<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/">
<rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1105">
    <dcterms:title><![CDATA[Obrazovanje iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 2005. godine Svjetski program za obrazovanje iz ljudskih prava sa ciljem unaprijeđenja implementacije edukativnih programa iz ljudskih prava u svim oblastima. Svjetski program se sprovodi u dvije faze (2005-2009. i 2010-2014. godine). Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija je u okviru druge faze Svjetskog programa, usvojilo Rezoluciju 15/11, koja se fokusira na visoko obrazovanje iz ljudskih prava i obuke nastavnika i predavača, državnih službenika, službenika za provođenje zakona i vojnog osoblja. Time se nameće kontinuirana obaveza za daljnje napredovanje u oblasti obrazovanja iz ljudskih prava u svim članicama Ujedinjenih nacija i pridonosi dugoročnoj prevenciji kršenja ljudskih prava i nasilnih sukoba, promoviranju jednakosti i održivog razvoja i unapređenja učestvovanja u procesima donošenja odluka unutar demokratskog sistema. Namjera je, da se ovim radom preciznije utvrdi koliko je država Bosna i Hercegovina konkretno uradila na unaprijeđenju obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u datom periodu.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3123]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1106">
    <dcterms:title><![CDATA[ÄNDERUNGEN UND NEUERUNGEN IM BEREICH DES TÜRKISCHEN AKTIENGESELLSCHAFTSRECHTS]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Der Abschnitt des THGB über die Aktiengesellschaft wurde unter  Berücksichtigung der EU-Richtlinien über die Gesellschaften neu  geschrieben.1 Die Neuerungen kann man in zwei Kategorien unterteilen: Zum  einen handelt es sich um Änderungen grundsätzlicher Prinzipien des  Aktienrechts, zum anderen betrifft es nur einzelne Vorschriften. Im  Folgenden werden nur die Neuerungen die Prinzipien des Aktienrechts  behandelt. Die Neuerungen hinsichtlich einzelner Vorschriften werden in den  entsprechenden Abschnitten berücksichtigt.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3068]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1107">
    <dcterms:title><![CDATA[Pravni položaj lica sa duševnim smetnjama u krivičnom postupku: međunarodni standardi i praksa ustavnog suda Bosne i Hercegovine]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Međunarodno pravo dugo nije davalo značaj posebnoj zaštiti lica sa duševnim smetnjama. Smatralo se da su postojeći dokumenti o ljudskim pravima dovoljno široki da mogu pružiti odgovarajuću zaštitu svim pojedincima bez ikakvog razlikovanja. Pored toga, većina država nije bila spremna da preuzme nove ugovorne obaveze, budući da u svojim zakonodavstvima nisu predviđale  duševni poremećaj kao poseban osnov zabrane diskriminacije. S druge strane, Evropski sud za ljudska prava je u svojoj praksi utvrdio kriterije koji moraju biti ispunjeni da bi se pritvor duševno oboljelog lica smatrao kao pritvor koji nije „proizvoljan“, tj. da bi bio ispunjen zahtjev „zakonitosti“ u smislu člana 5 stav 1e) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prvo, „duševna poremećenost“, u smislu navedene odredbe, mora biti, osim u hitnim slučajevima, pouzdano utvrđena pred nadležnim domaćim organom, i to na osnovu objektivne medicinske ekspertize. Drugo, „duševna poremećenost“ mora biti takve vrste ili stepena da opravdava prinudno zatvaranje takvog lica. Treće, pritvor smije trajati samo onoliko koliko traje medicinski poremećaj, odnosno određena jačina tog poremećaja . Zatim, u slučajevima u kojima je pritvor potencijalno neograničen, moraju se vršiti povremene revizije pred „sudom“ koji ima ovlašćenja da naredi i otpuštanje, a pritvor mora biti u bolnici, klinici ili drugoj odgovarajućoj ustanovi koja ima takva ovlašćenja da lica drži u pritvoru . Autori analiziraju položaj ovih lica i u kontekstu najnovije prakse Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, o čemu se govori u završnom dijelu rada.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3107]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1108">
    <dcterms:title><![CDATA[POJAM I ZNAČENJE NAČELA LEGALITETA U KRIVIČNOM PRAVU]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Načelo legaliteta ili zakonitosti je opštecivilizacijska tekovina koja po  svom značaju prelazi granice krivičnog prava. Propisujući krivična djela i  krivične sankcije za njih, krivičnim pravom štite se najznačajnije vrijednosti  jednog društva, određeni društveni i pravni poredak i osnovna prava i slobode  građana. Kako su krivične sankcije najteže sankcije pravnog poretka i znače  ozbiljan zahvat u najveće vrijednosti čovjeka, priznata je od svih potreba da  se djelatnost države na ovom području strogo pravno konstituiše, da se putem  zakona odrede pretpostavke i granice kažnjavanja i time osigura pravna  sigurnost građana. Usvajanjem načela zakonitosti, krivično pravo je to i  učinilo.  Ključne riječi: krivično djelo, krivično pravo, načelo legaliteta, blaži  zakon, retroaktivnost.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3054]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1109">
