<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/315">
    <dcterms:title><![CDATA[HARMONIZACIJA ZAKONSKE REGULATIVE PRIVATNE SIGURNOSTI U BOSNI I   HERCEGOVINI U KONTEKSTU EVROPSKIH INTEGRACIJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pitanje sigurnosti je oduvijek bilo od velikog značaja za čovjeka, jer predstavlja njegovu vrlo važnu potrebu, pri čemu su se modaliteti njezinog ostvarenja mijenjali i razvijali kako su se mijenjali i razvijali oblici ugrožavanja sigurnosti. Kada se govori o privatnoj sigurnosti u širem smislu, koja nije i ne smije biti konkurencija javnoj sigurnosti, onda se kao zasebna područja pojavljuju zaštita osoba i imovine  s jedne strane i privatna detektivska djelatnost s druge strane. One su vrlo često isprepletene i zajedno s javnim sigurnosnim službama (policija, vojska, sigurnosne službe, pravosudne institucije) tvore sigurnosni okvir savremenog čovjeka. U ovom radu će biti razmatran proces nastanka i razvoja privatne sigurnosti i privatne detektivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a u kontekstu događaja s početka devedesetih godina prošlog vijeka, koji su označili kraj socijalističke ere i uspostavu novih društveno-političkih i tržišnih odnosa. Autor osvjetljava problematiku zakonske regulative koja normira privatnu sigurnost i detektivsku djelatnost, te ukazuje na praktične aspekte primjene propisa istih u Bosni i Hercegovini. U kontekstu evropskih integracija autor posebno ističe neophodnost harmonizacije propisa u BiH, te neminovnost donošenja zakona o privatnoj detektivskoj djelatnosti u Federaciji BiH.    Ključne riječi: privatna sigurnost, detektivska djelatnost, harmonizacija propisa, evropske integracije]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3173]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/316">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS BOSNE I HERCEGOVINE I EVROPSKE UNIJE U KONTEKSTU KREIRANJA I PROVOĐENJA REFORME PRAVOSUĐA U BOSNI I HERCEGOVINI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je očito da je pravosuđe njegova najslabija karika, tako da su napori međunarodne zajednice još od 1995. godine bili usmjereni na uspostavljanje vladavine prava i jačanje sistema pravosuđa. Od samog početka u proces reforme pravosuđa u BiH, bila je uključena i međunarodna zajednica koja je obezbijedila inicijalne pretpostavke za uspostavljanje jedinstvenog pravosudnog sistema. Zahvaljujući njoj su zabilježeni određeni pozitivni trendovi. Paralelno sa pokretanjem procesa reforme pravosuđa otpočeo je i proces integracije BiH u EU. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je definirajući trenutak u odnosima između EU i BiH, što se reflektuje i na dijalog o pravosuđu. Zbog deficita u ostvarivanju demokratskih standarda proces reforme pravosuđa se nastavio intezivnim zalaganjem stranaca što je rezultiralo pokretanjem strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH. Iako do sada nedovoljno uspješan, strukturirani dijalog sistematičnijim i sveobuhvatnijim radom mogao bi riješiti dileme važne za perspektivu reforme. U radu će se rasvjetliti da su za uspostavu adekvatnog pravosudnog sistema najvažniji međusobno povezani demokratski ciljevi: nezavisno, efikasno i odgovorno  pravosuđe, a koji se mogu ostvariti jedino detektovanjem i uklanjanjem nedostataka u pravosudnom sistemu BiH.      Ključne riječi: pravosuđe, međunarodna zajednica, BiH, Evropska Unija, demokratski ciljevi]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3170]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/317">
    <dcterms:title><![CDATA[PRIJEVREMENA OTPLATA KREDITA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA FBiH I ZAKONU O BANKAMA REPUBLIKE SRPSKE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Rad analizira temeljne odrednice i specifičnosti prava korisnika kredita na prijevremenu otplatu kredita, definisane Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH i Zakonom o bankama RS, tj. zakonskim propisima kojima je u nacionalno zakonodavstvo BiH (kroz entitetske propise) implementirana Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu. Kao rezultat nekonzistentnog i nesistematičnog transponiranja direktiva EU u pravni sistem BiH, pored navedenih propisa, pravo na prijevremenu otplatu kredita regulisano je i Zakonom o zaštiti potrošača BiH kojim su preuzeta vrlo