1 10 4 https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/cd92c15295520f4716e80d1409f1c7eb.pdf 523fc788c0162e32fc3f4f124eea5594 PDF Text Text Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ STJECANJA PRAVA lica VLASNIŠTVA suprostavljenim sa vlastitim, suvlasništvo DOSJELOŠĆU NA SUVLASNIČKOM DIJELU NEKRETNINE veoma ponekad interesima, i čini zanimljivim, ali i složenim i zahtjevnim pravnim institutom. Posebno pitanje u pogledu funkcionisanja suvlasničkih zajednica, a koje se ACQUISITION OF postavilo u praksi, jeste pitanje OWNERSHIP RIGHTS mogućnosti sticanja prava vlasništva BY USUCAPTION ON dosjelošću jednog suvlasnika na CO-OWNERSHIP SHARE OF REAL PROPERTY suvlasničkom dijelu drugog suvlasnika. S tim u vezi, razmatrana su osnovna pitanja prezentiranog problema: uslovi za sticanje prava Doc. dr. Esad Oruč vlasništva dosjelošću, kao i posebno Advokat i nastavnik na International Burch University pitanje savjesnosti sticaoca u konkretnom slučaju. Kroz analizu esadoruc@gmail.com domaće, ali i strane sudske prakse, ukazano je i na postojanje različitih JEL klasifikacija: K11, K25 DOI: 10.14706/DOI21411 stavova u pogledu pojedinih pitanja. Pored navednog, u radu je ukazano i na određene propuste u zakonskoj Sažetak regulaciji predmetnog pitanja, te su predložena Suvlasništvo predstavlja adekvatna zakonska rješenja de lege ferenda. modalitet prava vlasništva sa više subjekata. Upravo činjenica da u Ključne riječi: dosjelost, vršenju prava vlasništva na jednoj suvlasništvo, idealni suvlasnički dio, nepodijeljenoj stvari učestvuje više vlasništvo 1 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Abstract pointed out the existence of different stands regarding certain Co-ownership is a multientity concept of ownership. The fact that several parties with their own, sometimes conflicting interests participate in the exercise of the right of ownership over one indivisible property, makes coownership an interesting, but also a very complex and demanding legal questions. In addition to the above, the paper points out certain oversights in the legal regulation of the issue, and proposes appropriate legal solutions de lege ferenda. Key words: ownership, usucaption, co-ownership coshare, ownership institute. A special issue regarding the functioning of co-ownership communities, which has been raised in practice, is the issue of the possibility of acquiring property rights by the co-ownership of one co-owner on the co-ownership part of another co-owner. In this regard, the basic questions of the problem introduced were considered as: the conditions for the acquisition of property rights by usucapion, as well as a question of good faith of the acquirer in this case. Through the analysis of domestic and foreign case law, it was 2 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Uvod zajednica. U tom kontekstu mislimo prevashodno Suvlasništvo na sticanje prava predstavlja (su)vlasništva dosjelošću, ali i na modalitet prava vlasništva sa više druge moguće oblike, kao što su: subjekata. Upravo činjenica da u sticanje vršenju prava vlasništva na jednoj zemljištu, nadziđivanjem, mješanjem nepodijeljenoj stvari učestvuje više stvari i drugim oblicima stjecanja lica prava sa vlastitim, suprostavljenim suvlasništvo veoma ponekad interesima, i čini zanimljivim, ali i složenim i građenjem suvlasništva na na tuđem osnovu zakona, ali i sticanje suvlasništva na osnovu odluke nadležnog organa. zahtjevnim Značaj pravnim institutom. ovih imovinskih zajednica je enorman. Mada u našoj S obzirom da je regulisano državi ne postoji tačan podataka o velikim brojem zakonskih propisa broju suvlasničkih zajednica, niti materijalnog i procesnog prava, postoji posebna evidencija o istim, suvlasništvo predstavlja jedan od sa sigurnošću možemo reći da koliko najkompleksnijih pravnih instituta god sa aspekta njegove regulacije i nasljedničkih zajednica, isto toliko je sudskog primjeni i suvlasničkih zajednica. S obzirom pomenutih pravnih izvora. Broj na brojnost i činjenicu da se radi o životnih situacija koje u konačnici zakonskim mogu suvlasništva, te da u takvoj situaciji tumačenja rezultirati u nastankom suvlasničkih zajednica je veliki. Pored sticanja prava suvlasništva na osnovu pravnog posla, postoji čitav niz situacija koje zakon reguliše, a koje u konačnici vode do nastanka suvlasničkih je bračnih, načinima odnosno nastanka upis u zemljišnu knjigu nema konstitutivni, već deklaratorni karakter, jasno je da od nivoa adekvatne uređenosti ovih odnosa proporcionalno zavisi i sigurnost pravnog prometa. 3 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Naime, najčešće se u slučaju tržišna privreda, ali i svakodnevne pomenutih suvlasničkih zajednica životne situacije nameću. U takvim događa da iste nisu propisno situacijama seže se za rješenjima koja evidentirane u zemljišnoknjižnim nemaju odgovarajuću brzinu. Ovdje registrima ili su sa druge strane upisi prevashodno mislimo na ostavljanje zastarjeli, odnosno nepotpuni. Sve sudovima da kroz svoju normativnu rezultira djelatnost, odnosno sudsku praksu nesređenosti zemljišnih knjiga, što narušava dejstvo načela iznađu odgovarajuća povjerenja u zemljišne knjige. Međutim, ta rješenja s razlogom nisu uvijek Posljedice po našu privredu su, slobodno možemo reći, najbolja, jer rješenja. postojeća regulativa ne ostavlja dovoljno prostora za inovativnija rješenja. katastrofalne. Treća savjesna lica nisu u dovoljnoj mjeri zaštićena jer Mi ćemo se u ovom dijelu još uvijek, bez obzira na sve, u rada upravo posvetiti jednom veoma faktičkom smislu, postoji obaveza ili bitnom pitanju u funkcionisanju i bolje pravnoj reći potreba istraživanja regulaciji suvlasničkih želeći prevashodno vanknjižnog stanja nekretnina. Ovo zajednica, posljednje akcentira potrebu da se prezentirati traga i iznađu najbolja rješenja koja svakodnevno postavljaju pred našu će pomenute zajednice regulisati i privredu i sudove, a zatim i ponuditi time iste staviti u promet, ali i zaštiti neka bolja rješenja. Naime, radi se o interese trećih savjesnih lica koja su pitanju stjecanja prava vlasništva postupala u dobroj vjeri. Pored dosjelošću i to na suvlasničkom navedenog, idealnom dijelu nekretnine. postojeća zakonska dileme koje se regulativa ovih instituta se ne čini dovoljno jasnom Ponekad zakoni i preciznom. jednostavno nemaju odgovora na izazove koje 4 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Opće pretpostavke za Smatramo napomenuti stjecanje prava prava vlasništva na nekretninama je i osnovu dosjelosti (usucapia).1 Radi se o originarnom načinu sticanja prava vlasništva, ali i drugih stvarnih prava na osnovu kvalifikovanog neprekidnim posjeda vršenjem i njihovog pravo prestaje činjenice da stari vlasnik nije izgubio pravo zato što ga nije vršio nego zato što je novi originarno stekao vlasništvo, a općepoznato je da na istoj stvari ne mogu u isto vrijeme postojati dva isključiva vlasništva.2 Značaj ovog originarnog Institut vrlo značajan naročito faktičke pravnim sistemima u kojima postoje je instrument pretvaranja u ne vrijeme. dosjelosti vlasti vlasništva nevršenjem, već se polazi od sadržaja kroz određeno, zakonom propisano prava do povrede i negiranja načela da Kao jedan od načina sticanja na sticanje vlasništva dosjelošću ipak ne dolazi vlasništva dosjelošću sticanje da bitnim pravnu, posjeda u subjektivno pravo. načina sticanja prava vlasništva bilo dolazi koji do oblici izražaja u nesklada zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja. S obzirom na navedeno, suvišno je i O institutu dosjelosti više vidi kod: Simonetti P, Stjecanje prava vlasništva primjenom ustanova dosjelosti i uzurpacije na na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 29, br. 1/2008; Brežanski J, "Dosjelost kao način stjecanja stvarnih prava", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2/1999; Žuvela M, Stjecanje prava vlasništva – posebno o građenju na tuđem zemljištu i dosjelosti, Zakonitost, br. 9–10/90; Simonetti P, 1 Prelazak nekretnina u društveno vlasništvo protekom vremena, Zbornik Pravavnog fakuklteta u Rijeci, v. 28, br. 1/2007, 1-37; Popov D., Kvalifikovana državina u funkciji sticanja prava svojine održajem, Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. 2011; 45(1):109-125; Popov D, Pravna dejstva državine, Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. 2006; 40(2):217-235; 2 M. Vedriš, M. Klarić, Osnove imovinskog prava, IV izdanje, Pravni fakultet, Zagreb, 1983. godina, str. 193. 5 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ govoriti o njegovom značaju u našoj posjedovanja od deset godina za državi. U stvari, dosjelost se nekada nekrentine,4 odnosno 3 godine za nameće i kao jedini izlaz za vrlo pokretne stvari.5 Za slučaj stjecanja komplikovana i neriješena pravna prava vlasništva putem vanredne pitanja, dosjelosti, zahtjevi su nešto blaži u a posebno kada su zemljišnoknjižni vlasnici nepoznati. Naš pravni sistem, kao i većina zemalja u okruženju poznaje dvije vrste dosjelosti, redovnu i vanrednu.3 Osnovna razlika između ove dvije vrste dosjelosti je u kvaliteti, posjeda, odnosno te kvalifikaciji dužini rokova za pokretne ili nepokretne stvari. Tako se za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću prema našem važećem pravu traži da posjed bude pogledu stepena kvalifikovanosti posjeda, ali zakon u tom slučaju propisuje duže vremenske rokove posjedovanja. Tako samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stječe dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja,6 a na pokretnoj stvari protekom šest godina savjesnog posjeda.7 Dakle, posjed mora imati zakonit i savjestan, uz uslov da nije određene kvalitete kako bi bio pribavljen ili podoban osnov za sticanje prava zloupotrebom povjerenja, te uz vlasništva dosjelošću. Tako je posjed uslov proteka neprekidnog vremena zakonit ukoliko se zasniva na Npr. hrvatsko, crnogorsko, srbijansko, makednsko, slovensko pravo itd. Nadalje, izraz vanredna dosjelost je u upotrebi i u stranim zakonicima i pravnoj literaturi (npr. Švajcarski i Grčki građanski zakonik itd.). O. Stanković, M. Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1998, str. 136. S druge strane, neka strana zakonodavstva, kao što je slučaj sa npr. njemačkim građanskim zakonikom, ne poznaju instituciju redovne, nego samo vanredne dosjelosti (Čl. 937. BGB-a). Navedneo prema: Popov D, Sticanje prava svojine održajem, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 3/2007, str. 197. 4 Čl. 58. st. 1. ZSPFBiH/RS 5 Čl. 116. st. 1. ZSPFBiH/RS 6 Čl. 58. st. 2. ZSPFBiH/RS 7 Čl. 116. st. 2. ZSPFBiH/RS 3 silom, prijetnjom 6 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ punovažnom pravnom osnovu (npr. nesavjestan od časa kad mu je tužba postoji kupoprodajni ugovor), te dostavljena, što na odgovarajući kako zakon kaže, ukoliko nije način važi i kad je o pravu na posjed pribavljen ili konačno odlučilo drugo nadležno zloupotrebom povjerenja. Nadalje, tijelo ili sud u nekom drugom posjed postupku.10 silom, je prevarom savjestan ukoliko posjednik ne zna niti može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost se uvijek pretpostavlja, te onaj ko trvdi suprotno to mora i dokazati.8 Kada je u pitanju savjesnost i istinitost posjeda pravne osobe ona se prosuđuje prema savjesnosti i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati radnje sticanja ili izvršavanja posjeda, a osoba koje imaju zakonskog zastupnika prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika.9 S druge strane, ukoliko je u sporu o pravu na posjed pravosnažno odlučeno da pravo na posjedniku, posjed njegov ne pripada je posjed Čl. 226. st. 1. i 2. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 1 i 2. ZSP RS. Presuda Kantonalnog suda Travnik, broj Gž-473/03 od 26.05.2004. godine. Također vidi: VSRH Rev 1631/1989, od 24.10.1991. godine. 8 Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed nekretnine, a završava se istekom posljednjeg dana vremena koje je potrebno za dosjelost.11 U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.12 Uračunavanje vremena je moguće i ako su posjednici različitog kvaliteta, kada se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme Čl. 226. st. 3. i 4. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 3. i 4. ZSP RS. 10 Čl. 226. st. 5. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 5 ZSP RS. 11 Čl. 58. st. 3. ZSPFBiH/RS 12 Čl. 58. st. 4. ZSPFBiH/RS 9 7 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ potrebno za dosjelost.13 Kada se radi sticanja prava vlasništva dosjelošću o nasljeđivanju, oboriva je zakonska na idelanom dijelu nekretnine u pretpostavka da nasljednik postaje suvlasništvu. Broj mogućih životnih savjesni trenutka situacija iz kojih ovo pitanje izvire je otvaranja nasljedstva i u slučaju kad veliki. Jedna od situacija je i kada je ostavilac bio nesavjestan držalac, neko lice kupi idealni dio ili na drugi bez obzira kada je stekao faktičku način stekne zakonit posjed, a da posjednik od 14 vlast na stvari. Što se tiče prekida tom prilikom nije znao niti mogao odnosno zastoja toka vremena znati da lice od kojeg kupuje nije dosjelosti, na odgovarajući se način suvlasnik. primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju toka rokova za zastaru potraživanja iz ZOO.15 Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na Ranija sudska praksa zauzela je stav da suvlasnik ne može steći pravo vlasništva suvlasničkom suvlasnika.16 dosjelošću dijelu Međutim, na drugog stajalište novije domaće sudske prakse, ali i idealnom suvlasničkom prakse sudova regiona u pogledu dijelu nekretnine od ovog pitanja je da suvlasnik ipak strane drugog suvlasnika U pravoj teoriji i praksi može steći vlasništvo na cijeloj stvari pod općim pretpostavkama, a to znači da suvlasnik može steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu postavilo se pitanje mogućnosti Čl. 58. st. 5. ZSPFBiH/RS Čl. 58. st. 6. ZSPFBiH/RS 15 Čl. 58. st. 7. ZSPFBiH/RS 16 Vrhovni sud Jugoslavije, Rev. br. 2594/61, od 07.02.1961. godine. Navedeno 13 14 prema: Lazarević D, Susvojina, zajednička svojina i zaštita prava svojine, Poslovni biro, Prvo izdanje, Beograd 2011, str. 85 fn: 262. 8 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ drugog suvlasnika i dosjelošću.17 Na već to može steći samo druga osoba koja ovom stanovištu je i pravna nauka.18 nije suvlasnik stvari“.19 Ipak, domaća sudska nije u Iznesenom stavu, osim potpunosti jednoglasna u ovom primjedbe da je u suprotnosti sa već pitanju. Tako se veoma zanimljivim citiranom čini stav Općinskog suda u Zenici, uključujući i sudsku praksu našeg naknadno od Vrhovnog suda, kao i stavom pravne Kantonalnog suda u Zenici, a koji nauke, može se prigovoriti i sa još glasi: „kako vlasnik ne može steći pravo jednog osnova. Naime, kako je vlasništva nad vlastitom stvari dosjelošću, pomenuto, za stjecanje suvlasništva tako isto ni suvlasnik ne može ni u kom ne postoje neke posebne pravne slučaju steći pravo suvlasništva dosjelošću osnove različite od onih na temelju na određenoj stvari, odnosno suvlasničkim kojih se stječe pravo vlasništva. dijelovima drugih suvlasnika na toj stvari, Kako je prema ZSP FBiH/RS, kao i prihvaćenog i sudskom praksom, starijim propisima, predviđeno da se u pravnom prometu uzima da je 17„Suvlasnik može steći pravo vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu drugog suvlansika pod općim uvjetima.“ Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu-Bilten Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/99, str. 35, Isto tako VSBiH, Gž-704/73 od 19.11.1973. godine. Pravna misao, broj 56/1974, str. 73; Zbirka sudskih odluka, 1976, knjiga 1, sveska 1, str. 122, i VSBiH, broj Gz-707/73 od 18.10.1973. godine – Bilten VSBiH, broj 27/1974, str. 25. „Zemljišnoknjižni suvlasnik može u parnici tražiti da se presudom utvrdi da je pod opštim zakonskim pretpostavkama održajem stekao pravo vlasništva na nekretninama koje su vanknjižnom diobom pripale pojedinim zemljišnoknjižnim suvlasnicima i da mu se srazmjerno tome poveća suvlasnički dio (Čl. 28. st. 4. ZOSPO).“ Pravni stav sjednice Građasnkoprivrednog odjeljenja VSBiH od 26.02.1988. godine – Bilten VSBiH, broj 1/1988, odluka broj 120. Također vidi: „Savjesni posjednici nekretnina koje je njihov prednik kupio od suvlasnika stekli su pravo vlasništva protekom vremena od dvadeset godina“ Vrhovni sud BiH Rev. 492/87 od 9. juna 1988. godine, Bilten VSBiH, broj 3/1988. 18 Stanković O, Orlić M, Stvarno pravo, Nomos doo Beograd, 2001. godine, str. 157. 