3163]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/326">
    <dcterms:title><![CDATA[EFEKTIVNA ZAŠTITA BIH GRAĐANA OD NESIGURNIH PROIZVODA KROZ HARMONIZACIJU TEHNIČKIH PROPISA BOSNE I HERCEGOVINE SA DIREKTIVAMA EVROPSKE UNIJE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Bosna i Hercegovina se danas nalazi u vrlo nezavidnoj poziciji, jer pored toga što nema uspostavljen sistem sigurnosti proizvoda baziranog na evropskim standardima, sporadično se  primjenjuju čak i propisi  bivše Jugoslavije. To znači da građani BiH nisu ni na kakav način zaštićeni od nesigurnih proizvoda jer ne postoji nikakav adekvatan sistem koji bi ih zaštitio i osigurao kontrolu kvaliteta i provjere proizvoda koji se uvoze po evropskim standardima. Neposredni cilj ovog rada je da prikaže i približi značaj razumijevanja novog  pristupa harmonizaciji tehničkih propisa u Evropskoj uniji (EU), koji je, kroz direktive novog pristupa rezultirao usklađivanju tehničkog zakonodavstva i ubrzano stvaranje evropskog tržišta koji primjer Bosna i Hercegovina (BiH) treba slijediti.   Sa druge strane, naše kompanije ne mogu izvoziti ni jedan proizvod na druga tržišta zbog toga jer u BiH ne postoji sistem ocjenjivanja usklađenosti proizvoda sa zahtjevima o sigurnosti. Prema tome, BiH je industrijski prilično izolovana, sa nerazvijenim sistemom zaštite građana od nesigurnih proizvoda što bi u budućnosti moglo dovesti do pitanja opstanka BiH tržišta u cjelini.  Na svom putu ka evropskim integracijama BiH mora preuzeti evropsko zakonodavstvo, od kojeg su direktive novog pristupa  nezaobilazni segment. Preuzimanjem direktiva novog pristupa u BiH pravni sistem, izgradnja jedistvenog unutrašnjeg tržišta BiH će biti olakšana, kao i konkurentnost i otvorenost prema izvozu na evropsko i druga regionalana tržišta.  Radi postizanja navedenih ciljeva ovog članka, pravne, komparativne i sociološke  metode metode će se koristiti.  Ključne riječi: direktive novog pristupa EU, usklađivanje, tehničko zakonodavstvo, žaštiita građana]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3182]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/327">
    <dcterms:title><![CDATA[FINANSIJSKO-PRAVNI ASPEKTI TRETIRANJA PROBLEMA KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA U KONTEKSTU ODRŽAVANJA KVANTUMA NOVČANIH POTRAŽIVANJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Problemi korisnika finansijskih usluga su izuzetno kompleksni, te potencijalno mogu izazvati niz kauzalno povezanih implikacija kako privatno-pravne, tako i javno-pravne prirode. Posmatrani u kontekstu pozitivnog pravnog i privrednog ambijenta u Bosni i Hercegovini  problemi se dodatno usložnjavaju. Stoga ih se treba analizirati iz različitih perspektiva kako bi se iznašla prihvatljiva rješenja. Ovo utoliko više ako se uzmu u obzir  nedovoljno razvijeno finasijsko tržište u Bosni i Hercegovini, specifičan aranžman u kojem djeluje njena centralna monetarna institucija, te izazovi adaptiranja legislativnog sistema pravnim tekovinama Europske unije. Stoga se u radu fokusiramo na aktuelna normativna rješenja u domenu kreditnih proizvoda plasiranih u stranoj valuti, te želimo pokazati nedostatnost sporadičnih rješenja i naglasiti potrebu iznalaženja obuhvatnijih pravnih i ekonomsko-političkih mjera.    Ključne riječi: finansijsko tržište, finansijske usluge, monetarna politika, valuta]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3179]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/328">
    <dcterms:title><![CDATA[HARMONIZACIJA PROPISA U OBLASTI ZAŠTITE POTROŠAČA KROZ PRIZMU ZAKONA O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U novembru 2014. godine stupio je na snagu Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga u Federaciji BiH. Osnovna namjera zakonodavca bila je postizanje potpune usaglašenosti sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU koji regulišu pitanje zaštite potrošača, odnosno korisnika finansijskih usluga., a naročito sa Direktivom Vijeća 93/13/EES od 5. aprila 1993. godine, sa Direktivom 2005/29/ES Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. maja 2005. godine i Direktivom 2006/114/ES Evropskog parlamenta i Vijeća od 12. decembra 2006. godine. U Zakonu posebna pažnja je posvećena zabrani ugovoranja nepravičnih ugovornih odredbi, obmanjujućih poslovnih praksi i obavezi dosljednje primjene načela savjesnosti i poštenja.    U radu autor analiza stvarni nivo usklađenosti Zakona sa relevantnim propisima Evropske unije, te na temelju empirijskog iskustva u implementaciji ovog Zakona kroz cjelokupno poslovanje banke analizira postojeće odredbe i daje prijedloge za buduće zakonske odredbe koje će poboljšati zaštitu kako korisnika tako i davatelja finansijskih usluga. Posebna pažnja u radu se daje odredbama koje imaju direktan uticaj na zaštitu od ugovaranja nepravičnih ugovornih odredbi.    Ključne riječi: Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, nepravične ugovorne odredbe, načelo savjesnosti i poštenja, pravo Evropske unije.