<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1175">
    <dcterms:title><![CDATA[ODNOS PRAVA I PRAVDE KAO BITNA PRETPOSTAVKA RAZVOJA USTAVNOSTI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Upitno je da li prisilnim osiguranjem provedbe norme nastaje i  održava se društveni odnos koji je zasnovan na određenom aksiološkom  sustavu. Naime, poznato da prema jednom od temeljnih postulata pravne  države moć pravne države ne proizlazi iz njenog represivnog aparata, iako on  ima važnu ulogu u funkcioniranju pravne države, već njena moć proizlazi iz  sposobnosti države da uređuje pravni poredak. Pri tome se misli na  funkcioniranje pravnog poretka u oba njegova elementa, pravnom sustavu  (normativnom dijelu) i ponašanju ljudi (faktičnom dijelu) prema pozitivno  pravnim normama. Dakle, temeljno je pitanje: da li je utvrđena norma  zasnovana na humanističkom vrijednosnom sustavu, odnosno da li počiva na  pravednosti. Pri tome, moramo biti svjesni činjenice da se utvrđenim pravnim  odnosom mora izvršiti distribucija ili redistribucija društvene moći, utjecaja i  položaja subjekata prava i da se pri tome mora „zadirati“ u prava koja su  stečena od strane neke društvene grupe ili pojedinca i ista prava dodjeljivati  drugim skupinama ili pojedincima. Tijekom takvih društvenih procesa teško  je analizirati njihovu pravednost.  Slijedom toga, zaključujemo kako je pravednost prava nezamisliva  bez postojanja opće pravne vrijednosti, odnosno općeg dogmatskog načela  ustavnosti i zakonitosti. Ustavnost i zakonitost kao kohezivna snaga strukture  prava postavlja se na taj način kao kriterij pravednosti prava.  Intencija je autora da na donekle jasan, pregledan i razumljiv način  prezentira odnos između pojmova prava i pravednosti, odnosno da se  problematizira hipotetički okvir o korelaciji pravednosti i prava u kontekstu  razvoja ustavnosti.  Ključne riječi: pravo, pravednost, pravičnost, ustavnost i zakonitost]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3066]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1176">
    <dcterms:title><![CDATA[KOMPARATIVNA KNJIŽEVNOST I KNJIŽEVNOST MANJINE:  NA PRIMERU RUMUNSKE KNJIŽEVNOSTI U VOJVODINI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Many scholars claim that a unique definition of minority literature does not exist, although they  agree it is crucial to choose an adequate theory and method of research in order to understand its values.  Starting from contemporary comparative literature&#039;s notions on world literature, regional and national as  well as „minority“ literature, the article aims to explore ways in which a „minority“ literature could step into  an intercultural and interliterary dialog with other literatures on local, regional and global level, searching  for their similarities and differences. The study indicates that choosing a transnational and transcultural  approach on literatures created in multicultural spaces as Vojvodina is, such as literary imagology and  cultural memory, brings results that differ from those achieved from traditional national and international  perspective.  Keywords: comparative literature, minority literature, Romanian Literature, Vojvodina, imagology]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3492]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1177">
    <dcterms:title><![CDATA[TRANSKRIPCIJA DIFTONGA /EA/ SA RUMUNSKOG JEZIKA NA SRPSKI: TEORIJA I PRAKSA]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This study is situated in the field of contrastive linguistics, namely, morphophonology. The aim of the paper is to examine the ways in which transcription of phonemes from Romanian into Serbian language is being realized in proper and geographical names. The analyzed corpus is based on literary translations.     As both Serbian and Romanian language have phonetic, i.e. shallow orthography, and show a high degree of similarity of phonology systems, it is expected that transcription will not pose a lot of challenges. Previous research in the field of transcription from Romanian into Serbian offers some rules and recommendations. However, we find that the analyzed data indicates certain biases and problems that appear on the practical level, when it comes to transcription of proper and geographical names. Thus, the contrastive research of transcription from Romanian into Serbian shows high level of diversity regarding the solutions that the translators chose.     Our paper will focus on the theoretical and practical problems posed by the transcription of the Romanian diphthong /ea/ into Serbian. We will analyse the suggestions for rendering the diphthong that have been put forward so far, taking into account both theoretically-oriented orthographical norms, and solutions preferred in practice by translators and other users of Serbian. We will finally address the rendering of /ea/ after sonorants /l/ and /n/, pleading for a change towards simplicity and consistency in transcription norms.      Keywords: constrastive linguistics, transcription, Romanian Language, Serbian Language, diphtong /ea/]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3512]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1178">