19 Presuda Općinskog suda u Zenici broj 034-0-P-06-001293 od 18.6.2009. godine. Ovaj stav naknadno je potvrđen presudom Kantonalnog suda u Zenici Broj: 004-0-Gž09-003500, od 25.05.2010. godine 9 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ idealni dio stvari samostalna stvar, te na da sve što je određeno za stvar savjesnosti, vrijedi i za idealne dijelove (osim u suvlasništvo kao takvo evidentirano zakonom propisanim slučajevima), u zemljišnoj knjizi. Tako se npr. to se kao logičan zaključak i nameće postavlja pitanje, da li je sticalac mogućnost sticanja (su)vlasništva na savjestan idelanom dijelu nekretnine. ostavinskih rješenja i izvršenog upisa Dakle, s obzirom na to da za stjecanje prava dosjelošću nije propisano, zaključujemo da navedeno suvlasništva ništa pitanje posebno na adekvatno primjenjuju odredbe o stjecanju idealnom dijelu je naročito unatoč pitanje kada je postojanju u zemljišne knjige? Ovo pitanje ima poseban praktični značaj iz razloga što je najveći broj suvlasničkih zajednica u kojima se i postavlja ovo pitanje, nastao na osnovu praktični značaj nasljeđivanja. prava vlasništva dosjelošću. Nadalje, Dodatni jasno je da će se u ovom slučaju proističe iz činjenice nesređenosti uvijek primjenjivati pravila vanredne zemljišnoknjižnih dosjelosti. Međutim, jasno je da se posebno u ranijem periodu kada je ne radi o jednostavnom, već o uredna evidencija u zemljišnim veoma složenom postupku u kojem knjigama je neophodno dokazati sve kvalitete zapostavljena, a načelo povjerenja u posjeda, zemljišne knjige bilo zanemareno. o kojima detaljnije govorimo u nastavku rada. Savjesnost suvlasnika stjecatelja evidencija, bila poprilično Dakle, jasno je da u praksi postoji veliki broj tzv. „fiktivnih“ suvlasničkih zajednica, u kojima formalni suvlasnici nisu ni svjesni pomenutog pravnog odnosa. Ono što je sporno kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću U konkretnom slučaju, postojanja ostavinskih rješenja i 10 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ izvršenog upisa u zemljišne knjige, ostavinskih rješenje ne čini posjed sudska praksa stoji na stanovištu da tužitelja navedene činjenice same po sebi ne savjesnost ili nesavjesnost posjeda je govore o nesavjesnosti tužitelja. faktičko pitanje koje sud rješava na Tako će i pored navedenog sticalac osnovu relevantnih okolnosti biti savjestan ukoliko se on (kao i svakog konkretnog slučaja.21 njegov prednik) ponašao kao Međutim, iako se savjesnot posjeda vlasnik spornih nekretnina, a drugi presumira, prema stajalištu sudske suvlasnik/ci (niti njegovi prednici) prakse nikada nisu osporili ovo pravo nesavjesnim.20 postoji zakonska presumpcija savjesnog posjeda, vlasništva, iako je sticalac svoja nesavjesnost posjeda vlasničko-pravna ovlaštenja dokazivati protivna stranka kad iz manifestirao naočigled. navoda samog posjednika proizlazi njima Shodno navedenom, sama činjenica “iako Dakle, ne treba da je njegov posjed nesavjestan.”22 upisa u zemljišne knjige na temelju „Prednik tužitelja, kao i tužitelj na temelju ove okolnosti su osnovano vjerovali da su vlasnici, pa se tužiteljev propust da izvrši uvid u zemljišne knjige istom ne može stavljati nateret i činiti njegov posjed nesavjesnim, jer se on kao i njegov prednik duži niz godine i to više od 40 godine ponašao kao vlasnik i jasno manifestira sva vlasničko-pravna ovlaštenja, a sama činjenica upisa u zemljišne knjige na temelju ostavinskih rješenja ne čini posjed tužitelja nesavjesnim. Prema tome, sama činjenica upisa u zemljišne knjige na temelju ostavinskih rješenja ne čini posjed tužitelja nesavjesnim.“ Kantonalni sud u Travniku, broj Gž 473/03, od 26.05.2004. godine Domaća i strana sudksa praksa, broj 14/2006, str. 37-38. Također vidi: „Sudska praksa zauzela je stav da je pretpostavka savjesnosti posjeda radi sticanja prava 20 vlasništva ispunjena ukoliko se vlasnik nepokretne stvari apsolutno pasivno drži u pogledu ostvarenja nekog prava koje izvire iz prava vlasništva na toj stvari, a posjednik te stvari iz takvog ponašanja vlasnika stvari kroz vrijeme od 20 godina stekne uvjerenje da ga realizacija tog prava ne interesuje i da stvar drži kao savjestan posjednik.“ Vrhovni sud RS, broj Rev 69/02 od 14.11.2003. godine – Domaća i strana sudksa praksa, broj 7/2005, str. 43-44; Bilten sudkse prakse VS RS, broj 2004/I, odluka broj 32. 21 Medić D, Državina u pravu Republike Srpske, Godišnjak Fakulteta pravnih nauka, godina 2, broj 2, Banja Luka, jul 2012. godine, str. 5-49 22 VSH, Rev 1953/1984. od 08.01.1985. godine. Navedeno prema: Brežanski J, Još o stjecanju vlasništva dosjelošću na nekretninama u 11 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Tako, primjeni nema instituta prostora dosjelosti u pravo vlasništva nekretnini, odnosno na cijeloj u obimu situacijama kada suvlasnici znaju da posjeda, a samim tim i suvlasničkom nisu jedini vlasnici stvari (nisu dijelu drugog suvlasnika.24 Postavlja savjesni), što će uvijek biti u slučaju se jedno generalno pitanje, šta nasljednika, zajedno ukoliko je posjednik nakon proteka prisustvovali ostavinskoj raspravi i vremena potrebnog za sticanje prava 23 vlasništva saznao za druge vlasnike, koji su koji su znali za druge nasljednike. Međutim, ukoliko je jedan od odnosno sunasljednika nesavjestan nakon proteka zakonski držao cijelu nekretninu, a nakon njegove smrti njegov nasljednik nastavi preko 20 godina, tada će suvlasnik, uz ispunjenje ostalih uslova, steći društvenom vlasništvu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 30, br. 1/2009, 611. 23 „Na osnovu utvrđenih činjenica prvostepeni sud je zaključio da tužilac nije bio savjestan posjednik spornih nekretnina , jer je znao da su sporne nekretnine suvlasništvo na jednake dijelove kao njihova djedovina.“ Vrhovni sud R Hrvatske, Rev. 2106/90 od 07.11.1992. godine. Također vidi i: „Samo pošteni posjednik može steći pravo vlasništva dosjelošću, a takvim posjednikom ne može se smatrati nasljednik u čijem posjedu se nakon smrti ostavioca (oca) nalazi nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, a koji je znao da pored njega postoji i drugi nasljednik (njegov brat), i da se taj drugi nasljednik nije odrekao nasljedstva, niti mu je ustupio svoj idealni dio, pa stoga na temelju takvog posjeda nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću nannasljednom dijelu tog drugog nasljendika, neovisno o duljini trajanja tog posjeda, jer je znao da mu ne pripada je postao utvrđenog vremena? da posjeduje i koristi cijelu nekretninu ukoliko Da li u takvoj situaciji on gubi osnov za sticanje prava vlasništva dosjelošću? I ovo pitanje pravo na posjed cijele ostavinske mase.“ Županijski sud u Bjelovaru, Gž 527/09 od 15.10.2009. godine-odluka dostupna na: www.iusinfo.hr (04.12.2020.) Također vidi: „Tvrdnje revidenta koje se odnose na stjecanja prava dosjelošću nisu osnovane. Ovo iz razloga što su i prednik tuženika i tuženik znali da sporna nekretnina predstavlja zajedničku imovinu tužiteljice i oca tuženika pa nisu bili savjesni posjednici. Zbog navedenog nisu imali mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću bez obzira na vremensko trajanje posjeda tuženika i njegovog pravnog prednika na spornim nekretninama.” (VSRH, Rev2196/1991 od 23. decembra 1991.) 24 Lazarević D, Susvojina, zajednička svojina i zaštita prava svojine, Poslovni biro, Prvo izdanje, Beograd 2011, str. 86. 12 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ nije eksplicitno regulisano zakonom, Nadalje, postavlja se pitanje tako da su odgovor na isto morali da li savjesnost posjednika prestaje dati sudovi kroz ustaljene postupke. momentom saznanja da je drugi S tim u vezi, naši sudovi, kao i sudovi upisan u zemljišnu knjigu? Ovo zemalja u okruženju su zauzeli stav pitanje je od velikog značaja jer se da činjenica što je posjednik postao stjecalac o ovom pitanju upoznaje u nesavjestan nakon proteka vremena većini potrebnog prava pripreme tužbe. Kao i većina drugih vlasništva dosjelošću ne utiče na pitanja, isto također nije eksplicitno krajnji regulisano određenim zakonskim za ishod sticanje sticanja prava slučajeva u momentu vlasništva.25 Ovo iz razloga što se članom. vlasništvo putem dosjelosti stječe na negativan odgovor na postavljeno osnovu zakona i to momentom pitanje, te se zauzima stav da ispunjena savjesnost posjednika ne prestaje svih propisanih pretpostavki. Sudska praksa daje časom saznanja da je drugi upisan u zemljišnu knjigu.26 Paragraf 1468. OGZ-a i načelno mišljenje Proširene opšte sjednice Saveznog vrhovnog suda Jugoslavije od 4. aprila 1960. godine broj 3/60 ZSO V-1, 15. Također vidi: „Međutim, ako se uzme u obzir nepobitno utvrđena činjenica da posjed tužilaca i njihovih prednika na spornim nekretninama traje još od vremena prije drugog svjetskog rata i da je do 1963. godine, kada se tužiteljica počela obraćati tuženim da izvrše diobu suvlasničkih nekretnina, proteklo vrijeme duže od 20 godina, slijedi zaključak da su tuženi, u smislu pravnih pravila imovinskog prava modifikovanih u sudskoj praksi, već do tog momenta (1963.godine), stekli pravo vlasništva u spornim nekretninama putem dosjelosti pa je zbog toga nebitno kada se 25 tužiteljica poslije toga obraćala tuženima radi ostvarivanja svojih suvlasničkih prava.“ Vrhovni sud BiH, Rev. 488/87 od 9. juna 1988. godine –Bilten VSBiH, broj 3/1988 26 „Pravno shvaćanje suda prvog stupnja kako je poštenje posjednika prestalo časom kad je saznao da je netko drugi upisan u zemljišne knjige nije pravilno. Sama činjenica da je u zemljišnoj knjizi upisano vlasništvo druge osobe, u konkretnom slučaju općenarodna imovina, odnosno Republika Hrvatska, ne znači nužno da je posjednik nesavjestan, odnosno nepošten. Nepoštenje posjeda treba dokazivati (Vrhovni sud Republike Hrvatske, odluke poslovni broj Rev 1519/09 od 23. ožujka 2011, Rev-x 76/14 od 21. listopada 2014., i druge).” (Županijski sud u Zagrebu, Gž- 13 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Tužbe radi uknjižbe prava vlasništva stečenog dosjelošću na idealnom dijelu nekretnine posjedovao kroz zakonom određeni period. 27 Tako, savjesni posjednik ne može tražiti pravo suvlasništva cijele katastarske parcele već samo pravo vlasništva na onaj dio koji je posjedovao najmanje dvadeset godina.28 U tom smislu, ukoliko su Kada je u pitanju obim ispunjene pretpostavke za stjecanje sticanja prava vlasništva onda se radi prava vlasništva dijela nekretnine o primjeni pravila quantum possessum dosjelošću, ne može se tražiti tantum praescriptum, odnosno vlasnik utvrđenje stječe samo ono i onoliko koliko je razmjerno utvrđenom omjeru u prava suvlasništva odnosu na cijelu nekretninu.29 Ovo 5707/2018 od 2.07.2019. godine. U tom pravcu vid ii: „Nepošten je posjednik koji zna ili mora znati da nema pravo (samostalno) posjedovati nekretninu. Činjenica da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da povjerava stanje u zemljišnim knjigama. U konkretnoj situaciji, kad je prednik tužitelja na temelju kupoprodajnog ugovora bio upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik nekretnina u ½ dijela, a koje nekretnine su u postupku nove izmjere sukladno fizičkoj diobi nekretnina upisane u posebne posjedovne listove i raniji suvlasnici ih tako i posjeduju, okolnost da je u zemljišnim knjigama na temelju izjave jednog od ranijih suvlasnika (M. G.) upisano suvlasništvo i na onim nekretninama koje su u isključivom posjedu drugog suvlasnika (T. B.), posjed T. B. i njegovih sljednika ne čini nepoštenim.” VSRH, Rev-x 76/14 od 21.10.2014. godine 27 Brežanski J, Još o stjecanju vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 30, br. 1/2009, 603. 28 “Dosjelosti (održaj) je originaran način sticanja prava vlasništva pa savjesni posjednik (uzukapient) ne može tražiti pravo suvlasništva cijele katastarske parcele već samo pravo vlasništva na onaj dio koji je posjedovao preko dvadeset godina.” Vrhovni sud BiH, Rev. 66/87 od 22.10.1987. godine – Bilten VSBiH broj 1/1988 29 “U postupku je utvrđeno da je tužiteljica stekla sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću točno određenog i fizički omeđenog dijela sporne nekretnine a ne prava suvlasništva u odnosu na cijelu nekretninu. Tužiteljica je prvotno i imala pravilno postavljen tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva točno određenog 14 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pitanje je naroičito bitno kod tzv. omjer suvlasništva kroz proračun tihih/ skrivenih dioba, koje su u suvlasničkih omjera u zavisnosti od našoj državi veoma često provođene površine putem dogovora posjedovala. Navedenim pitanjem se njihovih također bavila sudska praksa. Tako prednika, i iste su imanentne upravo je Vrhovni sud Hrvatske u predmetu tzv. broj VSRH Rev x - 1075/12 od 29. usmenih suvlasnika, odnosno „fiktivnim“ suvlasničkim zajednicama. nekretnine koja se 01. 2014. godine postavio značajan stav da: „ukoliko se radi o stečenom Upravo, navedeno pitanje je u praksi dodatne dijelu nekretnine koji faktično prema postavljanja materijalno pravnim pravilima koja su se konkretnih tužbenih zahtjeva. Tako primjenjivala u trenutku stjecanja već se u praksi veoma često u tužbenim predstavlja pojedinačno određenu stvar, zahtjevima pogrešno traži utvrđenje kao dopušten i određen treba prihvatiti i prava suvlasništva, a ne isključivog zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj prava vlasništva. Npr. ukoliko je lice faktično odijeljeni dio precizno grafički posjedovalo određeni fizički dio individualizira prema skici lica mjesta.“ probleme proizvelo pravu vlasništva na fizički odijeljenom prilikom nekretnine kroz zakonom utvrđeni rok, veoma često tužbenim U takvoj situaciji, „stjecatelj je zahtjevima se tražilo da se utvrđuje ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije dijela sporne nekretnine sukladno nalazu i mišljenju vještaka geometra, ali je naknadno preinačila tužbeni zahtjev i zatražila utvrđenje prava suvlasništva u odnosu na cijelu nekretninu razmjerno površini koju u naravi uživa osobno i putem prednika preko 50 godina. Ovaj sud u cijelosti prihvaća pravno stajalište drugostupanjskog suda da u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu. U ovom konkretnom slučaju nikada nije egzistiralo pravo suvlasništva između tužiteljice i tuženika odnosno njihovih pravnih prednika, već naprotiv u postupku je utvrđeno da je svaka strana bila u posjedu i uživala točno fizički određen dio sporne nekretnine.” Vrhovni sud R Hrvatske, Revx 995/13-2, od 24.01.2014. godine 15 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ predmetnog zemljišta prema granicama slučaju uveliko oslanja na već stečenog prava vlasništva, te dalje time (ako pomenuto načelo quantum possessum su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom tantum praescriptum. nastale čestice u zemljišnim knjigama, upis vlasništva na svoje ime, čime je odluka provediva.“ Dakle, taj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira, pa u svakom slučaju ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran. Suvlasništvo je prestalo, te je prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar.”30 Predmetni stav se u svakom Vidi: “Ispravno postavljen zahtjev trebao bi glasiti u odnosu na zemljište koje shodno odredbi čl. 5. st. 1. ZV može biti objektom stvarnih prava (parcelacijom valjano izdvojenu katastarsku česticu). Međutim, ako se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno kao u konkretnom slučaju prema parcelacijskom elaboratu koji nije potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar, ali koji jasno određuje predmet 30 Naredno praktično pitanje koje se pojavljuje u odnosu na predmetni slučaj jeste na koji način će doći do izdvajanja posebnog ZK izvadka. U konkretnom slučaju, pravosnažna presuda kojom se usvaja tužbeni zahtjev kojom je tužitelj na osnovu dosjelosti stekao isključivo vlasništvo zemljišne čestice, nekretnine, će biti na dijelu odnosno osnov za neophodnu parcelizaciju i kreiranje prijavnog lista.31 vlasničke zaštite. Kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe čl. 161. st. 3. t. 3. Zakona o prostornom uređenju Narodne novine, broj 153/13), te dalje time (ako su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (čl. 145. do 162. ZZK), upis vlasništva na svoje ime (čl. 130. st. 1. ZV), čime je odluka provediva.” VSRH Rev x 1075/12 od 29.01.2014. godine. 31 "Da bi dio postojeće nekretnine dobio svojstvo pojedinačne nekretnine, odnosno zemljišne čestice na kojoj se prema čl. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim 16 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Nadalje, postavlja se Da li sud u konkretnom praktično pitanje, u kojem momentu primjeru može usvojiti tužbeni moraju biti ispunjene pretpostavke zahtjev na osnovu ispunjenosti za vlasništva uslova za stjecanje prava vlasništva u momentu momentu stjecanje dosjelošću, prava da li u zaključenja glavne podnošenja tužbe ili u momentu rasprave. Naime, ovo pitanje je u zaključenja rasprave. suprotnosti sa opštim načelom Praktični značaj ovog pitanja je parničnog postuka da sud cijeni veliki, naročito u situacijama kada ispunjenost uslova u momentu tužitelj podnese tužbu za sticanje zaključenja glavne rasprave. I ovo prava vlasništva na osnovu redovne pitanje je bilo predmetom raznih dosjelosti, a tokom samog postupka teorijskih i praktičnih rasprava. se ispune i pretpostavke za sticanje Zanimljiv putem vanredne dosjelosti. navedeno pitanje zauzeo je Vrhovni glavne sud pravima može stjecati pravo vlasništva, potrebno je da se provede parcelacija, sačini prijavni list koji će biti propisno ovjeren od strane nadležnog katastarskog ureda i tek nakon toga u skladu s prijavnim listom provede razvrgnuće, budući da se pravo vlasništva može uknjižiti samo na određenoj zemljišnoknjižnoj čestici ali ne i na fizički određenom dijelu nekretnine.""Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 06.10.2011. godinu. Također vidi: “Mada parcelacija iz 2011. nije provedena u zemljišnim knjigama, prema shvaćanju ovog suda, ali i Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-x 1075/12 od 29. 1. 2014.), tužitelj može zahtijevati utvrđenje vlasništva na dijelu postojeće zemljišnoknjižne čestice, kao i trpljenje takvog upisa u zemljišnoj knjizi nakon RH stav na u odnosu općoj na sjednici parcelacije iste, ako dokaže kako je stekao vlasništvo po jednom od zakonskih temelja. Ovo shvaćanje se zasniva na mogućnosti da se neka čestica potajnom diobom podijeli na više faktički (materijalno) odijeljenih dijelova koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar - species (čl. 5. st. 1. ZV). Ovaj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira, pa više ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran. U tom slučaju je suvlasništvo prestalo, makar nije izvršena parcelacija čestice u zemljišnim knjigama i katastru, te je prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, moguće steći vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar.” Županijski sud u Zagrebu, Gž553/16 od 03.01.2017. godine 17 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ građanskog odjeljenja, a koji glasi: Zaključak "Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost U radu je obrađeno pitanje mogućnosti sticanja prava vlasništva posjednika biti vlasnikom stvari, te dosjelošću sposobnost nekretnine u suvlasništvu, te su stvari da bude u na idelanom osnovna dijelu vlasništvu) moraju biti ispunjene u prezentirana stajališta vrijeme podnošenja tužbe.„32 pravne nauke, ali i sudske prakse, kako domaće, tako i prakse sudova u Faktička primjena ovog regionu. Analizom shvatanja znači da pretpostavke za pozitivnih stjecanje prava vlasništva dosjelošću sudske prakse utvrdili smo različita moraju u postupanja i različite stavove sudova momentu utuženja. Do usvajanja u pogledu ovog pitanja. U nastojanju citiranog shvaćanja i u R Hrvatskoj da iznađemo kvalitetnije rješenje, a je postojala gotovo ustaljena praksa na osnovu detaljne analize sudske da su se pretpostavke za stjecanje prakse, smatramo da je ispravniji prava dosjelošću stav prema kojem je dopušteno trenutku sticanje vlasništva na suvlasničkom biti ispunjene vlasništva procjenjivale već prema zaključenja glavne rasprave, iako je postojala i praksa sudova u pravcu novozauzetog stanovišta.33 zakonskih relevantnih propisa i udjelu na osnovu dosjelosti. Naime, suvlasništva za ne stjecanje postoje neke posebne pravne osnove različiti od Pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/19) od 14. februara 2019. godine. 33 Vidi: “U konkretnom slučaju pogrešan je pravni pristup nižestupanjskih sudova koji u vrijeme potrebno za dosjelost računaju i 32 vrijeme nakon podnošenja tužbe, pa do zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu.” VSRH, Rev 458/14 od 7. februara 2018. godine 18 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ onih na temelju kojih se stječe pravo stoji na stanovištu da navedene vlasništva. Kako je prema ZSP činjenice FBiH/RS, kao i starijim propisima, rješenja i izvršenog upisa u zemljišne predviđeno da se u pravnom knjige) ne govore o nesavjesnosti prometu uzima da je idealni dio tužitelja. Budući da je broj mogućih stvari samostalna stvar, te da sve što životnih situacija iz kojih ova pitanja je određeno za stvar vrijedi i za izviru je veliki, te s obzirom na idealne dijelove (osim u zakonom činjenicu postojanja neusaglašene propisanim slučajevima), to se kao sudske logičan sigurnosti zaključak i nameće (postojanje prakse,a ostavinskih radi pravnog zaštite prometa, mogućnost sticanja (su)vlasništva na neophodno je de lege ferenda regulisati idelanom dijelu nekretnine. Dakle, s ova obzirom na to da za stjecanje prava usvojenim stavovima sudske prakse. pitanja u skladu sa već suvlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano, zaključujemo da na navedeno pitanje adekvatno primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasništva dosjelošću. Dodatni problem kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na idealnom dijelu tiče se pitanja savjesnosti, naročito kada je suvlasništvo kao takvo evidentirano u zemljišnoj knjizi, što je prema našim rezultatima zastupljeno u većini slučajeva. Rezultati analiza sudskih odluka pokazuju da sudska praksa 19 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Literatura Stanković, M. Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1998. Knjige i članci: - Popov D, Pravna dejstva državine, - Brežanski J, Još o stjecanju vlasništva dosjelošću nekretninama - - u - Popov D, Sticanje prava svojine održajem, Zbornik radova fakulteta u Rijeci, v. 30, br. Pravnog fakulteta u Novom 1/2009 Sadu, 3/2007 Brežanski J, "Dosjelost kao - Popov D., Kvalifikovana način stjecanja stvarnih prava", državina u funkciji sticanja Zbornik Pravnog fakulteta prava Sveučilišta u Rijeci, 2/1999 Zbornik radova Pravnog D, Susvojina, zajednička svojina fakulteta, Novi Sad. 2011; i zaštita prava svojine, Poslovni 45(1):109-125; - svojine Simonetti P, održajem, Prelazak 2011, nekretnina u društveno vlasništvo M. Vedriš, M. Klarić, Osnove protekom vremena, Zbornik imovinskog prava, IV izdanje, Pravavnog Pravni Rijeci, v. 28, br. 1/2007, fakultet, Zagreb, 1983. godina - 2006; 40(2):217-235; vlasništvu, Zbornik Pravnog biro, Prvo izdanje, Beograd - radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. na društvenom Zbornik - fakuklteta u Simonetti P, Stjecanje prava Medić D, Državina u pravu vlasništva primjenom ustanova Republike Srpske, Godišnjak dosjelosti i uzurpacije na na Fakulteta pravnih nauka, nekretninama koje su bile u godina 2, broj 2, Banja Luka, društvenom vlasništvu, Zbornik jul Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 2012. godine, O. 29, br. 1/2008 20 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ - Stanković O, Orlić M, Stvarno pravo, Nomos doo Beograd, 2001. godine - − VSRH, Rev-2196/1991 od 23. decembra 1991. − Načelno mišljenje Proširene Žuvela M, Stjecanje prava opšte vlasništva – posebno o građenju vrhovnog suda Jugoslavije na tuđem zemljištu i dosjelosti, od 4. aprila 1960. godine Zakonitost, br. 9–10/90 broj 3/60 ZSO V-1, 15 sjednice Saveznog − Vrhovni sud BiH, Rev. Sudska praksa: 488/87 od 9. juna 1988. − Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu-Bilten Kantonalnog suda u stav sjednice − Vrhovni sud VSBiH od sud broj VSBiH, broj 1/1988, odluka 23.03.2011, sud BiH Rev. 492/87 od 9. juna 1988. godine, Bilten VSBiH, broj − Presuda Kantonalnog suda u Zenici Broj: 004-0-Gž-09godine Rev. br. 1519/09 sud od Jugoslavije, 2594/61, od 07.02.1961. godine. − VSBiH, broj Gz-707/73 od 18.10.1973. godine – Bilten 3/1988. 003500, Rev − Vrhovni broj 120. Republike Hrvatske, odluke poslovni 26.02.1988. godine – Bilten − Vrhovni Republike 21. listopada 2014 − Vrhovni Građasnko-privrednog odjeljenja 3/1988 Hrvatske Rev-x 76/14 od Sarajevu, broj 3/99, − Pravni godine –Bilten VSBiH, broj od 25.05.2010. VSBiH, broj 27/1974 − VSBiH, Gž-704/73 od 19.11.1973. godine. − VSH, Rev 1953/1984. od 08.01.1985. godine 21 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ − Vrhovni sud BiH, Rev. − Vrhovni sud R Hrvatske, 66/87 od 22.10.1987. godine Rev-x – Bilten VSBiH broj 1/1988 24.01.2014. godine − VSRH Rev 1631/1989, od 24.10.1991. godine. 2106/90 od − VSRH Rev x - 1075/12 od 29.01.2014. godine. − Vrhovni sud R Hrvatske, Rev. 995/13-2, od 07.11.1992. godine − Županijski sud u Zagrebu, Gž-553/16 od 03.01.2017. godine − Vrhovni sud RS, broj Rev − Županijski sud u Zagrebu, 69/02 od 14.11.2003. godine Gž-5707/2018 – Domaća i strana sudksa 2.07.2019. godine praksa, broj 7/2005, str. 43- od − Presuda Općinskog suda u 44; Bilten sudkse prakse VS Zenici RS, broj 2004/I, odluka broj 001293 od 18.6.2009. godine broj 034-0-P-06- 32. − Presuda Kantonalnog suda u Travniku, broj Gž-473/03 od 26.05.2004. godine − Kantonalni sud u Travniku, broj Gž 473/03, od 26.05.2004. godine - Domaća i strana sudksa praksa, broj 14/2006, str. 37-38. − Županijski sud u Bjelovaru, Gž 527/09 od 15.10.2009. godine 22 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društveni ogledi Author Author Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet Keywords Keywords. Article PeerReviewed Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-5706 Publisher An entity responsible for making the resource available International Burch University Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu nekretnine Author Author Esad Oruč Abstract A summary of the resource. Suvlasništvo predstavlja modalitet prava vlasništva sa više subjekata. Upravo činjenica da u vršenju prava vlasništva na jednoj nepodijeljenoj stvari učestvuje više lica sa vlastitim, ponekad i suprostavljenim interesima, čini suvlasništvo zanimljivim, ali i veoma složenim i zahtjevnim pravnim institutom. Posebno pitanje u pogledu funkcionisanja suvlasničkih zajednica, a koje se postavilo u praksi, jeste pitanje mogućnosti sticanja prava vlasništva dosjelošću jednog suvlasnika na suvlasničkom dijelu drugog suvlasnika. S tim u vezi, razmatrana su osnovna pitanja prezentiranog problema: uslovi za sticanje prava vlasništva dosjelošću, kao i posebno pitanje savjesnosti sticaoca u konkretnom slučaju. Kroz analizu domaće, ali i strane sudske prakse, ukazano je i na postojanje različitih stavova u pogledu pojedinih pitanja. Pored navednog, u radu je ukazano i na određene propuste u zakonskoj regulaciji predmetnog pitanja, te su predložena adekvatna zakonska rješenja de lege ferenda. Keywords Keywords. usucaption, co-ownership, co-ownership share, ownership DOI Digital object identifier 10.14706/DOI21411 https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/bbe1ca744dc7b9e503a618c1a601fa34.pdf a7c50eeec0f7bc2c4108f476e0322ee8 PDF Text Text Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ IZVRŠENJE NA Sažetak NEKRETNINAMA U SVJETLU PROPISA IZVRŠNOG, ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG I STVARNOG PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI Mogućnost izvršenja na izvršenikovom neupisanom pravu na nekretnini uslovljena je pravilnim razumijevanjem definicije nove zakonske načela upisa. Neusaglašenost odredaba materijalnog prava u pogledu dejstva REAL ESTATE uknjižbe i trenutka u kojem se stiče ENFORCEMENT IN pravo na nekretnini dovodi do THE LIGHT OF različitih REGULATIONS OF DISTRAINT LAW, LAND REGISTRY LAW AND pravnih shvatanja u pravnoj teoriji, što može generirati pojavu neujednačene prakse u primjeni prava. U radu je izvršena analiza odredaba izvršnog, a u vezi s PROPERTY LAW IN odredbama BOSNIA AND stvarnog prava, koje predviđaju HERZEGOVINA mogućnost izvršenja na nekretnini zemljišnoknjižnog i koja je u samostalnom posjedu Prof. dr. Hamid Mutapčić Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli hamid.mutapcic@untz.ba JEL klasifikacija: K11, K25 DOI: 10.14706/DOI21412 izvršenika, odnosno na nekretnini na kojoj izvršenik ima utvrđeno vanknjižno pravo vlasništva. Ključne nekretnini, riječi: Izvršenje Samostalan na posjed nekretnine, Vanknjižno vlasništvo 23 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Abstract Key words: Enforcement on real estate, Adverse possession of real The possibility of distraint on the enforcement debtor's estate, Unregistered right of ownership unregistered right on real estate is conditioned by a correct understanding of the new legal definition of the principle of registration. The inconsistency of the provisions of substantive law regarding the effect of registration and the moment in which the right on real estate is acquired leads to different legal understandings in legal theory, which can generate the emergence of uneven practice in the application of law. This article analyzes the provisions of Distraint Law, and in connection with the provisions of Land registry Law and Property Law, which provide for the possibility of enforcement on real estate that is in the adverse possession of the enforcement debtor, or on the real estate on which the debtor has established unregistered right of ownership. 24 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Uvod Unazad nekoliko decenija zemljišnoknjižno stanje nekretnina u Bosni i Hercegovini ne odgovara stvarnom pravnom stanju. Često se dešava da upisana osoba u zemljišnoj knjizi nije stvarni vlasnik iz razloga što ona nema i samostalan posjed nekretnine, zbog čega je njen upis samo formalnog karaktera. Nesređeno zemljišnoknjižno stanje generira pojavu različitih pravnih shvatanja u vezi s postupcima u kojima je predmet nekretnina koja je u samostalnom posjedu trećeg lica. Takva shvatanja doprinose pojavi neujednačene prakse u primjeni prava, čime se narušava načelo pravne sigurnosti kao jedno od temeljnih načela pravnog poretka Bosne i Hercegovine. prinudno ostvarivanje povjeriočevog potraživanja ostvaruje prodajom nekretnine koja u zemljišnoj knjizi nije upisana u korist izvršenika. Navedenu pravnu mogućnost jeste i izvršni postupak u kojem se V. čl. 70. st. 2., a u vezi s čl. 37. Zakona o izvršnom postupku FBiH – ZIP FBiH (Službene novine FBiH 32/03), odnosno 34 odredbe izvršnog prava.34 Međutim, pravilna primjena ovih odredaba uslovljena je pravilnim razumijevanjem odredaba materijalnog prava koje propisuju dejstvo uknjižbe i momenat u kojem se stiču prava na nekretninama. Osnovni preduslov za namirenje povjerioca iz izvršenikovog neupisanog prava na nekretnini jeste da je on (izvršenik) stvarni titular takvog prava, bez obzira da li je njegovo pravo evidentirano u zemljišnoj knjizi ili ne. Svrha izvršnog postupka jeste namirenje dosuđenog potraživanja povjerioca protiv osobe koja je u vjerodostojnoj izvršnoj Jedan od takvih postupaka predviđaju ispravi označena kao dužnik, ali samo na način da se sredstva osiguraju iz imovine na Zakona o izvršnom postupku RS – ZIP RS (Službeni glasnik RS 59/03, 85/03). 25 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ kojoj izvršenik ima ustanovljeno propisima koji imperativno pravo vlasništva. zahtijevaju da stečena subjektivna prava trebaju biti izraz slobodne Specifični način volje pravnih subjekata. Stoga je za evidentiranja nekretnina i prava na pravilno nekretninama, kao i momenat u problema potrebno dovesti u vezu kojem se stiče pravo vlasništva na navedene odredbe izvršnog prava s nekretnini, uslovljava pravilnost i odredbama materijalnog prava koje zakonitost provedenog predviđaju trenutak u kojem se stiče postupka. Odredbe izvršnog Zakona razumijevanje ovog o pravo vlasništva na nekretnini. Ovo izvršnom postupku, koji ima status iz razloga što su uslovi za promjenu pravnog propisa lex specialis u zemljišnoknjižnog stanja ispunjeni ovakvim postupcima, dozvoljavaju samo ukoliko je neupisani titular izvršenje i na nekretnini koja je u postao vlasnik nekretnine i bez vanknjižnom vlasništvu izvršenika, provedene uknjižbe. ali samo pod uslovom da je, po utvrđenju prava, U tom slučaju promjena promjenu zemljišnoknjižnog stanja u funkciji zemljišnoknjižnog stanja.35 Pri tome je neometanog postupka provedbe je važno imati u vidu dvije pravno izvršenja na nekretnini, prije svega relevantne činjenice. Jedna se tiče zbog upisa zabilježbe izvršenja kao postojanja izvršenikovog prava na jedne neupisanoj nekretnini, što jasno izvršnih radnji. Međutim, ukoliko proizilazi iz navedenih odredaba izvršenik nije ispunio sve materijalne izvršnog pretpostavke ispunjen izvšenikovog uslov prava. za Druga pravno od zakonom za propisanih sticanje prava relevantna činjenica u ovakvim vlasništva na nekretnini, koja je u postupcima u vezi je sa pravnim njegovom samostalnom, odnosno 35 Ibid 26 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ samostalnom kvalifikovanom izvršnog prava u vezi s predmetom posjedu, onda bi nalog izvršnog istraživanja, u radu su prezentirana suda za upis prava vlasništva u korist takva rješenja u kontekstu aktuelnog izvršenika bio protivan dispozitivnoj procesa reforme zemljišnoknjižnog naravi pravnih propisa prema kojima prava, a sve u cilju zauzimanja se prava stiču voljom pravnih ispravnog subjekata. mjerodavnog prava. Naročito se stava po pitanju ukazuje na ulogu i značaj načela Promjena zemljišnoknjižnog povjerenja za sveukupni proces stanja po nalogu suda u takvim reforme u ovoj oblasti, kao i na okolnostima ne bi bila u gore zakonsku poziciju ovog načela u navedenoj funkciji, već prije svega u novom stvarnom pravu, što je od funkciji izuzetnog prava konstituiranja u korist stvarnog samostalnog značaja razumijevanje za pravilno nove zakonske posjednika nekretnine. U radu je definicije načela upisa, odnosno za izvršena analiza odredaba izvršnog utvrđivanje prava koje ukazuju na mogućnost samostalni posjednici nekretnina sprovođenja izvršenja na nekretnini postaji vlasnici nekretnina. trenutka u kojem koja nije upisana u korist izvršenika, te se ukazuje na okolnosti u kojima su ispunjene pretpostavke za promjenu zemljišnoknjižnog stanja. Obzirom da Mogućnost izvršenja na izvršenikovom neupisanom pravu odredbe zemljišnoknjižnog i stvarnog prava predviđaju različita rješenja u Da bi se ostvarila svrha pravosnažno okončanog postupka pogledu uknjižbe i njenog dejstva, kondemnatornom presudom što je od esencijalnog značaja za situaciji dužnik pravilno razumijevanje odredaba dobrovoljno kada izvršio u nije dosuđenu 27 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ obavezu, neophodno je da se na materijalne pretpostavke za konačno osnovu prijedloga tražioca izvršenja sticanje sprovede izvršni postupak nad stvari neupisanoj koja je u vlasništvu izvršenika. izvršenika ili ne. Predmet izvršenja mogu prava vlasništva nekretnini u na korist biti pokretne i nepokretne stvari, kao i Neujednačena zakonska subjektivna građanska prava koja rješenja materijalnog prava u imaju imovinsku vrijednost. pogledu uknjižbe i njenog dejstva, generiraju pojavu različitih pravnih Postupak izvršenja nad sprovođenja nekretninama shvatanja, što može doprinijeti i pojavi neujednačene prakse u uslovljen je specifičnim načinom primjeni prava. Stoga se pitanje evidentiranja nekretnina i prava na utvrđivanja mjerodavnog prava u nekretninama, jer se za nosioca pogledu momenta u kojem se stiču prava na nekretnini smatra da je to prava na nekretninama nameće kao ona osoba koja je upisana u prethodno pitanje zemljišnoj knjizi, odnosno u katastar mogućnosti izvršenja na nekretnini nepokretnosti.36 Međutim, stutus koja nije upisana u korist izvršenika, vlasnika nekretnine nerijetko ima i o čemu ćemo više kazati u nastavku ona osoba čije ime nije javno ovog rada. u kontekstu evidentirano u nekoj od navedenih formi upisa nekretnina. Za postupak Ranije stvarno pravo izvršenja vrlo je važno utvrditi da li pružalo je mogućnost sticanja prava su u vrijeme podnošenja prijedloga na nekretnini i bez upisa u zemljišnu za izvršenje ispunjene sve Stupanjem na snagu Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 6/12.) praktično se ukida zemljišna knjiga na prostoru ovog 36 bosanskohercegovačkog entiteta, te se prelazi na sistem jedinstvene evidencije nekretnina. 