<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/954">
    <dcterms:title><![CDATA[OBITELJSKA MEDIJACIJA PRI CENTRU ZA SOCIJALNI RAD]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Institut obiteljske medijacije kroz razne modalitete primjenjuje se u  Bosni i Hercegovini. Obiteljska medijacija pri centrima za socijalni rad u  Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuje se u dva oblika. Prvo, obvezna  medijacija u vidu posredovanja prilikom razvoda braka, a drugo, neobvezna,  koja se može koristiti u svim slučajevima narušenih ili povrijeđenih  obiteljskopravnih odnosa. Obiteljska medijacija pri centrima za socijalni rad u  ova dva oblika vrlo je značajna i koristi zaštiti obiteljskopravnih odnosa.  Stručnjacima koji se bave medijacijom, poglavito obiteljskom, potrebita je  podrška u smjeru suradnje i permanentnog obrazovanja.  Ključne riječi: obiteljska medijacija, posredovanje, drugi meditativni  postupci, centar za socijalni rad.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3044]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1105">
    <dcterms:title><![CDATA[Obrazovanje iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 2005. godine Svjetski program za obrazovanje iz ljudskih prava sa ciljem unaprijeđenja implementacije edukativnih programa iz ljudskih prava u svim oblastima. Svjetski program se sprovodi u dvije faze (2005-2009. i 2010-2014. godine). Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija je u okviru druge faze Svjetskog programa, usvojilo Rezoluciju 15/11, koja se fokusira na visoko obrazovanje iz ljudskih prava i obuke nastavnika i predavača, državnih službenika, službenika za provođenje zakona i vojnog osoblja. Time se nameće kontinuirana obaveza za daljnje napredovanje u oblasti obrazovanja iz ljudskih prava u svim članicama Ujedinjenih nacija i pridonosi dugoročnoj prevenciji kršenja ljudskih prava i nasilnih sukoba, promoviranju jednakosti i održivog razvoja i unapređenja učestvovanja u procesima donošenja odluka unutar demokratskog sistema. Namjera je, da se ovim radom preciznije utvrdi koliko je država Bosna i Hercegovina konkretno uradila na unaprijeđenju obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u datom periodu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3123]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/2552">
    <dcterms:title><![CDATA[Obsessive Love in Emily Bronte’s Wuthering Heights: Constructive or Destructive?]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[The relationship between the obsessed one and the object of obsession is not based on caring. It is based on power, a show of brutishness, a game of ego. The possession needs to be absolute, to the point of excluding everyone else, and the obsessed attempts to demonstrate it all the time to get any pleasure from it. The obsessed is not concerned if this oppresses or even hurts the object of obsession.    Wuthering Heights is a psychological study of a man, named Heathcliff, whose soul is torn between the two opposing passions of love and hate. Instead of the psychologically stable world of character, based on the authority of the will and the security of accepted values, Wuthering Heights illustrates a world, psychologically, of compulsion, coercion, obsession, sadism, fanaticism, self-harm and addiction. Despite Heathcliff’s sadism, he is however satanic chiefly in his wounded pride. His obsessive love for Catherine is the single principle of his being. This passion is so enormous and so destructive, of everyone, that it seems insufficient and improper to call it love.     The capacity for love is in contrast with the ability to hate. Heathcliff hates with a vengeance. He initially aims at Hindley as the object of vengeance and hate, then at Edgar, and then to a certain extent, at Catherine. Because of his hate, Heathcliff’s resort to revenge is another consequence in the novel. Hate and revenge interweave with selfishness to reveal the conflicting emotions that force people to do things that are not particularly nice or rationale. This paper is an attempt to give a clear picture of the sources and consequences of the obsessive love-hate relationship among characters in the novel, paying close attention to the concepts of Romantic love and Demonic love.  ]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2012-05]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[934]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/2274">