    <dcterms:title><![CDATA[Europske integracije i Bosna i Hercegovina - Bosna Srebrena (Bosna Argentina)]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[„...Slavonija, Dalmacija, a osobito Bosna i Hercegovina, to su zemlje o čijoj prošlosti od četiri do pet stoljeća nije moguće ni stranice napisati, a da se ne susretneš s franjevcima kao glavnim čindbenicima i  nosiocima prvih uloga...“					A.G.Matoš    Posmatrajući položaj Bosne i Hercegovine u kontekstu europskih integracija, može se istaći da je Bosna još od svoga nastanka u geopolitičkom, kulturno – historijskom, civilizacijskom, a posebno u religijskom pogledu uvijek pripadala europskom krugu država. Zahvaljujući Bosanskoj franjevačkoj vikariji, a kasnije u osmanskom periodu Provinciji Bosni Srebrenoj, bosanska država je još od srednjevjekovnog perioda i teritorijalno, a i u vjerskom pogledu dijelila sudbinu s tadašnjim europskim državama. Ahdnama je svjedočila o međusobnom uvažavanju pripadnika različitih religija, koji su u to vrijeme živjeli zajedno na ovim prostorima, zadržavši i u ovom periodu svoju vjersku toleranciju, kulturnu tradiciju i civilizacijsku multilateralnost.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3114]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1179">
    <dcterms:title><![CDATA[Aktivnosti Bosne i Hercegovine u cilju realizaciji Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj   trgovini - CEFTA 2006.]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[U smislu značaja za zaključivanje Centralnog Evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (dalje: CEFTA 2006), svjedoči upravo činjenica da isti dovodi do unapređenja trgovačke i investicione politike u zemaljama Jugoistočne Evrope, pa je za očekivati da je i pristup Bosne i Hercegovine (od 200.) navedenom doveo do nekih unaprjeđenja kada je privreda u pitanju. Ovo je posebno od značaja ako se uzme u obzir da se ovim sporazumom mogu postići važni rezultati za zaštitu državne privrede. Zaštita, a ujedno i ciljevi se ogledaju u, olakšanim uslovima za odvijanje poljoprivredne trgovine, trgovine uslugama, potom u ukidanju necarinskih barijera između zemalja regiona, u saradnji carinskih organa, investiranju, notifikaciji državne pomoći, u zaštiti prava intelektualnog vlasništva i u koncentraciji industrije. Ne čudi potom činjenica da 2006. godine BiH među prvih desetak zemalja potpisnica CEFTA-e nije potpisala sporazum sve do 2007. godine jer su zahtjevani povoljniji uslovi za poljoprivredno-prehrambenu trgovinu nego li što ih ima u odnosu na dvostrane sporazume sa pojedinim susjednim zemljama. Naime, ovdje treba naglasiti da zona slobodne trgovine, koju garantuje CEFTA 2006., u potpunosti odgovara odredbama ovog sporazuma i pravilima, te procedurama koje propisuje Svjetska Trgovinska Organizacija (dalje: WTO) - (bez obzira da li država bila članica navedene Organizacije ili ne). S obzirom da BiH već duži niz godina pretenduje za članstvo u Evropskoj Uniji (dalje: EU), potpisivanje ovog sporazuma zasigurno obezbjeđuje veoma dobru platformu za pristup istoj. Ovo posebno ako se ima u vidu činjenica da su se sve države koje su stranke sporazuma CEFTA 2006.,obavezale da će razvijati i implementirati dobre trgovačke odnose sa državama članicama EU, a u skladu sa pravilima WTO. Stoga se može naslutiti da sporazum CEFTA 2006., ima veliku ulogu i za BiH privredu i njen razvoj – sve do stupanja BiH i njeno članstvo u EU.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3127]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1180">