28 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ knjigu,37 predmet činjenicu da su zemljišne knjige u izvršenja mogle biti i nekretnine koje velikom broju slučajeva bile netačne su vlasništvu i nepotpune, rješavajući pravne izvršenika, odnosno nekretnine koje sporove nastale usljed višestrukog su u zemljišnoj knjizi bile upisane u otuđenja iste nekretnine sudska korist nekog drugog lica.38 Takođe i praksa je permanentno negirala ranija sudska praksa ima značajnu primjenu pravila zemljišnoknjižnog ulogu prava i prednost uglavnom davala u tako da su vanknjižnom u afirmaciji kategorije vanknjižnog vlasništva. Uvažavajući vanknjižnim titularima.39 V. čl. 33. Zakon o svojinsko pravnim odnosima – ZOSPO, Službeni list SFRJ br. 6/1980. i čl. 38. Zakona o vlasničko pravnim odnosima - ZOVO, Službene novine FBiH br. 6/98 i 29/03. 38 Najčešći vanknjižni način sticanja prava vlasništva na nekretnini jeste dosjelost, pa ćemo u nastavku ovaj način sticanja prava koristiti kao primjer za rasvjetljavanje svih nejasnoća u vezi sa problemom istraživanja ovog rada. Shodno odredbama ranijeg stvarnog prava, dosjeditelj je postajao vlasnik nekretnine u trenutku ispunjenja zakonom propisanih pretpostavki, a ne u trenutku upisa u zemljišnu knjigu. Eventualno provedeni upis proizvodio bi samo deklarativno dejstvo. Prema odredbama novog zemljišnoknjižnog prava za konačno sticanje prava dosjeditelja potrebno je zatražiti i provedbu takvog prava u zemljišnu knjigu. Ispunjenje materijalnih pretpostavki predviđenih stvarnim pravom, te postojanje pravosnažne odluke suda kojom je utvrđeno pravo dosjeditelja, nije dovoljno za sticanje prava vlasništva na nekretnini po osnovu dosjelosti. Time je dosjelost kao način sticanja prava u potpunosti izjednačena sa derivativnim načinom sticanja prava vlasništva na nekretnini. Bez obzira da li je osnov upisa punovažan ugovor ili pravosnažna sudska presuda, samostalni posjednik postaće vlasnik nekretnine tek u trenutku podnošenja zahtjeva za upis. V. više (o tome): M. Povlakić, Transformacija stvarnog prava u BiH, Sarajevo, 2009, str. 98, M. Povlakić, Reforma zemljišnoknjižnog prava kao dio ukupne reforme građanskog prava, Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2003, str. 244. 39 „Samo pouzdanjem u zemljišnu knjigu i upisom prava svojine na kupljenoj nepokretnosti, kupac se ne može smatrati jačim u pravu nasuprot ranijem sticaocu koji nepokretnost drži u posedu, ako je prema njemu nastupio osnov za sticanje prava svojine održajem.“ (Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 4740/92, navedeno prema S. Vuković, Sudska praksa iz svojinskopravnih odnosa, Beograd, 2003, Poslovni biro, str. 264.) „Lice koje ima pravni osnov sticanja i posed nepokretnosti jače je u pravu od zemljišno-knjižnog imaoca prava svojine.“ (Odluka Vrhovnog suda Vojvodine, Gž. 103/89, Ibid, str. 254.) „Kada se u sporu pojavljuju dva prava na istoj nepokretnosti, i to zemljišno-knjižno pravo i pravo koje proizilazi iz presude, uvek je jači u pravu 37 29 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Navedena zakonska rješenja, Kada je u pitanju mogućnost kao i dominantna pravna shvatanja u izvršenja primjeni neupisanom prava, značajno su na izvršenikovom pravu, onda je doprinijela destabilizaciji zemljišne potrebno imati u vidu dvije situacije knjige i otežanom pravnom prometu usljed kojih izvršenik stiče određena nekretnina, što je uslovilo još veću prava u pogledu nekretnine. U pojavu sudskih sporova ove vrste. U jednom slučaju radi se o vanknjižno namjeri stečenom da osigura zakonske pravu vlasništva na pretpostavke za stabilnu i efikasnu nekretnini, i to najčešće po osnovu zemljišnu knjigu, usvajanjem zakona redovne ili vanredne dosjelosti, dok o zemljišnim knjigama entitetski se u drugom slučaju radi o pravu zakonodavci započeli su proces pretpostavljenog vlasnika, koji je reforme zemljišnoknjižnog prava.40 pribavio samostalan posjed nekretnine po osnovu punovažno zaključenog onaj koji je u posedu imovine.“ (Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 120/80, Ibid, str. 257.) „Tužilac koji dokaže da ima pravni osnov sticanja prava vlasništva na nekretnini ima jače pravo od kasnijeg nesavjesnog sticaoca koji je ishodio uknjižbu prava vlasništva.“ (Odluka Vrhovnog suda BiH, Rev. 618/86 od 18.06.1987. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, br. 4/87, str. 15.) „Kupac je dužan prilikom kupovine da provjeri ne samo na osnovu uvida u zemljišnu knjigu ko je vlasnik, nego i u prirodi (na terenu) ko je u posjedu te nekretnine.“ (Odluka Vrhovnog suda Vojvodine, Rev. 272/89, navedeno prema D. Stamenković, Priručnik za upise u zemljišnu knjigu i katastar nepokretnosti, Beograd, 1991, Savremena administracija, str. 59.) „Kod kupovanja nepokretnosti nije ugovora. Postoje dovoljno da se kupac osloni samo na zemljišno-knjižno stanje, već je dužan da bi bio savestan, da se interesuje i utvrdi ko i po kom osnovu drži nepokretnost koja je predmet kupoprodaje.“ (Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije, Rev. 266/68, od 19. 02. 1969., navedeno prema O. Stanković, M. Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 2001, Nomos, str. 339.) 40 Aktuelni proces reforme zemljišnoknjižnog prava, kao i iskazana intencija zakonodavca u entitetskim zakonima o zemljišnim knjigama, od presudnog je značaja za pravilno razumijevanja nove zakonske definicije načela upisa, što je u vezi s mogućnošću sprovođenja izvršenja na nekretnini koja je u samostalnom posjedu izvršenika, odnosno na nekretnini koja nije upisana u korist izvršenika. 30 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ okolnosti u kojima će neupisani U drugom slučaju izvršenik titulari imati status vanknjižnog ima status samo samostalnog vlasnika nekretnine, bez obzira na kvalifikovanog posjednika, odnosno postojeću neusaglašenost općih pretpostavljenog odredaba materijalnog prava. nekretnine, vlasnika što znači Takođe, odredbe materijalnog prava pretpostavke predviđaju jedinstvena rješenja i u zemljišnoknjižnog stanja u smislu situaciji kada je samostalan posjed odredbe člana 70. stav 2., a u vezi s nekretnine pribavljen na osnovu članom 37. ZIP FBiH/RS, nisu punovažno zaključenog ugovora. Za ispunjene. U nastavku ćemo kazati svaku od tih situacija ispunjeni su nešto uslovi okolnostima, za promjenu zemljišnoknjižnog stanja. za da više prezentirati promjenu o a navedenim zatim zakonska ćemo rješenja zemljišnoknjižnog i stvarnog prava Međutim, da bi se mogao sprovesti postupak izvršenja potrebno je utvrditi pravni status koja tretiraju vanknjižnog mogućnost sticanja prava vlasništva na nekretnini. izvršenika u pogledu nekretnine koja se nalazi u njegovom samostalnom posjedu. U jednom slučaju izvršenik ima status vanknjižnog vlasnika nekretnine, ali samo ako su pretpostavke za dosjelost ispunjene prije stupanja na snagu novih entitetskih zakona o zemljišnim knjigama, primjenjuje načela odnosno zakonska upisa koju ako se definicija predviđaju odredbe novog stvarnog prava. Mogućnost izvršenja na utvrđenom pravu dosjeditelja koje nije provedeno u zemljišnu knjigu Da bi sud dozvolio izvršenje na nekoj nekretnini zahtijeva se da izvršenik bude evidentiran u 31 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ zemljišnoj knjizi kao vlasnik te utvrđujuća presuda iz koje proizilazi nekretnine. Ovo iz razloga što se za da je on već stekao pravo vlasništva upisanu osobu pretpostavlja da je na nekretnini po osnovu redovne ili vlasnik nekretnine, ali i zbog upisa vanredne dosjelosti.42 Napominjemo zabilježbe izvršenja, kao jedne od da su to okolnosti u kojima izvršenik zakonom propisanih izvršnih radnji ima nesporno vanknjižno pravo usljed koje izvršenik stupa u poziciju vlasništva na nekretnini koja u založnog dužnika. zemljišnoj knjizi nije upisana u njegovu korist. Iako zakon ne Shodno odredbama predviđa mogućnost upisa izvršnog prava, sud će dozvoliti izvršenikovog vanknjižnog prava izvršenje i na nekretnini koja u vlasništva po službenoj dužnosti, u zemljišnoj knjizi nije upisana u korist pravnoj teoriji postoji jedinstven izvršenika, ali samo pod uslovom da stav da će sud u takvoj situaciji su za naložiti upis njegovog vanknjižnog promjenu zemljišnoknjižnog stanja prava, a zatim i upis zabilježbe u njegovu korist,41 i to najčešće na izvršenja.43 način pravosnažna zemljišnoknjižnog stanja nekretnine V. čl. 70. st. 2., a u vezi s čl. 37. ZIP FBiH/RS 42 Obzirom da zemljišnoknjižno i stvarno pravo predviđaju različita rješenja u pogledu uknjižbe kao zakonitog načina sticanja prava vlasništva na nekretnini, mogućnost sprovođenja izvršenja nad nekretninom koja nije upisana u korist dosjeditelja, pri čemu postoji pravosnažna presuda na osnovu koje je utvrđeno da je on ispunio pretpostavke za sticanje prava vlasništva po osnovu redovne ili vanredne dosjelosti, postoji samo u slučaju da se primjenjuje zakonska definicija načela upisa koju predviđaju odredbe stvarnog prava. Takođe, takvu mogućnost predviđaju i odredbe zemljišnoknjižnog prava, ali samo ukoliko su pretpostavke za dosjelost ispunjene prije stupanja na snagu novih entitetskih zakona o zemljišnim knjigama. O ovom problemu više ćemo kazati u nastavku ovog rada. 43 V. S. Mulabdić, Građansko procesno pravo, Grin, Gračanica 2010, str. 509., M. Povlakić, Neuknjižene nekretnine kao predmet osiguranja kredita u svjetlu novih propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i notarskog prava, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu L-2007, Sarajevo 2007, str. 399. 41 ispunjene da pretpostavke postoji Promjena 32 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ u takvim okolnostima u funkciji je su obezbjeđenja formalnih punovažno zaključen ugovor o provođenje prodaji nekretnine na osnovu kojeg postupka izvršenja na nekretnini. izvršenik može podnijeti zahtjev za Da bi se obezbijedio upis zabilježbe upis izvršenja, kao jedne od zakonom njegovu korist. Međutim, smatramo propisanih da u tom slučaju nisu ispunjene pretpostavki za izvršnih radnji, i u slučaju kada pretpostavljenog postoji prava neophodno je da nekretnina bude materijalne upisana u korist izvršenika. Stoga, sprovođenje postupka izvršenja iz nalog suda za provedbu neupisanog razloga što u takvim okolnostima prava u zemljišnu knjigu treba izvršenik nema status vanknjižnog shvatiti kao sprečavanje izvršenika vlasnika na nekretnini. da zloupotrebom prava pretpostavke u za i nepodnošenjem zahtjeva za upis „Kada stvarni onemogući provođenje postupka zemljišnoknjižni vlasnik na osnovu izvršenja na nekretnini koja je u punovažnog pravnog posla otuđi njegovom vanknjižnom vlasništvu. nekretninu i dobrovoljno je preda u samostalan posjed sticaocu koji iz Mogućnost izvršenja na pravu samostalnog određenih razloga propusti da izvrši uknjižbu svog prava vlasništva, onda je sticalac stekao pretpostavljeno kvalifikovanog vlasništvo posjednika kvalifikovan posjed.“44 Kupac će ili samostalan postati vlasnik nekretnine tek u Uvjeti za promjenu zemljišnoknjižnog stanja ispunjeni S. Mulabdić, Sticanje prava vlasništva na nekretnini polazeći od načela povjerenja u 44 trenutku podnošenja zahtjeva za upis, odnosno nakon proteka istinitost i potpunost zemljišne knjige, Pravna misao 7-8, Sarajevo 2007, str. 31.-32. 33 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ zakonom utvrđenog vremena za redovnu dosjelost. U prvom slučaju radi se o derivativnom, a u drugom o originarnom načinu sticanja prava. Kategorija vanknjižnog vlasništva u svjetlu propisa zemljišnoknjižnog i Ukoliko bi sud, u cilju sprovođenja postupka izvršenja, stvarnog prava naložio upis prava samostalnog kvalifikovanog posjednika, onda bi to bilo protivno dispozitivnoj naravi pravnih propisa prema kojima se pravo na nekretnini stiče isključivo na osnovu zahtjeva zainteresiranog lica. Smatramo da bi u takvoj situaciji izvršni sud trebao odbaciti prijedlog tražioca izvršenja kao nepotpun iz razloga što je kao predmet izvršenja predložena nekretnina koja nije u vlasništvu izvršenika. U tom pogledu zemljišnoknjižno i stvarno pravo predviđaju identična rješenja.45 Kao što smo naveli u prethodnom izlaganju,46 mogućnost vanknjižnog sticanja prava vlasništva na nekretnini predviđaju samo odredbe stvarnog prava. Odredbe zemljišnoknjižnog prava zahtijevaju zemljišnu provedbu knjigu kao prava u dodatnu materijalnu pretpostavku sticanja stvarnog prava na nekretnini. Slijedom toga, mogućnost sprovođenja izvršenja na nekretnini koja nije upisana u korist izvršenika, a za koju postoji pravosnažna utvrđujuća presuda iz koje proizilazi V. čl. 5. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH – ZZK FBiH (Službene novine FBiH br. 58/2002, 19/03 i 54/04) i Zakona o zemljišnim knjigama RS – ZZK RS (Službeni glasnik RS br. 74/02, 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), kao i čl. 53. st. 1. 45 Zakona o stvarnim pravima FBiH (Službene novine FBiH, br. 66/2013) i Zakona o stvarnim pravima RS (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 124/08, 58/09.). 46 V. fusnota 9., str. 6. ovog rada. 34 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ da je dosjeditelj pretpostavke za ispunio sticanje prava mogućnost sticanja prava vlasništva na od nevlasnika.47 intencija zakonodavca sprečavanje mogućnosti nekretnini vlasništva po osnovu redovne ili Osnovna vanredne dosjelosti, postoji samo u jeste slučaju da se primjenjuje zakonska vanknjižnog definicija vlasništva načela upisa koju sticanja na prava nekretnini, te predviđaju odredbe stvarnog prava. motiviranje neupisanih titulara, koji O navedenom sukobu odredaba su zemljišnoknjižnog i stvarnog prava vanknjižno sticanje prava vlasništva više ćemo kazati u nastavku ovog prije rada. zakona,48 da podnošenjem zahtjeva ispunili stupanja pretpostavke na za snagu ovih za upis doprinesu usaglašavanju Mogućnost vanknjižnog zemljišnoknjižnog i posjedovnog stanja sticanja prava vlasništva nekretnina. Ukoliko su pretpostavke za dosjelost ispunjene na nekretnini prema nakon stupanja na snagu ovih zemljišnoknjižnom zakona, onda Zakon zahtijeva i uknjižbu kao dodatnu materijalnu pravu pretpostavku sticanja prava vlasništva na nekretnini.49 Bez obzira Stupanjem na snagu novih entitetskih zakona o zemljišnim knjigama započeo je proces reforme zemljišnoknjižnog najznačajnija prava. reformska Među rješenja spadaju odredbe koje predviđaju konstitutivno 47 48 dejstvo upisa V.