    <dcterms:title><![CDATA[PARTICIPACIJA ZAPOSLENIH U OSTVARIVANJU I ZAŠTITI PRAVA IZ RADNOG ODNOSA U BOSNI I HERCEGOVINI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Pravo na participaciju zaposlenih jedno je od temeljnih kolektivnih  prava koje podrazumijeva pravo na odlučivanje, pravo na učešće u raspodjeli  dobiti i pravo učešća u vlasništvu kod poslodavca ili radničko dioničarstvo.  Pravo na participaciju uređeno je univerzalnim međunarodnim pravnim  aktima – Konvencijama Međunarodne organizacije rada, regionalnim –  evropskim pravnim aktima – Revidiranom evropskom socijalnom poveljom i  nacionalnim zakonodavstvima država.  U Bosni i Hercegovini pravo na participaciju uređeno je entitetskim  zakonima, a ostvaruje se kako institucionalno, tako i vaninstitucionalno.  Temeljna prava zaposlenih koja proističu iz participacije jesu pravo na  informisanje od strane poslodavca, pravo na konsultovanje – savjetovanje sa  poslodavcem i pravo saodlučivanja sa poslodavcem, odnosno davanja  prethodne saglasnosti poslodavcu na određene odluke.  U radu se razmatraju temeljna pitanja participacije vezana za sam  pojam i pravni režim participacije, obaveze poslodavaca, odnosno prava  zaposlenih iz participacije, modele participacije, legitimnost participacije i  oblike učešća zaposlenih u odlučivanju kod poslodavca. Metodologija  korištena prilikom izrade ovog rada zasnivala se normativnom, sociološkom,  komparativnom i dogmatskom metodu.  Prava zaposlenih koja proističu iz participacije u Bosni i Hercegovini  veoma su značajni i jaki institucionalno zakonski instrumenti u ostvarivanju i  zaštiti njihovih prava u radnom odnosu i prava iz radnog odnosa.  Ključne riječi: Pravo na rad, kolektivna prava, pravo na participaciju,  zaposleni, poslodavci, vijeće zaposlenika, sindikat, ekonomsko socijalna  prava, ostvarivanje prava i zaštita prava i pravnih interesa.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3067]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1110">
    <dcterms:title><![CDATA[NUŽNE PRAVNE REFORME U REGIJI: PUT KA BOLJOJ SARADNJI OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Sagledavajući ukupni sigurnosni ambijent u regiji i aspekt saradnje/ne  saradnje obavještajnih službi, u nastavku teksta, kao odgovor na navedene  dileme, opredjelio sam se za tzv. „rang listu“ prednosti i slabosti u saradnji  obavještajnih službi u regiji. Nadležene institucije i organi, ali i čitaoci ovog  rada, će shodno nivou svoje edukacije i (sigurnosnog) profesionalizma,  navedenu listu revidirati prema svome shvatanju i ubjeđenju, što je dobar put  ka konačnom rješenju – bolji sigurnosni ambijent u regiji kroz puna saradnju  obavještajnih službi. U konačnici, zaključak bi trebao/morao biti da je  saradnja obavještajnih službi u regiji nužan prioritet svih država kao ključnih  aktera sigurnosti. Ipak, stiče se utisak da se sigurnosni izazov, rizici i prijetnje  u regiji ignorišu na način da se, čak, i pojedinačno nedovoljno sagledavaju,  dok se na drugoj strani gubi iz vida činjenica da sigurnosni izazov, rizici i  prijetnje međusobno snažno multipliciraju i u datom trenutku mogu izazvati  kumulativnu društvenu reakciju koja može biti snažnija od zbira svi njih  pojedinačno.  Ključne riječi: obavještajne službe, sigurnost, izazovi, rizici, prijetnje,  saradnja]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3085]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1111">
    <dcterms:title><![CDATA[Sigurnost i povjerenje građana u institucije sigurnosti   Bosne i Hercegovine]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Stepen povjerenja u institucije sigurnosti direktno se veže i za stepen demokratske konsolidacije određenog društva, što u krajnjoj liniji određuje stanje demokratskih i sigurnosnih prilika u zemlji. Autori u tekstu testiraju određene hipoteze, koje se odnose na povjerenje građana u domaće i međunarodne institucije sigurnosti u Bosni i Hercegovini i osjećaju sigurnosti građana,  predstavljajući vlastite rezultate istraživanja. Istraživanje je provedeno na prostoru cijele Bosne i Hercegovine na uzorku od 730 ispitanika uvažavajući pri tome geografsku, administrativnu i etničku heterogenost Bosne i Hercegovine. Posebno želimo naglasiti specifičnost provedenog istraživanja, jer su ispitanike osim građana, činili policijski službenici i zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH što dodatno predstavlja  mogućnost realnog određivanja stepena povjerenja u institucije sigurnosti, kao i stepena  konsolidacije demokratije u Bosni i Hercegovini.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:publisher><![CDATA[Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta]]></dcterms:publisher>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3130]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1112">