    <dcterms:title><![CDATA[ZAŠTITA PRAVA POVJERILACA KOD  REORGANIZACIJE PRIVREDNOG SUBJEKTA U  VANSTEČAJNOM POSTUPKU PREMA MAKEDONSKOM  PRAVU (ISKUSTVA I TENDENCIJE ZA BIH  ZAKONODAVSTVO)]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Energetske krize, finansijski lomovi na pojedinim tržištima, značajan  pad kreditne aktivnosti i ubrzanje tehnoloških promena su samo neki faktori  koji mogu doprineti privrednim subjektima da ne budu više u mogućnosti da  servisiraju svoje dugove.  Takvo stanje u privredi direktno je utjecalo da stečajno  zakonodavstvo bitno izmeni i postane značajni regulator privrednih kretanja  na način što nameće odgovorno ponašanje privrednih subjekata prema svojim  obavezama. Ujedno stečajna regulativa uspostavlja sigurnost i izjednačava  uslove poslovanja ali istovremeno pruža šansu za oporavak. Tu treba posebno  da se spomene mogućnost reorganizacije privrednog subjekta izvan stečajnog  postupka kao i stečajnu reorganizaciju za nastavka rada tog subjekta.  Autori u svom radu obrađuju temu reorganizacije privrednog subjekta  koja se sprovodi izvan stečajnog postupka. Cilj rada je preko uporednopravne  analize stečajne regulative država u regionu, da se odgovori na pitanje  koje su prednosti reorganizacije koja se sprovodi izvan stečajnog postupka i  kako ona utiče na zaštitu prava poverilaca i da li ovakav postupak može biti  deo stečajne regulative.  Ključne riječi: reorganizacija izvan stečajnog postupka, stečajna  reorganizacija, poverioci, stečajni dužnik, predstečajno poravnanje,  dobrovoljno poravnanje.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3061]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1181">
    <dcterms:title><![CDATA[RELIGIJSKO OPREDJELJENJE RODITELJA VS. NAJBOLJI INTERES DJETETA U OSTVARENJU NJEGOVOG PRAVA NA TJELESNI INTEGRITET]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pravo roditelja da biraju svoje religijsko opredjeljenje i određuju religiju  u kojoj će vaspitavati vlastito dijete u određenim slučajevima može doći u  koliziju s pravom djeteta na tjelesni integritet, odnosno s ostvarenjem njegovog  prava na samoodređenje o životu i zdravlju. Pritom nije riječ samo o pravima i  interesima pojedinca, nego takav sukob tangira i interese šire zajednice: postoji  zakonska obaveza i pravo roditelja na staranje o djeci, prava i interesi vjerskih  zajednica, obaveze države u zaštiti dječjih prava itd.  U praksi se taj sukob javlja u više različitih situacija. U nekima od njih,  zbog odbijanja roditelja da dijete podvrgnu neophodnim medicinskim  zahvatima, bivaju neposredno ugroženi život i zdravlje djeteta. Takvi slučajevi  rješavaju se posredovanjem suda i uz učešće drugih državnih organa nadležnih  za zaštitu prava i interesa djece.  Najbolji interes djeteta, kao primarni kriterij normiran Konvencijom o  pravima djeteta, treba biti rukovodeći u razrješavanju ovog sukoba, jer vjerska  uvjerenja i interesi roditelja ne smiju prevagnuti nad dobrobiti njihovog djeteta.  Ključne riječi: roditelj, dijete, religija, tjelesni integritet, najbolji interes]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Law faculty of University Džemal Bijedić Mostar]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3036]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1182">
    <dcterms:title><![CDATA[Ostvarenje zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini u svjetlu Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su 9. 3. 2011. godine Direktivu 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, koju su države članice Europske unije bile dužne transponirati u vlastite pravne sustave do 25. 10. 2013. godine. Odredbe Direktive u prvom redu predstavljaju zakonodavni odgovor na višegodišnju praksu i presude Suda pravde Europske unije u području zaštite prava pacijenata, odnosno prava građana država članica Unije na ostvarenje zdravstvene zaštite na cijelom njenom teritoriju. Budući da su se u ostvarenju ovih prava pokazale znatne poteškoće i nedostaci, odnosno ograničenja građana država članica u korištenju prekogranične zdravstvene zaštite, ciljevi Direktive su da omogući svim građanima dostupnu, sigurnu i kvalitetnu prekograničnu zdravstvenu zaštitu, osigura mobilnost pacijenata unutar teritorije Unije te suradnju između država članica na području zdravstvene zaštite, uz poštovanje nacionalnih nadležnosti pri njenoj organizaciji i realizaciji. Njome se ostvaruju neke od temeljnih sloboda na kojima počiva Unija, a prije svih sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja osoba i sloboda kretanja roba. Primjena Direktive 2011/24/EU otvara mnogobrojna pitanja o uslovima i načinima korištenja prekogranične zdravstvene zaštite tj. mogućnosti pacijenta da ostvari zdravstvenu zaštitu u nekoj od država članica Europske unije izvan njegove matične države, s pravom na naknadu troškova pruženih zdravstvenih usluga. Zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini odlikuju izuzetno komplicirana struktura i rascjepkanost. Sastoji se od 13 fondova zdravstvenog osiguranja, 13 ministarstava zdravstva i jako velikog broja zdravstvenih institucija. Zapravo se jedva i može nazvati „sustavom“, jer Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine imaju odvojene sustave zdravstvene zaštite, organizirane na potpuno različite načine. Pacjenti nemaju slobodu izbora pružatelja zdravstvene usluge, odnosno ne mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu na teritoriju čitave države, već samo unutar zdravstvenog sustava pod koji potpadaju (entitetski, odnosno kantonalni u Federaciji Bosne i Hercegovine). Imajući u vidu nužnost usklađivanja bosanskohercegovačkog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, jasno je da ovakva organizacija sustava zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovine zahtijeva hitnu, temeljitu reformu. Građani Bosne i Hercegovine trebaju sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, svima jednako dostupnu na teritoriji cijele zemlje, pokrivenu obveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno mora im biti priznato pravo na „prekograničnu“ zdravstvenu zaštitu unutar Bosne i Hercegovine. Takvo rješenje de lege ferenda značilo bi tek početni korak u potpunom prilagođavanju propisa iz oblasti zdravstva načelima na kojima počiva sistem zdravstvene zaštite u Europskoj uniji, izraženim i kroz odredbe Direktive 2011/24/EU.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3101]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1183">
    <dcterms:title><![CDATA[Procesi regionalizacije i globalizacije - pojam   i trendovi razvoja]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Globalizacija i regionalizacija su svjetski procesi na kraju XX i početkom XXI stoljeća. Globalizacija predstavlja fenomen savremenog doba i kao takva obilježava savremenu epohu civilizacije. U njenoj osnovi je stvaranje jedinstvenog ekonomskog i političkog prostora u svjetskim razmjerama. Regionalizacija čini njen sastavni dio i kao takva predstavlja regionalno povezivanje i integraciju grupe geografski susjednih zemalja. Tokom 80-ih godina prošlog stoljeća javila se kao odgovor na heterogenost društva i „krizu“ savremene nacionalne države. Jedan je od temeljnih pojmova regionalnog razvoja. Načela i kriteriji na kojima počiva senzitivni su na društveno-ekonomski sistem, prostor i vrijeme. Regionalizacija doprinosi decentralizaciji, ravnomjernijem ekonomskom razvoju i demokratizaciji. Euroregija, odnosno euroregionalna saradnja predstavlja organizaciju susjednih regija na prostoru dvije ili više zemalja, koji se u tom smislu može smatrati regijom koja ima transgranični karakter. Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje interakcija. Dolazi, dakle, do procesa decentralizacije te ustupanja moći i suverenosti država nadnacionalnim tijelima. Globalizacija ubrzava te procese i oblikuje nove uvjete na svjetskoj razini kojima se moraju prilagoditi svi koji žele uspjeti.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3142]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1184">
    <dcterms:title><![CDATA[Strategija Evropa 2020:   Perspektive, izazovi i posebne preporuke za Bosnu i Hercegovinu]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Evropska unija postavila je ambiciozne i zahtjevne ciljeve: unaprijediti uslove života ljudi, ponuditi održiv i uključiv rast, veću zaposlenost  i osiguranje javnih finansija, pružanje podrške i provođenje istog na nacionalnim nivoima država članica. Lisabonska strategija u svoje vrijeme pokazala se kao najznačajniji strateški i razvojni program EU, ali i pored toga javila se potreba za novim reformama u okviru Strategije Evropa 2020. Stoga je od 2011. godine Lisabonsku strategiju zamijenila Evropa 2020 kao novi višegodišnji strateški okvir za provođenje ekonomskih reformi na nivou EU. Ukratko prezentirati ćemo uspjehe i nedostatke u provođenju Lisabonske strategije i prikazati najavljene perspektive i izazove Evrope 2020. Iako BiH nema obavezu provođenja Strategije Evropa 2020, Evropska komisija je u cilju praćenja provođenja SSP-a i Privremenog sporazuma pozvala BiH da u svojim reformskim procesima prati ovu Strategiju. U tom smislu istaknute su perspektive, izazovi i posebne preporuke za BiH. Ovakvim i sličnim temama utiče se na svijest efikasnog provođenja reformi u BiH kao preduslov uspješnog funkcionisanja države i dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3100]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>