čl. 5. i 9. ZZK FBiH/RS V. čl. 89. st. 1. ZZK FBiH/RS i da li su pretpostavke za dosjelost, koje predviđaju odredbe stvarnog prava, ispunjene prije ili poslije stupanja na snagu zakona o zemljišnim knjigama, treća savjesna lica, koja su pribavila nekretninu od 49 V. čl. 89. st. 2. ZZK FBiH/RS 35 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ upisane osobe u zemljišnoj knjizi, Imajući u vidu prezentirana uživaju potpunu pravnu zaštitu. Iz rješenja zemljišnoknjižnog prava, prethodno navedenog može se može se zaključiti da mogućnost konstatovati novo sprovođenja izvršenja na nekretnini, zemljišnoknjižno pravo ne predviđa koja nije upisana u korist izvršenika, mogućnost sticanja postoji samo u slučaju da je on na nekretnini. ispunio pretpostavke za dosjelost sticanje vlasništva prije stupanja na snagu Zakona o osnovom dosjelosti izjednačeno sa zemljišnim knjigama, te ako su, sticanjem osnovom shodno odredbama izvršnog prava, pravnog posla“,50 jer se za konačno ispunjene pretpostavke za promjenu sticanje prava pored samostalnog zemljišnoknjižnog stanja, odnosno posjeda ako prava da vanknjižnog vlasništva „Time je vlasništva nekretnine zahtijeva i postoji pravosnažna podnošenje zahtjeva za upis. Takođe deklaratorna možemo konstatovati da Zakon utvrđeno takvo pravo dosjeditelja. U predviđa i prelazno rješenje za prava svakoj drugoj situaciji prijedlog koja su stečena bez upisa prije tražioca izvršenja trebao bi biti njegovog stupanja na snagu. U tom odbačen kao nepotpun iz razloga što slučaju stečeno pravo vlasništva izvršenik u pogledu predložene ostaje na snazi, premda je i tada nekretnine poželjno zatražiti provedbu prava u samostalnog, odnosno samostalnog zemljišnu knjigu da bi se spriječilo kvalifikovanog posjednika, a ne i eventualno (vanknjižnog) vlasnika nekretnine. nastupanje pravnih presuda ima kojom samo je status učinaka načela povjerenja u korist trećih savjesnih lica. V. S. Mulabdić, Derivativni način sticanja prava vlasništva na nekretnini, Domaća i 50 strana sudska praksa, Privredna štampa d.o.o. Sarajevo, br. 78/18, str. 9. 36 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Mogućnost vanknjižnog podnošenjem zahtjeva za upis konstituirati pravo na određenoj sticanja prava vlasništva nekretnini u svoju korist i time na nekretnini prema stvarnom pravu osigurati njegovo djelovanje prema apsolutno svim trećim licima.53 Jedan od osnovnih uzroka nesređenog stanja zemljišnoknjižnog nekretnina jesu rješenja ranijeg stvarnog prava koja su dopuštala sticanje prava na nekretninama i bez upisa u zemljišnu knjigu.51 Upravo iz tog razloga u novom zemljišnoknjižnom pravu predviđeno je rješenje prema kojem upis ima konstitutivno dejstvo. Da bi osigurao provedbu neupisanih prava na nekretninama u zemljišne knjige zakonodavac predvidio i je obavezu takođe upisa.52 Međutim, takvo zakonsko rješenje nije prihvatljivo sa stanovišta pravne nauke, jer pravni subjekti, shodno načelu samostalno 51 52 dispozicije, odlučiti trebaju hoće V. čl. 33. ZOSPO i čl. 38. ZOVO V. čl. 8. ZZK FBiH/RS li Uvažavajući kritike pravne nauke zakonodavac je u novom stvarnom pravu odustao od rješenja koje predviđa obavezu provedbe vanknjižnih prava u zemljišne knjige, ali je takođe odustao i od konstitutivnog dejstva upisa, te predvidio rješenje koje je po svome sadržaju identično rješenju koje je postojalo u ranijem stvarnom pravu.54 Imajući u vidu aktuelni proces reforme zemljišnoknjižnog prava, ali i detektirane razloge nesređenog stanja zemljišnoknjižnog nekretnina, teško je povjerovati da je cilj ovakvog rješenja prava afirmacija vanknjižnog i napuštanje V. M. Povlakić, Novo zemljišnoknjižno pravo u BiH, Pravni savjetnik br. 12/2003, str. 47. 54 V. čl. 52. st. 1. ZSP FBiH/RS 53 37 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ zemljišnoknjižnog prometa izvršenja nekretnina, kao što je to bio slučaj u izvršenja ranijoj sudskoj praksi. Za potpuno izvršni sud će po službenoj dužnosti razumijevanje naložiti nove zakonske pokrene na postupak takvoj upis nekretnini, izvršenikovog definicije načela upisa potrebno je vanknjižnog prava vlasništva u imati u vidu i druga zakonska zemljišnu knjigu. To je upravo ona rješenja, o čemu ćemo više govoriti situacija na koju upućuje odredba u nastavku ovog rada. Međutim, člana 70. stav 2., a u vezi s odredbom kada je u pitanju postupak izvršenja člana 37. ZIP FBiH/RS. na nekretnini koja nije upisana u korist izvršenika, iz prezentiranog Iz zakonskog rješenja novog stvarnog proizilazi prava proizilazi da predmet izvršenja zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u mogu biti i takve nekretnine. Ovo iz pogledu uknjižbe kao zakonitog razloga što neupisani izvršenik ima načina sticanja prava vlasništva na status nekretnini nisu usaglašene. Utvrdili vanknjižnog vlasnika nekretnine. prethodnih izlaganja da odredbe smo da je momenat sticanja prava Pravo vlasništva na vlasništva na nekretnini izuzetnog značaja za od proces nekretnini stekao je u trenutku sprovođenja izvršenja na nekretnini ispunjenja propisanih koja nije upisana u korist izvršenika, pretpostavki za redovnu, odnosno jer predmet izvršenja može biti samo vanrednu dosjelost. Eventualni upis ona nekretnina koja je u njegovom takvog vlasništvu. zakonom prava na osnovu Navedena pravosnažne utvrđujuće presude neusaglašenost proizvodi deklarativno zemljišnoknjižnog i stvarnog prava dejstvo. U slučaju da vanknjižni generira pojavu različitih pravnih samo odredaba titular propusti provedbu prava utvrđenog odlukom suda, a tražilac 38 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ shvatanja,55 što može doprinijeti i problema i zauzimanje ispravnog pojavi stava neujednačene primjeni prava, jer prakse bi u sudovi primjenom načela „lex specialis“, po pitanju mjerodavnog prava primjene od velike važnosti. odnosno „lex posterior“ mogli dati prednost jednom, odnosno drugom zakonu. Primjena odredaba stvarnog prava kao Nije nevažno da li će izvršni sud prilikom razmatranja prijedloga konačno rješenje problema o pokretanju izvršnog postupka, kojim se izvršenikovo pravo na nekretnini dokazuje pravosnažnom odlukom suda, primijeniti odredbe zemljišnoknjižnog ili stvarnog prava. U prvom slučaju prijedlog tražioca izvršenja trebao bi biti odbačen kao nepotpun, jer je kao predmet izvršenja predložena nekretnina koja nije u vlasništvu izvršenika, dok bi u drugom slučaju sud trebao prihvatiti takav prijedlog iz razloga što izvršenikovo neupisano pravo vlasništva na nekretnini egzistira i bez njegove provedbe u zemljišnu Za zauzimanje ispravnog stava po pitanju sukoba odredaba zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u pogledu uknjižbe i njenog dejstva neophodno je imati u vidu načelo povjerenja kao novi originarni način sticanja prava vlasništva na nekretnini, ulogu i značaj ovog načela u procesu zemljišnoknjižnog reforme prava, kao i zakonsku poziciju ovog načela u novim stvarnim entitetskim zakonima pravima. o Pružanjem pravne zaštite trećim savjesnim knjigu. Stoga je rasvjetljavanje ovog U pravnoj teoriji postoje shvatanja prema kojima prednost treba dati odredbama zemljišnoknjižnog prava iz razloga što 55 Zakon o zemljišnim knjigama u ovakvim okolnostima ima status pravnog propisa „lex specialis“. V. S. Mulabdić, str. 9. 39 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ licima, koji su stekli pravo vlasništva entitetskih na nekretnini pouzdavajući se u pravima, sadržaj oblike sticanja stvarnih prava na zemljišne knjige, zakona koje o stvarnim tretiraju zakonodavac reafirmira načelo upisa nekretninama, i zakonodavac ukazao na negativne naglašava značaj provedbe neupisanih prava u zemljišne knjige, pri različite čemu je posljedice njegove primjene.56 zbog čega mogućnost vanknjižnog sticanja prava vlasništva na nekretnini gubi svoj praktični značaj. Transformacijom pravila koje je pravnog propisivalo konstitutivno dejstvo uknjižbe i Vanknjižni titulari ne uživaju obavezu upisa u pravno pravilo koje više sudsku zaštitu koju su imali u predviđa ranijoj bi vanknjižnog vlasništva koje će biti osigurali svoja stečena prava na konačno i sigurno tek nakon što se nekretninama oni trebaju podnijeti provede u zemljišnu knjigu, na isti zahtjeve za njihovu provedbu u način zemljišne knjige. Upravo na takav pretpostavke način doprinosi se uspostavi stabilne vanknjižno i efikasne zemljišne knjige, što i jeste nekretninama. Stoga je naglašena osnovna intencija zakonodavca. Za veza između načela povjerenja i razliku od zemljišnoknjižnog, u načela upisa u novom stvarnom novom stvarnom pravu načelo pravu od esencijalnog značaja za povjerenja u zemljišnu knjigu ima pravilno puno veći značaj. Ovo načelo zakonske definicije načela upisa i za zastupljeno je u nekoliko odredaba zauzimanje ispravnog stava po V. čl. 43. st. 2., 47. st. 2. tač. 2., 52. st. 2., 55. st. 1., 56. st. 1. i 2., 57., 202., 208., 211., 230. st. 4., 271., 279. st. 4. i 306. st. 5. ZSP FBiH i čl. 43. st. 2., 47. st. 2. tač. 2., 52. st. 2., 55. st. 1., 56. st. 1. i 2., 190., 196., 199., 218. st. 4., 259., 267. st. 4. i 294. st. 5. ZSP RS 56 sudskoj praksi. Da mogućnost osiguravaju sticanja se za stečenih zakonske provedbu prava razumijevanje na nove 40 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pitanju kolizije odredaba stvarnog i nekretninama. Iako je zakonodavac zemljišnoknjižnog prava u pogledu predvidio istu definiciju načela upisa ovog načela. kao i u ranijem stvarnom pravu i time ponovo predvidio mogućnost Može se zaključiti da je stupanjem snagu sticanja prava na novih nekretnini, to ne znači da će stvarnim neupisani titulari uživati apsolutnu pravima prestala da važi odredba sudsku zaštitu u odnosu na kasnije zemljišnoknjižnog prava koja je sticaoce, kao što je to bio slučaj u propisivala konstitutivno dejstvo ranijoj sudskoj praksi. Pružanjem upisa za pravo kod kojeg je pravni pravne zaštite kasnijim sticaocima, osnov sticanja pravosnažna odluka koji su stekli pravo na nekretnini suda. Takođe je derogirana i odredba pouzdavajući se u sadržaj zemljišne koja je propisivala obavezu upisa knjige, pred vanknjižne titulare vanknjižno na postavlja se dužnost odgovornijeg nekretninama, pa je prepušteno odnosa prema njihovim neupisanim vanknjižnim pod pravima. Da bi bili sigurni u svoja prijetnjom gubitka neupisanog prava vanknjižno stečena prava oni trebaju samostalno odlučuju o njegovoj zatražiti provedbi u zemljišnu knjigu. zemljišnu entitetskih na vanknjižnog zakona o stečenih prava titularima da njihovu provedbu knjigu. u Shodno dispozitivnoj naravi pravnih pravila Poništenjem pravnih pravila prema kojima stečena prava trebaju o konstitutivnosti i obavezi upisa, te biti izraz slobodne volje pravnih davanjem većeg značaja načelu subjekata, takav zahtjev treba i mora povjerenja knjigu, biti samo rezultat samostalne odluke zakonske vanknjižnih titulara, što je jedini po unapređenje zakonu ispravan način za uspostavu u zemljišnu obezbijeđene pretpostavke su za zemljišnoknjižnog sistema stabilne i efikasne zemljišne knjige. evidentiranja nekretnina i prava na 41 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Nakon što smo utvrdili mjerodavno pravo u pogledu trenutka u kojem se stiče pravo na utvrđenog izvršenikovog prava vlasništva na nekretnini, kao i upis zabilježbe izvršenja. nekretnini, možemo zaključiti da ne postoje zakonske smetnje za Zaključak sprovođenje izvršenja na nekretnini koja nije upisana u korist izvršenika. Zakon dopušta sticanje prava vlasništva na nekretnini i bez njegove provedbe u zemljišnu knjigu, što znači da je za pokretanje postupka izvršenja na izvršenikovoj neupisanoj nekretnini dovoljno da tražilac izvršenja dostavi pravosnažnu presudu kojom je utvrđeno pravo vlasništva u korist izvršenika kao dosjeditelja. Stupanjem na snagu novih entitetskih zakona o stvarnim pravima derogirana je odredba zemljišnoknjižnog prava koja je propisivala konstitutivno dejstvo upisa za prava kod kojih je pravni osnov sticanja pravosnažna odluka suda. Iz toga proizilazi da će dosjeditelj postati vlasnik nekretnine u trenutku ispunjenja zakonom propisanih pretpostavki, a ne u trenutku podnošenja zahtjeva za To su upravo okolnosti na koje upućuju odredbe izvršnog prava, iz kojih proizilazi da je moguće izvršenje i na nekretnini koja je u vanknjižnom vlasništvu izvršenika, ali pod uslovom da su, po utvrđenju ispunjeni izvršenikovog uslovi za prava, promjenu zemljišnoknjižnog stanja. U takvim okolnostima izvršni sud će po službenoj dužnosti naložiti upis upis. Stoga, predmet izvršenja može biti i nekretnina koja je u vanknjižnom vlasništvu izvršenika, ali samo ukoliko su ispunjene pretpostavke za promjenu zemljišnoknjižnog stanja, tj. ukoliko tražilac izvršenja dokaže da je pravosnažnom odlukom suda 42 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ utvrđeno pravo na osnov njihova sticanja punovažan nekretnini u korist izvršenika kao pravni posao. Ukoliko bi izvršni sud dosjeditelja. U takvim okolnostima u takvim okolnostima ipak naložio izvršni upis upis prava u korist izvršenika, onda izvršenikovog prava u zemljišnu bi to bilo protivno dispozitivnoj knjigu. upisa naravi pravnih propisa prema kojima vanknjižnog prava izvršenika u se prava stiču voljom pravnih funkciji je neometanog postupka subjekata, jer bi takav nalog bio, prije provedbe izvršenja na nekretnini, svega, prije svega zbog upisa zabilježbe stvarnog prava u korist samostalnog izvršenja kao jedne od zakonom posjednika nekretnine. U takvim propisanih izvršnih radnji. okolnostima sud vlasništva će Navedeni naložiti način u funkciji konstituiranja izvršni sud treba odbaciti prijedlog tražioca izvršenja Pretpostavke za promjenu kao nepotpun, jer izvršenik u zemljišnoknjižnog stanja ispunjene pogledu predložene nekretnine ima su i u slučaju kada je sticalac pribavio status samo samostalnog, odnosno samostalan posjed nekretnine na samostalnog osnovu punovažnog kupoprodajnog posjednika, a ne i (vanknjižnog) ugovora, ili nekog drugog kauzalnog vlasnika nekretnine. kvalifikovanog pravnog posla, u kojem postoji saglasnost vlasnika za prenos prava. zemljišnoknjižni Međutim, u takvim okolnostima promjena zemljišnoknjižnog stanja isključivo je u dispoziciji sticaoca iz razloga što odredbe zemljišnoknjižnog i stvarnog prava predviđaju konstitutivno dejstvo upisa za prava kod kojih je pravni 43 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Korištena literatura zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2003. - Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, - stvarnog br. D. Stamenković, Priručnik - nepokretnosti, Savremena administracija, - kao - i sticanja na prava nekretnini, d.o.o. Sarajevo, br. 78/18. - S. Mulabdić, Sticanje prava notarskog prava, Godišnjak vlasništva Pravnog fakulteta u Sarajevu polazeći L-2007, Sarajevo 2007. povjerenja u istinitost i M. Povlakić, M. ukupne reforme S. Vuković, Sudska praksa iz - S. Mulabdić, procesno radova Gračanica 2010. građanskog i odnosa, Beograd, 2003. građanskog prava, Zbornik Aktualnosti načela svojinskopravnih Reforma zemljišnoknjižnog prava kao dio od 2007. - Povlakić, nekretnini Pravna misao 7-8, Sarajevo BiH, Pravni savjetnik br. 12/2003. na potpunost zemljišne knjige, Novo zemljišnoknjižno pravo u - Derivativni praksa, Privredna štampa izvršnog, zemljišnoknjižnog Nomos, Domaća i strana sudska predmet propisa pravo, Mulabdić, vlasništva osiguranja kredita u svjetlu novih S. način M. Povlakić, Neuknjižene nekretnine BiH, Beograd 2001. Beograd 1991. - u O. Stanković, M. Orlić, Stvarno za upise u zemljišnu knjigu i katastar prava Sarajevo, 2009. 4/87. - M. Povlakić, Transformacija Građansko pravo, Grin, trgovačkog 44 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Legislativa - Zakon o stvarnim pravima FBiH, - Službene novine - - Zakon o stvarnim pravima RS, FBiH 32/03. Zakon o izvršnom postupku RS, Službeni glasnik RS novine FBiH, br. 66/2013. Zakon o izvršnom postupku FBiH, Službene Službeni Republike Srpske, glasnik br. 124/08, 58/09. 59/03, 85/03. - Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, Službeni glasnik Republike Srpske br. 6/12. - Zakon o svojinsko pravnim odnosima, Službeni list SFRJ br. 6/1980. - Zakon o vlasničko pravnim odnosima, Službene novine FBiH br. 6/98 i 29/03. - Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Službene novine FBiH br. 58/2002, 19/03 i 54/04. Zakon o zemljišnim knjigama RS, Službeni glasnik RS br. 74/02, 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08. 