štura rješenja “stare” direktive o potrošačkom kreditu (Direktiva 87/102/EEZ o potrošačkom kreditu). Na taj način, u BiH je stvorena situacija da istovremeno egzistiraju kako stara tako i nova rješenja potrošačkih direktiva (iako je stupanjem na snagu Direktive 2008/48/EZ prestala da važi Direktiva 87/102/EEZ), a time i ona vezana za pravo potrošača, korisnika kredita na prijevremenu otplatu kredita. Kada se tome doda supsidijarna primjena odredaba ZOO o ugovoru o kreditu, onda je jasno da rascjepkanost propisa iz navedene oblasti često dovodi do konfuzije i raznih problema u vezi sa adekvatnim i potpunim korištenjem pomenutog prava. Međutim, u cilju poboljšanja stepena zaštite korisnika kredita kroz institut prijevremene otplate kredita, Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH i Zakonom o bankama Republike Srpske (tj. njegovom izmjenom i dopunom iz 2011.godine) uvedene su značajne novine i načinjeni pomaci u tom pravcu, kao npr. detaljno zakonsko uređenje pomenutog prava korisnika kredita, ograničenje visine naknade banke za prijevremenu otplatu kredita i sl. Imajući u vidu značaj navedenih novina, u radu su iste elaborirane, ukazano je na neke njihove slabosti te ponuđena moguća rješenja za otklanjanje detektiranih nedostataka.     Ključne riječi: kredit, prijevremena otplata kredita, korisnik kredita, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH, Zakon o bankama RS, Zakon o obligacionim odnosima, Direktiva 2008/48/EZ.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3178]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/318">
    <dcterms:title><![CDATA[USKLAĐIVANJE DOMAĆEG ZAKONODAVSTVA SA ACQUIS-EM RADI JAČANJA PROCESNOG POLOŽAJA DJETETA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U radu se analiziraju odredbe sadržane u zakonodavstvu Evropske unije koje se odnose na zaštitu prava djeteta u postupku, odnosno na njegov procesni položaj. Osnovno procesno pravo djeteta - pravo na slobodno izražavanje i uvažavanje mišljenja, razmatra se u kontekstu obavezujućih instrumenta Evropske Unije. Nakon toga se posebna pažnja usmjerava na pitanje prilagođenosti pravosuđa djetetu koje učestvuje u postupku u bračnim i porodičnim predmetima, a istraživanjem Smjernica Vijeća Evrope o pravosuđu prilagođenom djetetu, čiju primjenu i uzimanje u obzir u budućem zakonodavstvu u oblasti građanskog i krivičnog prava promoviše Evropska komisija. Rezultati provedenog istraživanja, iskorišteni za formulisanje zaključaka, jesu utvrđenje potrebe i prijedloga načina izmjene domaćeg procesnog zakonodavstva, radi njegovog usklađivanja s rješenjima i zahtjevima razmatranih akata, a u cilju osiguranja djeci pristupa sudu i prilagođavanja postupka njihovom uzrastu, potrebama, pravima i najboljem interesu, što će dovesti do jačanja njegovog procesnog položaja. Metode korištene u istraživanju su prvenstveno pozitivnopravna, normativna i uporedno pravna.    Ključne riječi: acquis, procesna prava djeteta, mišljenje djeteta, pravosuđe prilagođeno djetetu, najbolji interes djeteta]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3164]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/319">
    <dcterms:title><![CDATA[TAKTIČKI PRISTUP KONTROLI POBUNA I NEREDA U URBANIM SREDINAMA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Policija se osim povećane skale upotrebe vatrenog oružja, sile i otpora u rutinskim policijskim aktivnostima u djelovanju sa bandama, drogom, nasiljem, neredima i vandalizmom susreće i  povremeno sa terorizmom, urbanom gerilom i oružanom pobunom. Političke protivrječnosti nekada podsticane i od stranog faktora dovode do erupcije ponašanja na ulici do nivoa ekstremnog nasilja koje zahtjeva primjenu adekvatne taktike u urbanim sredinama. Obezbjeđenje analitičke podrške događajima najčešće ima simptome  sistematske patologije jer se zasniva na klasičnim načinima prikupljanja i obrade podataka podataka koji se temelje na analizi organizacijskih tvorevina i metodama sistemskog inžinjeringa.    Ključne riječi: urbani neredi, pobune, taktika, policija]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3172]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/320">