    <dcterms:title><![CDATA[Obstacles in collaborative consumption websites’ development: A case from Bosna and  Herzegovina]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[According to Rachel Botsman, a renowned social innovator, the 21st century will be  characterized by collaborative consumption. It is a new mode of business backed up by  network technologies and based on the ancient methods of trading by bartering and swapping.  Collaborative consumption websites engage and specialize in information, service and goods  sharing, swapping, renting, lending, and trading. The power of these new marketplaces is in  changing the way people view ownership and consumption, alleviating the hardship of  economic recession, freeing the flow of knowledge and information, and creating a business  model which supports the reuse of goods and space for a greener world.  The content of this research paper provides an understanding of the drivers for collaborative  consumption technology in a developing country in economic recession time, precisely  Bosnia and Herzegovina (B&amp;H). The key research question to be addressed in this study is:  What are the issues faced in B&amp;H when embarking on a collaborative consumption website  development project?  Keywords: collaborative consumption (CC), swapping, website development, green  technologies, emerging technology issues, system requirements, case study, empirical  approach, collaborative technologies]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2012-05-31]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[1215]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/448">
    <dcterms:title><![CDATA[ODGOVORNOST DRŽAVE ZA SMANJENJE SIROMAŠTVA DJECE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Autorica u radu analizira uređenje socijalno-ekonomskih prava djeteta normiranih u konvencijskom i domaćem pravu i otvara pitanje ko će ih i kako realizirati kada nadležni državni organi ne stvaraju pretpostavke za materijalnu i socijalnu sigurnost porodice s djecom. Ovo posebno što socio-ekonomske prilike roditelja, njihov radnopravni status, regionalne, statusne i druge okolnosti na strani roditelja djeteta determiniraju položaj djece, mogućnosti realizacije njihovih prava i odgovornost roditelja prema djeci. U tom kontekstu, u radu je naglašena potreba za drugačijim definiranjem mehanizama zaštite djece koji će djelotvornije doprinijeti ostvarivanju socijalnih prava djeteta, smanjenju siromaštva djece u Bosni i Hercegovini i osiguranju zajedničkih ciljeva zemalja EU u pogledu dječjeg siromaštva. Slijedom navedenog, cilj ovog rada je da se ukaže na propuste u zaštiti socijalno-ekonomskih prava djeteta koji su rezultat nedosljedne i nepravilne primjene postojećih zakonskih odredaba, ali i rezultat nepoštivanja prava djeteta garantiranih u međunarodnopravnim dokumentima koje Bosna i Hercegovina potpisuje i ratificira.  Ključne riječi: siromaštvo, socijalno-ekonomska prava djece, odgovornost roditelja, odgovornost države]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[2989]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/316">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS BOSNE I HERCEGOVINE I EVROPSKE UNIJE U KONTEKSTU KREIRANJA I PROVOĐENJA REFORME PRAVOSUĐA U BOSNI I HERCEGOVINI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je očito da je pravosuđe njegova najslabija karika, tako da su napori međunarodne zajednice još od 1995. godine bili usmjereni na uspostavljanje vladavine prava i jačanje sistema pravosuđa. Od samog početka u proces reforme pravosuđa u BiH, bila je uključena i međunarodna zajednica koja je obezbijedila inicijalne pretpostavke za uspostavljanje jedinstvenog pravosudnog sistema. Zahvaljujući njoj su zabilježeni određeni pozitivni trendovi. Paralelno sa pokretanjem procesa reforme pravosuđa otpočeo je i proces integracije BiH u EU. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je definirajući trenutak u odnosima između EU i BiH, što se reflektuje i na dijalog o pravosuđu. Zbog deficita u ostvarivanju demokratskih standarda proces reforme pravosuđa se nastavio intezivnim zalaganjem stranaca što je rezultiralo pokretanjem strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH. Iako do sada nedovoljno uspješan, strukturirani dijalog sistematičnijim i sveobuhvatnijim radom mogao bi riješiti dileme važne za perspektivu reforme. U radu će se rasvjetliti da su za uspostavu adekvatnog pravosudnog sistema najvažniji međusobno povezani demokratski ciljevi: nezavisno, efikasno i odgovorno  pravosuđe, a koji se mogu ostvariti jedino detektovanjem i uklanjanjem nedostataka u pravosudnom sistemu BiH.      Ključne riječi: pravosuđe, međunarodna zajednica, BiH, Evropska Unija, demokratski ciljevi]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3170]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1046">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS NORMATIVNOG I STVARNOG STANJA UPISA  PRAVA NA NEKRETNINAMA U ZEMLJIŠNU KNJIGU U BOSNI I HERCEGOVINI, S OSVRTOM NA UPOREDNO ZAKONODAVSTVO]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Zadnjih nekoliko decenija stanje zemljišnih knjiga u Bosni i  Hercegovini je netačno i nepotpuno, s obzirom da postoji veliki nesklad  između knjižnog i vanknjižnog stanja nekretnina. Upravo ova okolnost  zahtijeva sveobuhvatnu reformu zemljišnoknjižnog prava, a naročito u  pogledu izmjena i dopuna zakonskih rješenja koja nisu u dovoljnoj mjeri  afirmisala načelo upisa i njegovo konstitutivno dejstvo. U radu je izvršena  analiza ovakvih zakonskih rješenja, detektirani su nedostaci koji generiraju  nesklad između knjižnog i vanknjižnog stanja nekretnina, te su prezentirani  prijedlozi de lege ferenda u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za stabilnu  i efikasnu zemljišnu knjigu. S ciljem potpunijeg razumijevanja ovog  problema, te uloge, značaja i uticaja načela upisa na sređivanje i ažuriranje  zemljišnoknjižnog stanja nekretnina, izvršena je analiza ovog načela u  njemačkom, austrijskom, francuskom i italijanskom pravu.  Ključne riječi: Načelo upisa, Načelo savjesnosti, Uknjižba, Načelo  povjerenja u tačnost zemljišne knjige, Načelo povjerenja u potpunost  zemljišne knjige]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3060]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1175">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS PRAVA I PRAVDE KAO BITNA PRETPOSTAVKA RAZVOJA USTAVNOSTI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Upitno je da li prisilnim osiguranjem provedbe norme nastaje i  održava se društveni odnos koji je zasnovan na određenom aksiološkom  sustavu. Naime, poznato da prema jednom od temeljnih postulata pravne  države moć pravne države ne proizlazi iz njenog represivnog aparata, iako on  ima važnu ulogu u funkcioniranju pravne države, već njena moć proizlazi iz  sposobnosti države da uređuje pravni poredak. Pri tome se misli na  funkcioniranje pravnog poretka u oba njegova elementa, pravnom sustavu  (normativnom dijelu) i ponašanju ljudi (faktičnom dijelu) prema pozitivno  pravnim normama. Dakle, temeljno je pitanje: da li je utvrđena norma  zasnovana na humanističkom vrijednosnom sustavu, odnosno da li počiva na  pravednosti. Pri tome, moramo biti svjesni činjenice da se utvrđenim pravnim  odnosom mora izvršiti distribucija ili redistribucija društvene moći, utjecaja i  položaja subjekata prava i da se pri tome mora „zadirati“ u prava koja su  stečena od strane neke društvene grupe ili pojedinca i ista prava dodjeljivati  drugim skupinama ili pojedincima. Tijekom takvih društvenih procesa teško  je analizirati njihovu pravednost.  