45 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društveni ogledi Author Author Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet Keywords Keywords. Article PeerReviewed Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-5706 Publisher An entity responsible for making the resource available International Burch University Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Izvršenje na nekretninama u svjetlu propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u Bosni i Hercegovini Author Author Hamid Mutapčić Abstract A summary of the resource. Mogućnost izvršenja na izvršenikovom neupisanom pravu na nekretnini uslovljena je pravilnim razumijevanjem nove zakonske definicije načela upisa. Neusaglašenost odredaba materijalnog prava u pogledu dejstva uknjižbe i trenutka u kojem se stiče pravo na nekretnini dovodi do različitih pravnih shvatanja u pravnoj teoriji, što može generirati pojavu neujednačene prakse u primjeni prava. U radu je izvršena analiza odredaba izvršnog, a u vezi s odredbama zemljišnoknjižnog i stvarnog prava, koje predviđaju mogućnost izvršenja na nekretnini koja je u samostalnom posjedu izvršenika, odnosno na nekretnini na kojoj izvršenik ima utvrđeno vanknjižno pravo vlasništva. Keywords Keywords. Izvršenje na nekretnini, Samostalan posjed nekretnine, Vanknjižno vlasništvo DOI Digital object identifier 10.14706/DOI21412 https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/d7fccecf07e54cdddf7f51c4d23c8048.pdf a3cf0cf116aa740eb4301a619da54d25 PDF Text Text Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ UPRAVNI UGOVORI U Sažetak PRAVNOM PORETKU BOSNE I HERCEGOVINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA UGOVORE O JAVNIM NABAVKAMA ADMINISTRATIVE CONTRACTS IN THE Autor ugovore o u radu javnim razmatra nabavkama, postupak njihovog zaključivanja i uspoređuje ih sa upravnim i građanskopravnim ugovorima, kao i njihovo postojanje u pravnom poretku Bosne i Hercegovine. U pogledu upravnih ugovora i njihovog mjesta u pravnom poretku LEGAL ORDER OF Bosne i Hercegovine, evidentno je BOSNIA AND malo/nimalo paženje posvećeno. HERZEGOVINA WITH Ipak, to ne znači da isti ne postoje u SPECIAL REFERENCE ukupnpom sistemu funkcionisanja. TO PUBLIC PROCUREMENT CONTRACTS Dr. sci. iur. Mirsad Čizmić Savjetnik predsjedavajućeg Skupštine Zeničko-dobojskog kantona za društvene djelatnosti mirsad.cizmic@gmail.com JEL klasifikacija: K12, K23 DOI: 10.14706/DOI21413 Autor akcenat stavlja na komparaciju ugovora o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini i upravnog ugovora, a komparaciju zasniva na sličnostima i razlikama koje postoje između ovog instituta i drugih njemu sličnih i bliskih instituta. Pisanje upravnih ugovora i proučavanje u Bosni i Hercegovini, a posebno ugovora o javnim nabavkama kao najpoznatije vrste upravnog ugovora predstavlja nužnost, naročito zbog javnog 46 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ interesa koji predmetnim se protažira ugovorom, ali i contract, and the comparison is based on the similarities and evidentne problematike u praksi differences that exist between this koja nastaje zaključivanjem istih. institute and other similar and close institutes. Writing and studying Ključne riječi: Upravni ugovor, administrative contracts in Bosnia ugovor and Herzegovina, and especially o javnim nabavkama, upravni postupak, javni interes. public procurement contracts as the best known type of administrative Abstract contract is a necessity, especially because of the public interest that The author discusses public procurement contracts, the procedure for their conclusion and extends to the contract, but also the obvious problems in practice arising from their conclusion. compares them with administrative Key and civil contracts, as well as their contract, existence in the legal order of Bosnia contract, administrative procedure, and public interest. Herzegovina. Regarding words: public Administrative procurement administrative contracts and their place in the legal order of Bosnia and Herzegovina, little / no attention has been paid. However, this does not mean that they do not exist in the overall system of functioning. The author emphasizes the comparison of public procurement contracts in Bosnia and Herzegovina and the administrative 47 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Uvod kada država kupuje, njezin glavni cilj je ostvariti javni interes. Javnoj nabavci kao Naime, zbog činjenice da posebnom pojmu, počeo se davati prilikom poseban značaj kao privrednoj interesa kroz javnu nabavku država djelatnosti koristi i troši budžetska sredstva, države, uporedo sa ostvarivanja javnog razvojem upravnog prava. Prema nameće dosadašnjim istraživanjima, uspostavljanjem posebnih pravila za zabilježeno je da se o javnoj nabavci, javnu nabavku. S tim u vezi, važno je posebnim postupcima i pristupima u naglasiti da budžetska sredstva nisu rješavanju sporova, govori još od privatno vlasništvo države, nego 1806. godine, kada je u Francuskoj sredstva koja su različitim poreskim posebnim dekretom propisano da su i drugim davanjima prikupljena od sporovi javnim građana, za potrebe funkcionisanja nabavkama u nadležnosti upravnih države i potreba od javnog interesa. sudova. Njihovo trošenje mora da se na iz ugovora Koristeći se o posebnim postupcima, država vrši nabavku roba, usluga i radova. S tim u vezi, kako građani i pravne osobe vrše nabavku roba, usluga i radova za svoje potrebe, javlja se potreba za uspostavljanjem izvjesnih pravila, zbog činjenice da država vrši nabavku za opće dobro (javni interes). Za razliku od privatnog interesa koji je izvjestan kod fizičkih i pravnih osoba privatnog prava, se potreba za izvjestan način uredi posebnim, strogo formalizovanim transparentnim pravilima i i postupcima. Posmatranjem države kao privrednika, nije teško zaključiti da je država jedan od najvećih privrednih subjekata na svijetu. To prvenstveno govori o činjenici koliko široko djeluje svaka država, te koliko sredstava troši da bi sistem mogao da funkcioniše u svim segmentima za koji je jedino država 48 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ nadležna (obrazovanje, izgradnja posebnog infrastrukture za javne potrebe, ugovora o javnoj nabavci. izgradnja i održavanje javnih površina i dr.). načina Zbog zaključivanja velikog opticaja potrošnje u javnim nabavkama, Gotovo u svakoj državi, javlja se uporedo i velika veliki dio budžetskih sredstava se zainteresiranost privatnih subjekata izdvaja za javne nabavke različitih za učešće u postupcima nabavki, što namjena. Država kroz javne nabavke neminovno dovodi do velikog broja zauzima znatan dio tržišta, što joj različitih vrsta sporova. Stoga je zasigurno omogućava i znatan dio neophodno da se na poseban način moći da utiče na tržište. Zbog tako posveti pažnja ugovoru o javnoj velikog uticaja države na tržište, nabavci kao upravnom ugovoru, te nameće da se u pravnom poretku Bosne i se potreba uređenja složenijim i preciznim pravilima Hercegovine postupaka javnih nabavk, kao i intervencija izvrši po uzoru izvjena na 57 Francusku , kako bi se sadašnja Javna nabavka u francuskom pravnom poretku primarno je uređena Uredbom br. 2015-889 od 23. jula 2015. o javnim tržištima (Ordonnance n° 2015-899 du 23 juillet 2015 relative aux marchés publics, NOR: EINM1506103R Version consolidée au 21 mars 2018, dostupno na: https://www.legifrance.gouv.fr/affichText e.do?cidTexte=JORFTEXT000030920376 ), koja je dopunjena implementacijskom Odlukom br. 2017-516 od 10. aprila 2017. kojom se utvrđuju razne odredbe koje se odnose na javnu nabavku (Décret n° 2017516 du 10 avril 2017 portant diverses dispositions en matière de commande publique, NOR: ECFM1636881D, dostupno na: 57 https://www.legifrance.gouv.fr/affichText e.do?cidTexte=JORFTEXT000034410634 &categorieLien=id). Članom 3. Uredbe propisano je kako su javnonabavni ugovori koji se sklapaju sukladno Uredbi upravni ugovori („Les marchés publics relevant de la présente ordonnance passés par des personnes morales de droit public sont des contrats administratifs“). Time su ugovori o javnoj nabavci u francuskom pravnom sustavu nedvojbeno određeni kao upravni ugovori, čime se nastavlja povijesno određivanje tih ugovora kao upravnih ugovora u francuskom pravnom poretku. Posljedica takvog uređenja je činjenica da su ugovori o javnoj nabavci u potpunosti 49 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ evidentna problematika prevazišla. ugovori su se pojavili u francuskom U tom kontekstu, u prvom redu je pravu krajem 19. i početkom 20. neohodno da se ugovor o javnoj stoljeća. Zato je francuska pravna nabavci praksa najpotpunije razradila ovaj kao upravni ugovor posebno i zasebno definiše. pravni institut teorijskim Pojam upravnog istovremeno raspravama u sa nauci upravnog prava”.58 Pojedini autori ugovora su isticali činjenicu da država ni u kom aspektu ne može da bude kao vezana ugovorom jer država je posebna vrsta akta upravnog prava apsolutni suveren i ako se veže danas od ugovorom bit će u istoj poziciji kao i najaktuelnijih tema u zemljama bivše druga ugovorna strana, gdje nestaje Jugoslavije. Francuska apsolutni suveren i postaje u ravni smatra kolijevkom kako upravnog jednaka sa drugom ugovornom prava tako i upravnih ugovora, često stranom. Upravni ugovori predstavljaju Iako se jednu su se spočitavali negativni konteksti u korist upravnog ugovora negirajući Poznati pravni teoretičar Leon Digi ističe da “je država po njegovu pravnu valjanost. “Upravni unutar francuskog upravnog prava, što znači da su za sporove o obvezama iz ugovora nadležni upravni sudovi i tribunali, (De Mars/Olivier (bilj. 13), s. 276, v. i D. Truche, Basic Principles of the Public Procurement Procedure in France, Hrvatska i komparativna javna uprava, Zagreb 4/2012, s. 1104.) Tako će prva instanca za rješavanje spora biti jedan od 42 prvostupanjska upravna suda (tribunaux administratifs'), a nakon toga drugostupanjski upravni sudovi (cours administrative d'appel), te na kraju Državno vijeće (Conseil d'Etat) kao najviša sudbena instanca, ( F. Lichere/N. Gabayet, Enforcement of the EU Public Procurement Rules in France, u: S. Treumer/F. Lichere (ur), Enforcement of the EU Public Procurement Rules, Copenhagen 2011, s. 299.), navedeno u: Turudić, M. (2018). Pravna priroda ugovora o javnoj nabavi u hrvatskom pravnom poretku, Sarajevo, Sveske za javno pravo (22330925) 32; 1, 17, str. 3-4, preuzeto sa: https://www.bib.irb.hr/938830 58 Kamarić, M. & Festić I. (2009). Upravno pravo, Sarajevo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, str. 202 50 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ svojoj definiciji suverena ličnost, ona ugovora u svim državama u kojima ima taj karakter, tu pravnu ličnost u je ova vrsta ugovornog odnosa svim aspektima koje vrši, kako u (upravnopravni odnos)60 gotovo da ugovornim tako i u jednostranim je nemoguće, iz razloga što svaka aktima. Prema tome, država ne država koja inkorporira u svoj sistem može biti vezana jednim ugovorom, upravne ugovore, njegovu definiciju jer ako je vezana, njena pravna prilagođava svojoj pravnoj tradiciji. ličnost će biti potčinjena drugoj, a Ipak nesumnjivo je da suština i duh pošto suverenu volju odlikuje baš to upravnog ugovora uvijek ostaje isti, da nije potčinjena nijednoj drugoj ali i same osnovne značajke ove volji, ona bi na taj način prestala da vrste posebnih ugovora. Međutim, bude suverena“.59 Međutim, bez upravni ugovori dobijaju na značaju obzira što su pojedini autori isticali i sa pojavom novog, neoliberalnog da upravni ugovor nije svojevrstan koncepta uprave poznatijeg kao instrument za zadovoljavanje javnog Novi sistem upravljanja – New interesa, zahvaljujući Public Management, početkom 80- upravnosudskoj praksi Francuske, tih godina 20. vijeka, koji se upravni ugovor se itekako razvio u prvenstveno Francuskoj, ali i drugim zemljama na ekonomskim vrijednostima javne koje je imalo uticaja francusko uprave (pozntatijih kao tri E– pravo, prije svega na romansko. efikasnost, ipak U pokušaju uspostavljanja jedinstvene definicije upravnog Digi, L. (1998). Preobražaji javnog prava (Les transformations du droit public), Beograd, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 122–123. 60 Ugledni profesor Upravnog prava Slavoljub Popović ističe da se pod upravnopravnim odnosima 59 efektivnost). zasniva na ekonomičnost, Socio-tehnološke koncepcije, prenijete u javnu upravu podrazumijevaju pravni odnosi u koje stupaju državni organi, a najčešće organi državne, kao i organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice kada vrše javna ovlaštenja, sa pojedincima, organizacijama i drugim pravnim licima u vršenju upravne djelatnosti. 51 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ iz privatnog sektora, doprinijele su pravnom pojavama kao što su privatizacija u Hercegovine upravni ugovor bi se javnom konkurencija, mogao definisati kao dvostrani prepuštanje i prenošenje vršenja pravni akt, kojeg država prilikom određenih javnih usluga sa javnog na vršenja svojih osnovnih funkcija privatni sektor (outsoursing), posebno zaključuje sa drugim fizičkim i u oblasti zdravstva, obrazovanja, pravnim osobama, na način kako je socijalnog staranja i dr., koje je u to propisano nacionalnim zakonima konceptu i drugim propisima svake države.63 sektoru, države blagostanja, posebno na evropskom kontitentu obavljala država odnosno njene javne službe. Upravni ugovori kao specifični ”ugovori javnog prava, u ovom procesu posebno dolaze do izražaja naročito u oblastima javnih nabavki, javno-privatnog partnerstva, komunanih djelatnosti, djelatnosti i javnih službi”.61 Naime, “u savremenim poretku Bosne i S tim u vezi, jedan od najneodređenih pojmova glede upravnih ugovora jeste njegovo svrstavanje, s obzirom da se radi o sasvim novom institutu upravnog prava, bar kada je u pitanju novija zakonska regulativa na našim prostorima. U tom smislu, postavlja se pitanje da li ugovori koje država zaključuje sa drugim fizičkim i evropskim i drugim razvijenim pravnim državama, osim upravnog akta kao ugovorima građanskog prava ili je to pojedinačnog pravnog akta uprave, posebna vrsta javnog ugovora koja postoje i drugi dvostrani akti koji se treba nazivaju upravni ugovori”.62 U javnog prava, je li to posebna vrsta Milenković D. (2017). Upravni ugovori u Zakonima o opštem upravnom postuku zemalja Zapadnog Balkana, u: Strani pravni život, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, str. 68-69., preuzeto sa: https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid =0039-21381703067M 62 Lilić, S. (2018). Upravno ravo, Beograd, Službeni glasnik, str. 110. 63 Vidjeti detaljnije u: Ibidem. 61 biti osobama regulisana pripadaju normama 52 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ upravnog akta, ko može biti ugovorna strana i slično. svojim obilježjima jesu posebni, Dakle, to su uobičajena pitanja o kojima sa danas raspravlja, posebno u državama kao što je Srbija i Hrvatska, koje su u neskorijoj prošlosti, ovu vrstu ugovora uvrstile u Zakone o općem upravnom postupku. Prema jednom teorijskom shvatanju, ugovor, je upravnih ugovora, koji zaista po upravni „....saglasije jedne javnopravne i jedne privatnopravne može se zaključiti da zaista odstupaju od pravila građanskog prava. Francuski autori ističu da je jedna od posebnih osobina upravnih ugovora, zapravo, nejednakost među ugovornim stranama, jer tijelo javne vlasti istupa sa jačom voljom, a u toku samog izvršenje ugovora, evidentno je da raspolaže i jačim ovlastima. volje o postizanju kakve javne svrhe, S toga ”doista se može reći kao i stvoreni pravni odnos između da upravne ugovore obilježavaju njih, određene posebne i veće ovlasti sa širim 64 učincima.“ javnopravnim drugom, javnopravnih tijela koje su povezane „...upravni ugovor treba razlikovati sa svrhom koja se tim ugovorima od upravnih akata i svih njegovih želi postići, s tim da je uvijek modaliteta, ali i od građanskih prioritet ugovora iako on često ima formu Prilikom tipskog (adhezionog) ugovora. ugovora, javnopravno tijelo redovito Upravni Prema ugovor jeste ugovor, ali ugovor posebne vrste javnopravni (upravni) ugovor.“65 Kada se uzmu u obzir specifičnosti Tomić, Z. (1993). Pravna priroda upravnih ugovora, u: Pravni život 11-12/1993, 2131, navedeno u: Milenković, D. str. 69. 