    <dcterms:title><![CDATA[RAZVOJ SIGURNOSNE POLITIKE BOSNE I HERCEGOVINE U SVJETLU EUROATLANSKIH INTEGRACIJA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini, od samog potpisivanja Dejtonskog sporazuma, predstavlja stvaranje zajedničkog odbrambeno - sigurnosnog sistema, a samim tim i donošenja i uspostavljanja zajedničke sigurnosne politike Bosne i Hercegovine. Problem leži u tome što Bosna i Hercegovina još uvijek nema zaokružen sistem nacionalne (državne) sigurnosti, što proističe iz oslikavanja državne strukture i na sigurnosni sektor. Akt o sigurnosnoj politici je osnov kako za prevenciju tako i represiju modernih sigurnosnih izazova svake demokratske države. Prethodno navedene značajke je moguće posmatrati kao jasan indikator da istraživanje njegove preduge izrade i usvajanje uz političke kompromise, koja je itekako nedopustiva, ima naučnu, stručnu, ali i društvenu opravdanost. Jedno od rješenja koje se nameće, ali lahko ne ostvaruje, su evropske integracije koje bi značile usklađivanje svih zakonskih akata sa evropskim, i poštivanje principa Evropske unije. S tim u vezi, ovaj rad neposredno tretira negativne, ali i pozitivne aspekte razvoja sigurnosne politike Bosna i Hercegovina na putu ka euroatlanskim integracijama.    Ključne riječi: sigurnosna politika, euroatlanske integracije, sigurnost]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3171]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/321">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOSI EU I NATO SAVEZA U OBLASTI SIGURNOSNE I ODBRAMBENE POLITIKE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Odnosi EU i NATO saveza, oslikani kroz evropsku Zajedničku vanjsku sigurnosnu i odbrambenu politiku i ugovore koji su na snazi između ove dvije organizacije, prikazuju jedno novo razdoblje kooperativnosti i saradnje. EU, kao organizacija sui generis, postala je novi sigurnosni faktor, koji u konačnici, sa NATO savezom i njegovim resursima, čini osovinu euro-atlanske i globalne sigurnosti. Najkonkretniji i najtješnji odnosi saradnje izraženi su kroz Berlin Plus ugovor, koji suštinski potvrđuje činjenicu da EU i NATO imaju jedinstven, ako ne i jedan oružani aparat, unatoč evropskom razvoju vlastitih kapaciteta. Berlin Plus sporazum oživotvoruje Zajedničku evropsku sigurnosnu i odbrambenu politiku, a prvi outputi takve politike ogledaju se u provođenju operacije Konkordija i Althea (EUFOR BiH), te uspostavljanju NATO HQ Sarajevo. U kontekstu Bosne i Hercegovine, kao pretendenta za članstvo u obje organizacije, ovakav pristup Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU koji se provodi putem NATO resursa, ne treba stavljati dilemu ili zabludu da je ovakva politika EU nešto različito i autonomno od NATO saveza, ili pak da je ovakav evropski pristup alternativa za NATO. Ulaskom u EU, i/ili NATO, Bosna i Hercegovina istovremeno postaje dio jedinstvene sigurnosne kulture, interesa i kapaciteta.  Ovaj rad prikazat će odnose EU i NATO saveza u kontekstu globalnih sigurnosnih i zajedničkih politika, te implikacije takvih konstalacija na Bosnu i Hercegovinu, kao državu opredijeljenu za članstvo u euro-atlanske integracije.    Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, EU, NATO, Sigurnost, Sigurnosni ugovori, Sigurnosna i odbrambena politika]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3169]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/322">
    <dcterms:title><![CDATA[STATUS OF ORPHAN WORKS IN COPYRIGHT AND RELATED RIGHTS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE HARMONIZATION OF B&amp;H COPYRIGHT AND RELATED RIGHTS RULES WITH DIRECTIVE 2012/28/EU ON CERTAIN PERMITTED USES OF ORPHAN WORKS]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autorska djela „siročadi“ su takve intelektualne tvorevine za koje je izvjesno da su kvalifikovane za autorskopravnu zaštitu po pozitivnim normama autorskog i srodnih prava, povodom kojih je, dalje, izvjesno da nije istekao vremenski period zaštite, ali, povodom kojih autor ili drugi nosilac autorskih imovinskih ili drugih prava nije poznat ili ne može da bude utvrđen, odnosno jeste poznat ili može biti utvrđen, ali gdje nakon onoga što član 2 st. 1 Direktive 2012/28/EU Evropskog parlamenta i Savjeta donešene 25. oktobra 2012. godine o izvjesnim dozvoljenim upotrebama autorskih djela „siročadi“ zove „diligentnom“ potragom autor ili nosilac prava ne može da se pronađe radi davanja odobrenja za zaštićenu upotrebu tog autorskog djela. Britanska Biblioteka procjenjuje da 40% njene kolekcije predstavljaju