    <dcterms:title><![CDATA[GENDER DIFFERENCES IN LANGUAGE USE: DO MEN AND WOMEN USE LANGUAGE DIFFERENTLY?]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Gender exerts a powerful influence on all facets of human communication and raises many profound social issues. General usage of the term gender began in the late 1960s and 1970s, increasingly appearing in the professional literature of the social sciences. The term helps in distinguishing those aspects of life that were more easily attributed or understood to be of social rather than biological origin. When we encounter people from other societies or cultures, we may fail to understand them for many reasons, including differences in language, values, gestures, emotional expression, norms, rituals, rules, expectations, family background and life experiences. Differences in the ways that man and women use language have long been of interest in the study of discourse. For men and women, communication can be a very long drive, using different roads, often to get to the same place. Much of language is ambiguous and depends on context for its interpretation, a factor far more important than gender. The idea that men and women differ fundamentally in the way they use language to communicate is a myth in the everyday sense. But it is also a myth in the sense of being a story people tell in order to explain who they are, where they come from, and why they live as they do. Whether they are true or not in any historical or scientific sense such stories have consequences in the real world. They shape our beliefs and influence our actions. The word woman does not share equal status with man; terms referring to a woman have undergone pejoration. If we examine pairs of gender-marked terms such as lord/lady, baronet/dame, Sir/Madam, master/mistress, king/queen, we can see how the female terms may start out on an equal footing, but they become devalued over time. Men and women language differ in many ways. We learn those rules and an appropriate way of using language since we start using the language.  In other words, a verbal language, a nonverbal language, and an emotional display vary depending on the gender. Generally, these keep changing more and more with future because surrounding environment encourages each gender to develop more perfectly to adapt to new change.     Keywords: Gender, Gender differences, Communication, Language]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3401]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1113">
    <dcterms:title><![CDATA[EXPRESSIVE - IMPRESSIVE FEATURES OF EUPHEMISMS  AND TABOO WORDS]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[Euphemisms are the forms of language used to replace unpleasant, inappropriate and undesired words. In linguistics, however, the words that are forbidden or unwanted in a particular society are referred to as taboo words. Since these two terms have an entirely opposite meaning it is particularly interesting to examine their parallel use.    Their expressive and impressive values in different functional styles diverge and the purpose of this paper is to examine the use and linguistic-stylistic values of euphemisms and taboo words within different functional styles.]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3423]]></dcterms:extent>
</rdf:Description><rdf:Description rdf:about="https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/1114">
    <dcterms:title><![CDATA[LANGUAGE STANDARDIZATION AND STANDARD ENGLISH]]></dcterms:title>
    <dcterms:abstract><![CDATA[This paper focuses on the topic regarding the process of language standardization. The standardization process is an important field of sociolinguistics and it is highly researched due to the different factors affecting standard language of a country. Is involves information about codification itself, and explains how a non-standard variety becomes a standard language.  The second part of this paper focuses on the importance of Standard English and how it is used as a global language. There is a detailed description and examples which show us the differences between standard and non-standard English language.While looking at the chronological order of developments of English language, at the last page, we can conclude that in the period of approximately 500 years there have been extreme changes in language (syntax, morphology and phonology).]]></dcterms:abstract>
    <dcterms:date><![CDATA[2014]]></dcterms:date>
    <dcterms:extent><![CDATA[3497]]></dcterms:extent>
</rdf:Description></rdf:RDF>