64 širi društveni sklapanja interes. upravnog nastupa kao subjekt javnoga prava, te stoga ima veće ovlasti koje proizlaze iz prvenstva javnog interesa koga zastupa.”66 65Ibidem Ljubanović, B. (2010). Upravni ugovori i upravno sudovanje,u: Zbornik radova Pravnog 66 53 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Shodno navedenom, a ugovora kao i kod ugovora posebno imajući u vidu da je svrha privatnog prava spontao moglo doći upravnih ugovora zadovoljavanje do javnog interesa, upravni ugovori djelatnosti. potpadaju pod drugačiji režim za upravnih ugovora su nužnost da bi razliku od građanskih ugovora, čiji je se spriječilo njihovo pretvaranje u glavni cilj ostvarivanje finansijskog obični sporazum zaključen radi interesa ugovorne strane, odnosno ostvarivanja ostvarivanje izvjesne dobiti. Ono što je Pojedina posebno jeste sloboda ugovoranja i mijenjanja ugovora, s obzirom da su strane ugovornice kod građanskih ugovora slobodne da mijenjaju ugovor za vrijeme njegovog trajanja i slično, dok su ugovorne strane upravnih ugovora strogo obavezne da poštuju “slovo zakona” jer je u pitanju javni, a ne privatni interes. upravne javnih ograničenja recipročnih ugovornih strana”. karakteristično za ovu vrstu ugovora 67 Stoga se za ugovore predstavljaju koristi kaže posebnu da vrstu upravnih akata, koja svoje najranije korijene vuku iz podjele na privatno i javno pravo, te da je među najbitnijim značajakama ove vrste ugovornih odnosa kojima se zasniva upravnopravni odnos, upravo javni interes, odnosno zadovoljavanje javnog interesa. Dakle, primarni cilj upravnog ugovora, kao što se vidi jeste ostvarivanje šireg društvenog S tim u vezi, jedan od poznatih komercijalizacije S tim u vezi, kao upravnih najkomatibilnija definicija upravnog razliku ugovora, koja odgovora njegovoj objašnjava tezom da bi dopuštanjem svrsi, jeste da se upravni ugovor iste slobode strankama upravnog “shvata kao dvostrani pravni odnos fakulteta u Splitu, god. 47, 1/2010., str. 39, preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/50333 67 ugovora teoretičara interesa. ”Singh ovu Kamarić, M. & Festić, I. (2009)., str. 203 54 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ u čijem stvaranju učestvuje javna stupa u ime javnosti/općeg interesa, administracija i privatni subjekti pri u kojem se vrše određene usluge, čemu za obje strane proizilaze prava radovi ili nabavke roba u interesu i obaveze usmjerene ka ostvarivanju javnosti.”69 javnog interesa i postizanju ekonomskog efekta, s tim što je javni Upravni ugovori u interes od dominantnog značaja”.68 pravnom poretku Bosne Dakle, ugovorima jasno je privatnog da u i Hercegovine prava ugovorne strane traže samo vlastiti Naše (bosanskohercegovačko) interes, kao što se može vidjeti iz aktuelno zakonodavstvo zvanično prethodnog izlaganja, kod upravnih ne ugovora javnopravno tijelo nema Ukoliko krenemo od komparativnih nikakav vlastiti interes. Javnopravno analiza mnogih država, a posebno tijelo kao nosilac vlasti ili određene Francuske, koje se odnose na službe, bavezno je da sprovede upravne ugovore, moglo bi se upravni ugovor zarad javnog/općeg zaključiti da naše pozitivno pravo interesa. U tom kontekstu “sve ipak latentno70 poznaje neke vrste razlike nastaju iz osnovnog objekta upravnih ugovora koje se kriju u upravnog ugovora. Uprava je čuvar pojedinim zakonima. poznaje upravne ugovore. interesa javnosti, i u svaki ugovor M. Stojanović. (2011). Upravni ugovori, u: Zbornik radova Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, br. 57, Niš, str. 301., preuzeto sa: https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid =0350-85011157299S 69 A W. Mewett. The Theory of Government Contracts, McGILL Law Journal, str. 4., preuzeto sa: 68 http://lawjournal.mcgill.ca/userfiles/other /8692991-mewett.pdf Ibidem 70Latentan (lat. latens, genitiv latentis: koji se skriva, od latere: biti sakriven), koji se izvana ne očituje, prikriven, pritajen, prigušen, nevidljiv; skriven, tajan; unutrašnji, dubok, zagonetan., preuzeto sa: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.as px?id=35549 55 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Tri su osnovna zakona u organ i ko je dužan da provodi kojima se mogu naći osnovni postupke javnih nabavki propisane elementi upravnih ugovora i to: predmetnim zakonom. Zakon o javnim nabavkama Pored navedenog u članu 2. Zakon o javnim nabavkama stav (1) tačka a) ZJN se precizira da, (ZJN),71 “ugovor o javnoj nabavci je ugovor - Zakon o koncesijama,72 s finansijskim interesom koji se - Zakon o javnoprivatnom zaključuje u pisanoj formi između partnerstvu.73 jednog ili više dobavljača i jednog ili - više ugovornih organa i ima za cilj Tako na primjer u članu 1. nabavku robe, usluga ili izvođenja stav (2) ZJN se precizira: “postupak radova u okviru značenja ovog javne na zakona”.75 Specifičnost dodjele i postupke nabavke robe, usluga ili zaključivanja ugovora o javnim radova koje provodi ugovorni organ nabavkama, isto kao i upravnog ili sektorski ugovorni organ”74 dok ugovora, regulisana je posebnim su u članu 4. i 5. istog zakona postupkom, i posebnim pravilima precizno navodi ko je ugovorni koja ne važe za druge ugovore.76 71Zakon nabavke odnosi se o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014). 72 Zakon o koncesijama („Službeni glasnik BiH“br. 32/02): Treba istaći da su koncesije u BiH uređene kroz više zakona. Naime, jedan zakon reguliše koncesije na nivo BiH, zatim dva zakona na nivou entiteta, odnosno zakon koji reguliše koncesije na nivou Federacije BiH i zakon koji reguliše koncesije na nivou entiteta RS, a u okviru federacije, posebno svaki kanton ima zakon o koncesijama –ukupno deset zakona. 73 U Federaciji BiH deset kantona u okviru svoje nadležnosti uređuju pitanje javnoprivatnog partnerstva kroz svoje pojednačne zakone, dok je na nivou Federacije BiH zakon o javnoprivatnom partnerstvu u fazi priprema koliko mi je poznato. Na nivou entiteta RS postoji Zakon o javnoprivatnom partnerstvu. 74 Član 1. stav (2) ZJN 75 Član 2. stav (1) tačka a) ZJN 76 Član 6. ZJN: Ugovorni organ dužan je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavci robe, usluga i radova primjenjujući postupke definirane ovim zakonom i podzakonskim aktima. 56 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Prema o “Ugovor o koncesiji je ugovor koji koncesijama, u članu 1. između zaključuju koncesor s jedne strane i ostalog definiše se postupak dodjele koncesionar s druge strane, a koji ugovora o koncesijama kao i drugi sadrži odredbe o međusobnim uslovi koji su striktno vezani za pravima i obavezama vezanim za ugovora.77 U korištenje dodijeljene koncesije”.79 zakonu o koncesijama na nivou U istom članu je zakonodavac Bosne i Hercegovine nije data precizirao ko dodjeljuje koncesije na precizna o području kantona Sarajevo.80 Još koncesijama dok je na primjer u jednu precizniju definiciju dao je Zakonu o koncesijama za područje zakonodavac, i to definišući odluku postupak dodjele definicija Zakonu ugovora Kantona Sarajevo78 zakonodavac preciznije definirao i to u članu 5.: 77 Član 1. Zakona o koncesijama BiH. (1) Ovim zakonom propisuju se način i uvjeti pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije u Bosni i Hercegovini, nadležnost za dodjelu koncesija, institucionalna struktura, nadležnost i druga pitanja vezana za rad Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, tenderski postupak, sadržaj i djelovanje ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara i druga pitanja vezana za koncesije, koja su od znacaja za Bosnu i Hercegovinu. (2) Ovim zakonom utvrduju se uvjeti pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u sektorima koji su, po Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, u nadležnosti Bosne i Hercegovine, i u slučaju predstavljanja međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, kao i kada se koncesiono dobro prostire na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku ito: za osiguranje infrastrukture i usluga, eksploatacije prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju, finansiranju, projektovanju, izgradnji, obnovi, održavanju i/ili rukovodenju radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i uredaja. 78 Zakon o koncesijama ("Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 27/2011, 33/2012 - odluka US i 15/2013), preuzeto sa: https://www.paragraf.ba/propisi/kantona -sarajevo/zakon-o-koncesijama.html 79 Član 5. stav (1) tačka d) Zakon o koncesijama ("Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 27/2011, 33/2012 - odluka US i 15/2013) 80 Član 5. stav (1) tačka a) Zakona o koncesijama Kantona Sarajevo: Davalac koncesije (koncesor) je Kanton Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: koncesor), koji putem resornih ministarstava vode postupak dodjele koncesije odnosno zaključuju ugovor o koncesiji. 57 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ o izboru ponuđača kao upravni akt81 potrebe na temelju koje se dodjeljuje ugovor interesa. Istim članom zakonodavac o koncesiji. je precizirao da je predmet javno- U skladu sa članom 2. Zakona o javno-privatnom partnerstvu definisano je da je to partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji zadovoljava Član 5. stav (1) tačka g) Zakona o koncesijama Kantona Sarajevo: Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača je upravni akt koji donosi koncesor na prijedlog Komisije za koncesije (u daljnjem tekstu: Komisija) nakon ocjene pristiglih ponuda za dodjelu koncesije, a u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i kriterijima za izbor najpovoljnije ponude. 82 Član 2. Zakona o javno-privatnom partnerstvu ("Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 27/2011 i 16/2017): (1) Javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP), u smislu ovog Zakona je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenih javnih potreba putem projekata JPP-a. (2) Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera. (3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe, kao niti isključivo koncesija za privredno korištenje općeg ili drugog dobra. (4) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima: 81 od privatnog rekonstrukcija, održavanje šireg društvenog partnerstva upravljanje kapaciteta i za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera.82 S 1) obavezu projektovanja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, uključujući gradnju i/ili rekonstrukciju javnih informacijsko-komunikacijskih sistema, preuzimajući pri tome i jednu ili više obaveza kao što su finansiranje, upravljanje i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduslova za pružanje javnih usluga iz okvira njegovih nadležnosti, ili 2) pružanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera, uključujući pružanje usluga upravljanja informacijsko- komunikacijskim sistemima od javnog interesa, odnosno pružanja javnih usluga krajnjim korisnicima na izgrađenim informacijsko-komunikacijskim sistemima. b) u zamjenu za preuzete obaveze, javni partner može na privatnog partnera prenijeti određena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti ili prenijeti koncesiju, u skladu sa Zakonom o koncesijama i/ili privatnom partneru plaćati naknadu u novcu, c) svaki od partnera preuzima odgovornost za rizik na koji može uticati, ili je 58 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ tim u vezi, zakonodavac je izričito partnerstvu, precizirao da je, “ugovor o JPP- precizirao i druge bitne elemente u temeljni ugovor sklopljen između ugovora JPP kao što su javno tijelo, javnog i privatnog partnera, ili javni partner, privatni partner i dr. 85 javnog partnera i privrednog društva Ako pod pretpostavkom uzmemo posebne namjene (u daljnjem tekstu: da latentno postoje upravni ugovori DPN), kojim se u svrhu provedbe u našem zakonodavstvu, kako je to projekata JPP-a uređuju prava i kroz primjer tri oblasti navedeno, obaveze ugovornih strana”. 83,84 Za razliku od koncesija, u Zakonu o javno-privatnom odgovornost podijeljena, a s ciljem optimalnog upravljanja rizikom tokom trajanja projekta JPP-a, uz ostalo i korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između javnog i privatnog partnera. 83 Član 5. stav (1) tačka d) Zakona o javnoprivatno partnerstvu Kantona Sarajevo. 84 Član 6. Zakona o javno-privatno partnerstvu Kantona Sarajevo. - Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. - Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na određeno vrijeme, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet, a niti duže od trideset godina, uz mogućnost da se nakon isteka ugovornog razdoblja sklopi novi ugovor uz izbor privatnog partnera..... 85 Član 5. Zakona o javno-privatno partnerstvu Kantona Sarajevo: ......... zakonodavac je postavlja se pitanje koji bi sud bio nadležan za rješavanje sporova. “Načelno su moguće dvije opcije: ili - Javno tijelo je Kanton, Grad Sarajevo i/ili općine sa područja Kantona (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave), ustanove čiji je osnivač Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i privredno društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. - Javni partner je 1) jedno ili više javnih tijela koje sa privatnim partnerom ili DPN-om sklapa ugovor, ili 2) jedno ili više javnih tijela koje je sa privatnim partnerom suvlasnički povezano u zajedničkom privrednom društvu. - Privatni partner je domaće ili strano privatno pravno lice, koje je odabrano na osnovu provedenog postupka i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim partnerom zasniva suvlasnički odnos u zajedničkom privrednom društvu. - Konsultant je jedna i/ili više fizičkih i/ili pravnih osoba koja posjeduje specijalistička znanja nužna za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. 59 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ da se upravni ugovori tretiraju kao smislu ugovori, odnose. tj. kao akti građanskopravnog karaktera, ili da se upravni ugovori tretiraju kao upravni akti, tj. kao akti upravnopravnog karaktera. obligacionopravne S druge strane, ako uzmemo u obzir sve specifičnosti koje se odnose na upravne ugovore, logično bi bilo da se sporovi povodom Imajući u vidu navedeno, za rješavanje kao sporova navedenih ugovora, rješavaju po povodom pravilima upravno – sudske prakse, upravnih ugovora bili bi nadležni ili odnosno kao upravni sporovi, jer se sudovi koji po zakonu rješavaju radi o posebnoj i specifičnoj vrsti građanske sporove u parničnom ugovora jer su upravni, odnosno, cilj postupku im je da se izvršavaju obaveze od (preciznije, vijeće za građanske sporove) ili sudovi koji po javnog zakonu rješavaju upravne sporove u izvršavanje javne službe, za razliku upravno-sudskom postupku od ugovora privatnopravne naravi upravne čiji je cilj postizanje profita i koristi sporove).” Stoga ukoliko uzmemo samo između ugovornih strana. S u obzir važeće zakonodavstvo, teško obzirom da je predmet ovog rada bi bilo odrediti koji bi sud bio usmjeren ka javnim nabavkama, nadležan za rješavanje sporova. zbog Naime, gledajući s jedne strane nije razlikovanja sporno da se sporovi rješavaju po nabavkama kao najpoznatije vrste pravilima parničnog postupka jer se upravnih radi o ugovorima, ako upravne građanskopravne naravi kako ih (preciznije, vijeće za 86 interesa, boljeg odnosno razumijevanja ugovora ugovora od o i javnim ugovora ugovore posmatramo u klasičnom 86 Lilić, S. (2018)., str. 316. 60 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ zakonodavac tretira,87 u narednom 5. ZJN. Ugovorni organ je korisnik dijelu će se izvršiti usporedba. budžetskih sredstava i obavezan je Odnos ugovora o javnim da za sve nabavke zaključuje ugovor u pisanoj formi. U tom kontekstu se nabavkama i upravnog može reći da je “ugovor o javnoj ugovora nabavci teretni ugovor zaključen u pisanoj formi između naručioca i Posmatrano sadašnjeg u kontekstu zakonodavstva, javne nabavke u Bosni i Hercegovini su podvrgnute javnog prava posebnom režimu koji uređen je Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine iz 2014. godine. Ovim zakonom propisan je sistem nabavki roba, usluga i radova u skladu sa zakonom, a radi se o javnopravnim tijelima/ugovornim organima u skladu sa članovima 4. i Član 72. stav (2) ZJN: Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir navedenu definiciju pa je primijenimo na ugovor o javnim nabavkama, vidjet ćemo da postoji razlika. Po pravilima obligacionog prava, stranke su slobodne da biraju ugovorne strane, njihova volja nije ograničena, zaključuju ugovor sa kim hoće, raskidaju ga kada se dogovre i slično, odnosno ne moraju zaključiti pisani ugovor, dovoljno je da se dogovore o cijeni, čak ne 87 ponuđača u skladu sa sprovedenim postupkom javne nabavke, koji za predmet pružanje ima nabavku usluga i dobara, izvođenje radova“.88 Iz navedenog proizlazi da ugovorni organi zaključuju tri vrste ugovora i to ugovor o nabavci roba, ugovor o nabavci usluga i ugovor o nabavci radova. Da bi se lakše razumio pravni režim ugovora o javnoj nabavci kao vrsta upravnog ugovora napravit ćemo analizu. mora ni ponudu slati jer se usmeno dogovore. Međutim, kod ugovora o javnoj nabavci, javnopravno tijelo nema slobodu izbora ugovorne strane, ne zna ko će biti ugovorna strana, ne zna za koju cijenu će kupiti uslugu, robe ili radove, ima instituciju koja nadzire postupak nabavke ......... 88Milenković, D. (2014). Upravni ugovori, Beograd, Centar za javnu upravu, lokalnu samoupravu i javne politike Fakulteta političkih nauka u Beogradu, str. 166-167 61 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ „Upravni ugovor označava saglasnost samo one ugovore koji imaju određene karakteristike, i to: - u - uvijek je država javni subjekt, odnosno sporu pune jurisdikcije;“89 - obezbjeđivanje funkcionisanja ugovora u principu važi - nema - upravnih ugovora sama uprava može upravljati i kontrolisati ugovora, izvršavanje a određenim jednostrano uslove 89M. može pod uslovima promijeniti ugovora Stojanović (2011)., str. 301 - 302 uz slobodu zaključenju upravnog ugovora prethodi donošenje rješenja. - kada je riječ o izvršavanju potpunu ugovoranja. konkursa ili isticanja poziva - kod zaključivanja upravnih ugovora, javnopravno tijelo postupak o otvaranju javnog o dostavljanju ponuda; je prava; određene kod zaključenja upravnih određen posebnim pravilima javnog javne službe; - postupak sklapanja upravnih ugovora drugo cilj zaključenja ugovora je ugovorima nadležnisu upravni sudovi u javnopravno tijelo; - za sporove nastale u vezi sa upravnim njegovom zaključivanju jedna strana drugom stranom; u pogledu subjekta koji učestvuju sa izvršenje upravnih ugovora nadzire neposredno viši organ ili posebno tijelo oformljeno za nadziranje izvršenja upravnih ugovora.90 a) Upogledu subjekta koji učestvuju u njegovom zaključivanju jedna 90Turudić, M. (2017). Pravo javne nabave, Zagreb, Narodne novine, str. 8-9 62 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ strana uvijek je javni subjekt, tim u vezi, ukoliko uporedimo ovaj država odnosno drugo kriterij sa ugovorom o javnoj javnopravno tijelo nabavci vidjet ćemo da je jedna od ugovornih strana uvijek ugovorni Jedna od karakteristika ogleda se najznačajnijih upravnih u ugovora subjektima koji zaključuju upravni ugovor. Dakle, kako je to već naprijed navedeno, jedna od strana ugovornica upravnih ugovora je javnopravni subjekt. To prvenstveno znači da upravni ugovor ne može biti zaključen između subjekata privatnog prava. S Član 1. stav (1) Zakona o javnim preduzećima u Federaciji BiH („Službene novine FBiH“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09): Javno preduzeće, jeste preduzeće (pravno lice upisano u sudski registar kao privredno društvo, odnosno javno preduzeće definirano kao takvo posebnim propisom) koje obavlja djelatnosti od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa), koje zapošljava najmanje 50 radnika, kao i preduzeće u kojem općina, grad, kanton ili Federacija Bosne i Hercegovine ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica odnosno udio nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi., O Javnim preduzećima vidjeti u: Kamarić i dr., str. 172 – 173. 