autorska djela „siročadi“. Za istraživače, arhiviste kao i bilo koja druga lica koja žele da koriste autorska djela „siročadi“ ali koja to ne mogu budući da ne mogu da ne mogu da nađu ovlašteno lice za davanje dozvole postojanje ovih vrsta autorskih djela ali nepostojanje mehanizma za njehovu legalnu upotrebu predstavlja neprihvatljivo ugrožavanje pravne sigurnosti u sitemu zaštite autorskog i srodnih prava, te neopravdano izuzimanje velikog postotka i broja intelektualnih tvorevina iz kulturološkog, naučnog i stvaralačkog diskursa društva. Rad počinje sa pojmovnim određenjem autorskog djela „siročadi“ te uticajem postojanja ovih vrsta autorskih djela na stvaralački potencijal i općenito na društvo. Analiziraju se pozitivnopravna pravila u Zakonu o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik BiH 63/10) koja se mogu primjeniti na iteracije autorskih djela ove vrste. Izvršava se analiza direktive 2012/28/EU, te se na kraju donosi zaključak o tome kako i u kom obimu Bosna i Hercegovina bi trebala da transponira ovu direktivu u svoj pozitivnopravni sistem zaštite autorskog i srodnih prava, a sa ciljem uklanjanja pravno neželjenih dejstava koje njihovo postojanje uzrokuje.     Ključne riječi: autorsko djelo „siroče“, Direktiva 2012/28/EU, diligentna potraga, nepoznat autor, Bosna i Hercegovina]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3175]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/323">
    <dcterms:title><![CDATA[BEZBJEDNOST RAČUNARSKIH SISTEMA U SRBIJI I EVROPSKI STANDARDI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U novom krivičnom zakonodavstvu Republike Srbije od 2005. godine propisana je krivična odgovornost i kažnjivost za više krivičnih djela protiv bezbjednosti računarskih podataka. To su računarska ili kompjuterska krivična djela koja učinilac vrši zloupotrebom računara čime prouzrokuje imovinsku ili neimovinsku štetu drugim fizičkim ili pravnim licima. U osnovi ovih inkriminacija se nalaze evropski standardi utvrđeni u Konvenciji o kibernetičkom (sajber) kriminalu i Dodatnom protokolu uz ovu konvenciju, kao i nizu drugih evropskih dokumenata. U radu se analiziraju osnovne karakteristike računarskih krivičnih djela u Srbiji i stepen njihove usaglašenosti sa evropskim standardima.    Ključne riječi: zloupotreba računara, evropski standardi, kriminal, odgovornost, sankcija.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3166]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/324">
    <dcterms:title><![CDATA[POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA U PROCESU PRIDRUŽIVANJA EUROPSKOJ UNIJI: IZAZOVI ZA BOSNU I HERCEGOVINU]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Jedno od glavnih političkih područja Europske unije i ključni element unutarnjeg tržišta je politika zaštite potrošača, kojom se osnažuju potrošači, te učinkovito štite njihova sigurnost i njhovi ekonomski interesi, a imajući u vidu bosansko-hercegovačke aspiracije za primitak u Europsku uniju, usklađivanje standarda za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini sa standardima u Europskoj uniji, uz utjecaj prava konkurencije na zaštitu potrošača, predstavlja ozbiljan korak ka stvaranju konkurentne tržišne privrede i postizanju članstva u Europskoj uniji. Stoga se u radu najprije razmatraju politika zaštite potrošača u zemljama Europske unije i daje osvrt na prava potrošača, a u skladu sa strategijom politike zaštite potrošača Europske unije i strategijom rasta Europske unije (Europa 2020,) te novom programu za potrošače, odnosno finansijskom okviru kojim se nadopunjava navedena strategija, a zatim se razmatra položaj potrošača u Bosni i Hercegovini, posvećuje pažnja legislativnom i institucionalnom okviru zaštite potrošača, te državnom godišnjem programu za zaštitu potrošača za 2015. godinu. Na kraju se razmatraju i učinci njihove implementacije na zaštitu potrošača, očekivani efekti, i daje prijedlog mjera ne samo sa ciljem zaštite potrošača na nacionalnom tržištu, nego i sa ciljem da se Bosni i Hercegovini omogući ravnopravniji nastup na jedinstvenom tržištu Europske unije.    Ključne riječi: politika zaštite potrošača, politika zaštite konkurencije, jedinstveno tržište, funkcionalna tržišna ekonomija]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3181]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description></rdf:RDF>