Slijedom toga, zaključujemo kako je pravednost prava nezamisliva  bez postojanja opće pravne vrijednosti, odnosno općeg dogmatskog načela  ustavnosti i zakonitosti. Ustavnost i zakonitost kao kohezivna snaga strukture  prava postavlja se na taj način kao kriterij pravednosti prava.  Intencija je autora da na donekle jasan, pregledan i razumljiv način  prezentira odnos između pojmova prava i pravednosti, odnosno da se  problematizira hipotetički okvir o korelaciji pravednosti i prava u kontekstu  razvoja ustavnosti.  Ključne riječi: pravo, pravednost, pravičnost, ustavnost i zakonitost]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3066]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/321">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOSI EU I NATO SAVEZA U OBLASTI SIGURNOSNE I ODBRAMBENE POLITIKE]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Odnosi EU i NATO saveza, oslikani kroz evropsku Zajedničku vanjsku sigurnosnu i odbrambenu politiku i ugovore koji su na snazi između ove dvije organizacije, prikazuju jedno novo razdoblje kooperativnosti i saradnje. EU, kao organizacija sui generis, postala je novi sigurnosni faktor, koji u konačnici, sa NATO savezom i njegovim resursima, čini osovinu euro-atlanske i globalne sigurnosti. Najkonkretniji i najtješnji odnosi saradnje izraženi su kroz Berlin Plus ugovor, koji suštinski potvrđuje činjenicu da EU i NATO imaju jedinstven, ako ne i jedan oružani aparat, unatoč evropskom razvoju vlastitih kapaciteta. Berlin Plus sporazum oživotvoruje Zajedničku evropsku sigurnosnu i odbrambenu politiku, a prvi outputi takve politike ogledaju se u provođenju operacije Konkordija i Althea (EUFOR BiH), te uspostavljanju NATO HQ Sarajevo. U kontekstu Bosne i Hercegovine, kao pretendenta za članstvo u obje organizacije, ovakav pristup Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU koji se provodi putem NATO resursa, ne treba stavljati dilemu ili zabludu da je ovakva politika EU nešto različito i autonomno od NATO saveza, ili pak da je ovakav evropski pristup alternativa za NATO. Ulaskom u EU, i/ili NATO, Bosna i Hercegovina istovremeno postaje dio jedinstvene sigurnosne kulture, interesa i kapaciteta.  Ovaj rad prikazat će odnose EU i NATO saveza u kontekstu globalnih sigurnosnih i zajedničkih politika, te implikacije takvih konstalacija na Bosnu i Hercegovinu, kao državu opredijeljenu za članstvo u euro-atlanske integracije.    Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, EU, NATO, Sigurnost, Sigurnosni ugovori, Sigurnosna i odbrambena politika]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2015-12-16]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3169]]></dcterms:extent>
    <dcterms:identifier><![CDATA[ISSN 978-9958-834-50-9     ]]></dcterms:identifier>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/994">
    <dcterms:title><![CDATA[ODREĐIVANJE VISINE IZDRŽAVANJA U PRAKSI CENTRA ZA SOCIJALNI RAD TUZLA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U ovom radu analizirani su predmeti iz 2011. godine u kojima je Centar  za socijalni rad Tuzla, a nakon pokretanja postupka za razvod braka, imao  obavezu učestvovanja u postupku i dostavljanja mišljenja sudu o visini  doprinosa za izdržavanje djeteta. Od ukupno analizirana 73 predmeta, u njih 56  je u trenutku provođenja ovog istraživanja postignut sporazum roditelja o visini  doprinosa za izdržavanje djeteta, o kojem je Centar za socijalni rad dao  pozitivno mišljenje, odnosno utvrdio da je zaštićen najbolji interes djeteta. U  radu se krenulo od hipoteze da visina doprinosa za izdržavanje zavisi od starosti  djeteta, njegovih potreba i finansijskih mogućnosti dužnika izdržavanja, kao  zakonom određenih okolnosti koje utiču na visinu doprinosa za izdržavanje  djeteta.  Ključne riječi: visina doprinosa za izdržavanje, najbolji interes djeteta,  potrebe djeteta, mogućnosti davaoca izdržavanja.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3040]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>