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3180]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/329">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA PRAVA POTROŠAČA KOD POTROŠAČKIH KREDITA - BOSNA I HERCEGOVINA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Predmet ovog rada biće analiza odredbi: Zakona o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine, Zakona o bankama Republike Srpske, Zakona o mikrokreditnim organizacijama Republike Srpske, Zakona o štedno – kreditnim organizacijama Republike Srpske i Zakona o obligacionim odnosima. Cilj nam je da uporedimo koliko su rješenja ovih zakona usklađena sa mnogobrojnim Direktivama iz ove oblasti kao što su: Direktiva 2008/48/EZ Evropskoga parlamenta i Savjeta od 23. aprila 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima te o stavljanju van snage Direktive Savjeta 87/102/EEZ,  Direktiva 2013/36/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. juna 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/59/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 15 maja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, Direktiva Savjeta 86/635/EEZ od 8. decembra 1986. o godišnjim finansijskim izvještajima i konsolidiranim finansijskim izvještajima banaka i drugih finansijskih institucija, Direktiva 2014/49/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. o sistemima osiguranja depozita, Direktiva 2006/48/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 14. juna 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2011/89/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. novembra 2011. i još mnogim drugim. Ova tema je posebno aktuelna zbog ugovora o kreditu koji sadrže valutnu klauzulu. Za potrebe izrade rada koristićemo pozitivnopravni, istorijski i uporednopravni metod.     Ključne riječi: potrošači, potrošački kredit, direktiva, valutna klauzula.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3184]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/330">
    <dcterms:title><![CDATA[PRAVA I SLOBODE RADNIKA RH U SVJETLU PROMJENA NAKON ULASKA U EU]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Od Ugovora u Amsterdamu koji je stupio na snagu 1.5.1999. nastojalo se stvoriti institucionalne uvjete, ali i političke uvjete za suočavanje EU s vremenom koje je predstojalo, vremenom globalizacije sa svim njezinim negativnim odjecima (kriza, nezaposlenost, terorizam). Ovim Ugovorom definiran je cilj djelovanja EU kroz slobodu, sigurnost i pravdu. U pogledu kretanja osoba ističe se odlučnost EU za stvaranjem prostora za siguran, pravedan i slobodan boravak radnika  što podrazumijeva  zabranu neljudskog i ponižavajućeg postupka i kažnjavanja, zabranu ropstva, zabranu prisilnog i obveznog rada, zabranu diskriminacije i dr. Sveprisutan je interes radnika za poštivanjem njihovih temeljnih prava i građanskih sloboda. Usvajanjem pravne stečevine EU (acquis-a) stvara se postepeno jedinstveni prostor sloboda, sigurnosti i pravde .    Provedeno istraživanje na uzorku od 555 ispitanika  putem online anketiranja imalo je za cilj istražiti i identificirati čimbenike vezane za stavove radnika o uvjetima rada nakon ulaska RH u EU. Prije istraživanja, a osluškujući javno mijenje, postavljene su hipoteze da ljudi teško žive s obzirom na uvjete rada  i plaće. Međutim, rezultati istraživanja su pokazali suprotno.    Ključne riječi: sloboda rada, pravo na rad, pravna stečevina EU, jedinstveni prostor sloboda, sigurnosti i pravde]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3174]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/331">
    <dcterms:title><![CDATA[INFORMIRANJE KAO MEHANIZAM ZAŠTITE KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA – PREDNOSTI I OGRANIČENJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu se analizira institut obaveze informiranja kao jednog od instrumenata zaštite kreiranog u europskom pravu zaštite potrošača. Kao rezultat obaveze usklađivanja domaćih propisa sa ascquisom isti zauzima značajno mjesto  u novom Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga u Fedarciji BiH, budući da Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu počiva na informacijskom pristupu, koji polazi od pretpostavke da samo informiran potrošač može učiniti informiran izbor i donijeti odgovornu financijsku odluku. Ovaj pristup slijedi domaći zakonodavac u smislu sveobuhvatne, standardizirane i vrlo iscrpne regulacije dužnosti informiranja korisnika u predugovornom stadiju, prilikom sklapanja i za vrijeme trajanja ugovornog odnosa. Svrha ovog instrumenta jeste ojačati položaj korisnika, popuniti informacijski jaz i učiniti ga ravnopravnom ugovornom stranom, jer zbog bestjelesne prirode financijskih usluga jedino što korisniku stoji na raspolaganju jesu informacije. No, osim toga on ima i širu ulogu a to je očuvanje stabilnosti financijskog sektora putem realizacije načela odgovornog zaduživanja i prevencije prezaduženosti.Zadatak ovog rada jeste kritički razmotriti odredbe Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga kojima se regulira obaveza informiranja, te slijedom toga ukazati na prednosti i nedostatke novih rješenja imajući u vidu problem financijske pismenosti s kojim se suočava veliki broj korisnika.     Ključne riječi: obaveza informiranja, financijske usluge, potrošač, financijska pismenost.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3185]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/332">
    <dcterms:title><![CDATA[PRAVNI ASPEKT ZAŠTITE POTROŠAČA KOD UGOVORA O KREDITU S VALUTNOM KLAUZULOM VEZANOM ZA ŠVICARSKI FRANAK]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autori u radu analiziraju pravne učinke problematike ugovora o kreditu s obzirom na činjenicu da je glavnica predmetnog ugovora indeksirana u stranoj valuti. Poseban aspekt rada čini prikaz ugovora o kreditu s glavnicom indeksiranom u valuti švicarski franak. Sustavnim prikazom predmetne problematike autori ukazuju na informiranje prosječnog potrošača od strane zajmodavca (banke) o prednostima i nedostacima postojećih rješenja. Autori u radu ukazuju na (ne)zakonitost odnosno (ne)ustavnost valutne klauzule kao takve  i pravne učinke primjene navedenih klauzula u ugovoru o kreditu istovremeno analizirajući odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te rješenja europskih pravnih sustava glede ugovorene valutne klauzule u švicarskom franku, te dopuštenosti i određenosti ugovaranja promjenjive kamatne stope u Ugovorima o kreditu u kojima je ugovorena valutna klauzula.     Ključne riječi: zaštita potrošača, ugovor o kreditu, valutna klauzula, švicarski franak, promjenjiva kamatna stopa]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3183]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/333">
    <dcterms:title><![CDATA[TEORIJSKA I PRAKTIČNA PROBLEMATIKA IZVRŠENJA EUROPSKOG UHIDBENOG NALOGA BEZ PROVJERE DVOSTRUKE KAŽNJIVOSTI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Donošenjem Okvirne odluke Vijeća Europske unije (2002/584/PUP) od 13. lipnja 2002. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica Europske unije promijenjen je dotadašnji način izručenja između država članica Europske unije. Europski uhidbeni nalog je implementiran u zakonodavstvo Republike Hrvatske donošenjem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije dana 23. srpnja 2010. godine, s time da je, stupio na snagu 01. srpnja 2013. godine, kada je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Prema rješenjima navedenog pravnog propisa, europski uhidbeni nalog ne može se izdati za sva kaznena djela, niti se za sva kaznena djela za koja je izdan europski uhidbeni nalog provjerava dvostruka kažnjivost. Isključenje provjere dvostruke kažnjivosti odnosi se na kaznena djela koja su navedena u čl. 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije budući da se na ta kaznena djela ne primjenjuje domaće pravo, već pravo države koja je izdala europski uhidbeni nalog. S obzirom da su se u teoriji i praksi u Republici Hrvatskoj pojavile određene dvojbe glede dosega isključenja provjere dvostruke kažnjivosti, u ovom radu će uz osvrt na najvažnije značajke europskog uhidbenog naloga i dvostruke kažnjivosti, dati osvrt i na praksu europskih sudova glede ove problematike.    Ključne riječi: međunarodna pravosudna suradnja, država izdavanja, europski uhidbeni nalog,  država izvršenja, dvostruka kažnjivost]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3168]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/334">
    <dcterms:title><![CDATA[GRAĐANSKOPRAVNI I KAZNENOPRAVNI ASPEKTI ZAKONODAVSTVA O OZNAČAVANJU HRANE (HRVATSKA I  EUROPSKA PERSPEKTIVA)]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Europska politika sigurnosti hrane ima dvostruki cilj: zaštititi ljudsko zdravlje i interese potrošača te stimulirati neometano funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta. EU njome jamči da se na području higijene hrane i hrane za životinje i prehrambenih proizvoda, zdravlja životinja i bilja te sprečavanja kontaminacije hrane vanjskim tvarima uspostavljaju i poštuju kontrolni standardi. Nova Uredba (EU/1169/2011), obvezuje sve subjekte koji posluju s hranom, trgovce, ugostitelje, slastičare, pekare i druge na obvezno označavanje hrane, kako bi kupci odnosno potrošači bili dobro informirani o njezinoj kakvoći, trajnosti, podrijetlu, sastavu i postupku proizvodnje. Odgovornost za pravilno označavanje, reklamiranje i točnost prezentiranih podataka je kako na proizvođaču tako i na trgovcu odnosno drugom subjektu koji stavlja hranu na tržište, sa sjedištem u na području EU. U radu autorice opisuju hrvatska iskustva u prilagođavanju i usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s područja sigurnosti hrane europskom acquis-u, te analiziraju pozitivnopravne aspekte građanskopravne i kaznenopravne regulacije zaštite interesa, ali ujedno i zdravlja potrošača u svezi označavanja hrane.        Ključne riječi: sigurnost hrane, potrošač, označavanje hrane, građanskopravna odgovornost, kaznenopravna odgovornost, acquis]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3162]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description></rdf:RDF>