91 Član 1. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama („Službeni glasnik BiH“ broj: 6/92, 8/93, 13/94): Ustanova, u smislu ove 92 organ u skladu sa članom 4. i 5. ZJN. Iz navedenih odrebi koje su propisane ZJN proizilazi obaveza primjene zakona za sva javnopravna tijela, kojima ne pripadaju samo državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave, već i pravne osobe koje su osnovane radi zadovoljavanja potreba od javnog interesa (javna preduzeća91 i javne ustanove92).93 uredbe, osniva se za obavljanje djelatnosti obrazovanja, nauke, kulture, fizičke kulture, zdravstva, dječije zaštite, socijalne zaštite, socijalne sigurnosti i drugih djelatnosti utvrđenih zakonom, ako cilj obavljanja djelatnosti nije sticanje dobiti. Član 3. stav (1) i (2): Za obavljanje javne službe osniva se javna ustanova. Pod javnom službom, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se trajno i nesmetano obavljanje djelatnosti u javnom interesu Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), opštine ili gradske zajednice. Vidjeti detaljnije posebno o javnim preduzećima komunalnog karaktera u: Taggart, M.(1997) The Province of Administrative Law, Oxford, Hart Publishing, str. 323, preuzeto sa: http://lib1.org/_ads/528CF82B8FBCB6E 35AB176CFDA4F0E74 93 63 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Kod upravnih ugovora, saugovoarač slučaju obrtnika, odobrenje organa javnopravnog tijela ne može biti uprave je dokaz da može obavljati fizičko lice u pravom smislu riječi. djelatnost.”95 Na osnovu navedenog Da bi fizičko lice u smislu ugovorne strane kako upravnog ugovora, tako i ugovora o javnoj nabavci, moglo biti ugovorna strana, mora ispunjavati uslove propisane posebnim pravilima. Tako na primjer prema članu 45. ZJN da bi bio učesnik postupka, fizička osoba mora dokazati profesionalnu može se konstatovati da u pogledu ugovornih ZJN. Da bi se zaključio ugovor o javnoj nabavci, uslov je da je jedna od ugovornih strana javnopravno tijelo. b) Cilj zaključivanja upravnog ugovora je obezbeđivanje pod funkcionisanja određene javne pojmom službe nema svojstvo pravnog lica, već obavlja na osnovu odgovarajućeg odobrenja organa uprave. Pitanje učešća fizičkog lica nameće se i kod postupanja po članu 46. ZJN – sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, jer u Član 45. stav (7) ZJN: Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji definirati dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuđača koji ih, kao fizičko lice registrirano za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz 94 razlike o javnoj nabavci kako je definisan fizička osoba smatra se obrtnik koji djelatnost nema između upravnih ugovora i ugovora sposobnost.94 “Naime, strana Javna nabavka je veoma osjetljiva oblast zbog činjenice da se postupak ne zadovoljavanja sprovodi vlastitih radi potreba ugovornog organa i profitiranja. Njena svrha se ogleda u zadovoljavanju potreba od javnog ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uslova iz ovog člana. 95 Buza, H & Tešanović, S. & Petričević, S. (2015). Javne nabavke-legislativa i praksa, Sarajevo, Fakultet za upravu u Sarajevu pridružena članica Univerziteta u Sarajevu, str. 33. 64 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ interesa kroz potrošnju budžetskih i ugovora treba istaći da se radi o drugih javnih sredstava. “Koristeći dvostranopravnom (javnopravnom) javnu imovinu, javnopravno tijelo odnosu, čija jedna strana obavezno može ugovorom povjeriti izgradnju mora da bude država odnosno određene građevine za javne potrebe drugo javnopravno tijelo, koji se (npr. škole, bolnice, javne ceste, zaključuje u strogo formalnom zgrade za potrebe sudstva ili vlade), obliku kojim se ostvaruje određeni zatim usluga, javni interes, a na koji se primjenjuju odnosno javne službe (npr. usluge posebne, javnopravne norme, koje javnog su na izvjestan način različite od pružanje javnih gradskog prijevoza, snabdjevanje električnom stanovništva energijom, plinom, vodom, uređenje otpada, čišćenje snijega, održavanje javnih zelenih površina i dr.), ugovoriti nabavku određene robe za potrebe funkcioniranja javnopravnog tijela, javne službe i sl.”96 S tim u vezi u pogledu definisanja upravnog Aviani, D & Đerda, D. (2011). Aktualna pitanja pravnog uređenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu, u: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 48 No. 3, Pravni fakultet u Splitu, str. 477., preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla nak&id_clanak_jezik=107601 97 Uporedi: Aviani, D. (2013) Posebnosti upravnih ugovora i njihove sudske kontrole u Hrvatskom pravu, u: Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 50 No. 2, Pravni fakultet u Splitu, str. 352., preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/103761 96 normi privatnog prava.97,98 Kada je u pitanju ugovor o javnoj nabavci treba istaći da se radi o posebnom javnopravnom odnosu između ugovornog organa, čiji postupak zaključivanja je uređen posebnim pravilima javnog prava, odnosno u pravu Bosne i Hercegovine. Navedena posebna Institut upravnog ugovora nastao je u francuskom pravu. On je povezan sa transformacijom uprave iz aparata vlasti u upravu kao službu, do koga je najprije došlo u Francuskoj i u kojoj je više od jednog vijeka prihvaćena podjela na privatnopravne ugovore i upravne ugovore, a specifičnost ovih ugovora jeste u tome što se oni prvenstveno zaključuju sa ciljem funkcionisanja javne službe., navedeno Milenković, D. (2014)., str. 36. 98 65 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pravila su sadržana u ZJN koja su konkursa ili isticanja poziva o obavezna u svim postupcima javnih dostavljanju ponuda nabavki. Dakle, ugovorom o javnoj nabavci zasniva se javnopravni odnos čiji je osnovni cilj zadovoljavanje javnih potreba. Shodno navedenom ugovor i ugovor o javnoj nabavci zaključuju sa jednim ciljem, a to je ostvarivanje koristi za širu društvenu zajednicu, odnosno javni interes. navedno ukazuje na nespornu činjenicu da se radi o jednoj te istoj vrsti javnopravnog odnosa, sa istim ciljem, s tim da je naziv “upravni ugovor” generalno ime za sve ugovore koji se zaključuju na navedeni način, a jedna od vrsta upravnog ugovora je ugovor o javnoj nabavci. c) Kod zaključivanja upravnih postupak dodjele upravnog ugovora vrši objavom javnog poziva. Naime, proizilazi zaključak, da se upravni Naprijed Univerzalno je pravilo, da se predmet koji je i temelj zbog kojeg se zaključuje upravni ugovor, ogleda se u izvršavanju prava i obaveza koje su utvrđene rješenjem kojim je riješena upravna stvar. Na taj način je upravo upravni ugovor izdvojen iz režima ugovora građanskog prava, jer je osnov, ili bitni elementi ugovora koji se zaključuje, uvijek unaprijed jednostrano 99 određen, upravni aktom. „To znači da se ugovor sklopiti može tek po okončanju postupka provedenog shodno zakonu i donesenog jednostranog akta. U pravilu će se raditi o upravnom aktu kojim se temeljem unaprijed određenih i ugovora u principu važi objektivnih kriterija odabire postupak o otvaranju javnog najpovoljnija ponuda, odnosno ponuđača, te se tako odabranom Član 150. stav (2) ZUP-a Republike Hrvatske izričito precizira da upravni 99 ugovor ne smije biti protivan izreci rješenja. 66 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ponuđaču nudi sklapanje upravnog naznaku upravne stvari, određenje ugovora.”100 Iz navedenog proizilazi osoba na koje se odnosi, način da je upravni ugovor samo sredstvo učešća tih osoba u postupku, popis izvršenja prava i obaveza koje su isprava koje trebaju dostaviti”102 kao precizirane jednostranim aktom. i druge potrebne informacije koje su S tim u vezi, po konačnosti upravnog akta tek su se stekli uslovi da se zaključi ugovor, što znači da je tek poznata jedna strana ugovora, javnopravno tijelo, a druga odabrana strana može, ali i nemora zaključiti ugovor. S tim u vezi, shodno posebnim zakonima, javnopravno tijelo je obavezno da o namjeri sklapanja upravnog ugovora obavijesti javnost odnosno potencijalne ponuđače, a sve sa ciljem da se odabere najpovoljniji ponuđač, koji će najbolje i najpotpunije izvršiti obaveze.101 “U propisane posebnim zakonom ili propisom.103 drugim načela na kojima Osnovna se zasniva postupak izbora druge ugovorne strane kod upravnih ugovora su prvenstveno načelo konkurentnosti, transparentnosti učesnika u i jednakosti postupku izbora ugovorne strane. Prilikom izbora saugovarača u upravnim ugovorima, javnopravno tijelo mora voditi računa o njegovim sposobnostima i mogućnostima da izvrši ugovornu obavezu.104 Kada je u pitanju postupak javnoj objavi potrebno je navesti: zaključivanja Aviani, D. & Đerda, D. (2011)., str. 480. U francuskom pravu tijela javne vlasti moraju obavijestiti javnost o namjeri sklapanja ugovora. Javnost se informira javnim natječajem ili pozivom za nadmetanje., navedeno u: Kamarić, M. & Festić, I. (2009)., str. 208. 102 Šikić, M. & Staničić, F. (2011). Pravna narav ugovora o koncesiji,u: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 48 No. 2., Pravni fakultet u Splitu, str. 433, preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla nak&id_clanak_jezik=105447 103 Usporedi: Denković, D. Đ. (2010). Dobra uprava, Beograd, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 166. 104 Vidjeti detaljnije u: Kamarić, M. & Festić, I. (2009)., str. 208 – 209. 100 101 ugovora o javnoj 67 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ nabavci prema ZJN može se javnost, odnosno da se javno konstativati da je identičan kao i kod informišu potencijalni ponuđači o upravnog ugovora. Naime, osnov za činjenici da ugovorni organ planira zaključenje ugovora o javnoj nabavci zaključenje ugovora o javnoj nabavci je izboru roba, usluga ili radova. Pored ponuđača. Predmetnom odlukom se obaveze objavljivanja obavještenja o definiraju obaveze, javnoj nabavci na portalu javnih vrijednost, forma ugovora kao i nabavki Agencije za javne nabavke drugi bitni elementi od značaja za Bosne i Hercegovine, u pojedinim izvršenje ugovora o javnoj nabavci. slučajevima, zahtjeva se objava Ugovorni organ pokreće postupak obavještenja u službenom glasniku. konačna odluka prava o i donošenjem odluke o pokretanju postupka u skladu sa članom 18. ZJN.105 Po donošenju odluke o pokretanju postupka, u kojoj ugovorni organ naznačava vrstu postupka, u skladu sa članom 35. ZJN106 obavezan je da obavijesti Član 18. stav (1) ZJN. Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke. 106 Član 35. stav (1), (2) i (3) ZJN: (1)Ugovorni organ objavljuje obavještenje o nabavci za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja, takmičarski dijalog i konkurentski 105 Dakle, poštujući ugovorni načela organ, javnosti, transparentnosti i jednakog tretmana obavezan je da pruži sve informacije potencijalnim ponuđačima kako bi mogli odlučiti aplicirati/podnijeti hoće li ponudu zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavještenje o nabavci svim zainteresiranim privrednim subjektima treba pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li imaju interes da učestvuju u postupku javne nabavke i dostave zahtjev za učešće, odnosno ponudu. (3) Obavještenje o nabavci sadrži kratke informacije, u skladu s bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. S tim u vezi, ugovorni organ je obavezan da po svakom od navedenih postupaka, na portalu javnih nabavki postavi i dendersku dokumentaciju. 68 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ povodom javnog poziva. Ponuđači postupku preuzimaju tendersku direktno na adresu najmanje tri dokumentaciju sa portala javnih ponuđača poziv za preuzimanje nabavki,107 a u slučaju da postoje tenderske neke nejasnoće, može postaviti navođenjem pitanje ugovornom organu u vezi sa dokumentacije dokumentacijom.108 tenderskom Ukoliko potencijalni nabavke, dostaviti dokumentacije sa naziva tenderske i broja obavještenja.111 Po isteku roka za ponuđači dostavu ponuda, ugovorni organ smatraju da ima nezakonitosti u vezi vrši evaluaciju ponuda, te u skladu sa sa tenderskom dokumentacijiom, članom 70. ZJN donosi odluku o mogu izjaviti žalbu Uredu za izboru razmatranje žalbi.109 odnosno poništenju postupka. Treba istaći zakonodavac u ponuda, ponuđača, je Nakon izbora ponuđača, slučaju ugovorni organ je dužan obavijestiti zahtjeva110 konkurentskog dostavu da najpovoljnijeg za učesnike postupka pisanim aktom i obavezao dostaviti ga zajedno sa odlukom o ugovorne organe da su dužni, pored izboru javnog oglašavanja putem portala i ostalim učesnicima. Prilikom izbor obavještenja ponuđača, o pokrenutom O preuzimanju tenderske dokumentacije vidjeti detaljnije u Čl. 55. ZJN Bosne i Hercegovine. 108 Vidjeti detaljnije Član. 36. ZJN Bosne i Hercegovine. 109 Član 101. ZJN (Rokovi izjavljivanja žalbe ugovornom organu). 110 Član 87. stav (2) ZJN: Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, 107 najpovoljnijeg ugovorni ponuđača organ je odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM. 111 Član 88. stav (1) ZJN: Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavku robe, usluga ili radova određenom broju ponuđača, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obavezno objavljuje dodatno obavještenje o nabavci na portalu javnih nabavki. 69 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ obavezan da ispita ličnu sposobnost prezentovanog kriterija, ugovor o ponuđača112 kao i druge zakonom javnoj nabavci ispunjava kriterij predviđene provjere. S tim u vezi upravnog ugovora. zakonodavac je ostavio mogućnost ugovornom organu da može d) Kriterij kontrole izvršenja i jednostrane izmjene ugovora postaviti dodatne kriterije za izbor ponuđača.113 Prilikom izvršenja upravnog Tek po konačnosti odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, ugovora javnopravno tijelo ima posebna ovlaštenja. Ta ovlaštenja se ugovorni organ može da zaključi ogledaju ugovor o javnoj nabavci.114 Shodno mogućnosti „(npr. da jednostrano kriteriju da se upravni ugovori mijenja zaključuju nakon javnog poziva za jednostrano raskine ugovor), radi dostavu ponuda, a nakon naprijed ostvarivanja provedene komparacije, može se interesa, ali u tom slučaju i druga konstatovati pogledu ugovorna strana ima određena prava Član 45. ZJN (Lična sposobnost). Član 46. stav (1) ZJN(Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti): Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata/ponuđača zahtijevati da dokažu svoju registraciju u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi s predmetom nabavke. Član 47. stav (1) ZJN(Ekonomska i finansijska sposobnost): Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača. Član 48. stav (1) ZJN(Opći uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost): Ugovorni organ može, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. Član 49. stav (1) ZJN(Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke robe): U postupku javne nabavke robe ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača. 114 Vidjeti detaljnije u: Buza, H & Tešanović, S. & Petričević, S. (2015)., str. 206 – 212. 112 113 da u u širem ugovorne šireg spektru odredbe ili društvenog 70 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ prema javnopravnom tijelu, ili ta vršeći prava može ostvariti pred upravnim upravnog ugovora, uslovlja drugu sudom“.115 stranu Iz navedenog proizilazi da javnopravno tijelo u ugovorni odnos ulazi kao nositelj autoriteta, čiji je osnovni cilj javni interes, a ne nadzor nad neplaćanjem izvršenjem u slučaju neurednog izvršenja ugovora, a u pojedinim slučajevima raskid ugovora i zahtijeva naknadu štete zbog neurednog izvršenja ugovora. profitiranje. Jedna od specifičnosti S tim u vezi, kod ugovora o francuskog prava upravnih ugovora javnim nabavkama ugovorni organ ogleda se u tome da država nadzire ulazi u ugovorni odnos s jačim izvršenje ugovornih obaveza druge položajem u zavisnosti od druge ugovorne strane. Svoje veće ovlasti, dolazne strane. Naime, ZJN Bosne i javnopravno tijelo crpi iz posebnih Hercegovine, posebno u odredbama pravila koja se odnose na ovu vrstu od člana 45. do člana 52. daje širi ugovora. spektar objavljivanja Naime, poziva prilikom za mogućnosti da pored izbor obaveznih elemenata pri zaključenju ugovorne strane, javnopravno tijelo ugovora, može postavljati dodatne određuje, a u skladu sa ovlaštenjima, uslove za zaključivanje ugovora. kako se ima izvršiti budući ugovor. Pored Obično se u javnom pozivu naznači ugovoru, ugovorni organ definira nacrt ugovora koji se ima zaključiti uslove pod kojima se ima izvršiti sa izabranim ponuđačem. S obzirom osnovni predmet ugovora, kao i da druga strana koja ulazi u ugovorni druge važne elemente. odnos sa javnopravnim tijelom, ima cilj u pogledu ekonomskih efekata, odnosno da na osnovu izvršenog ugovora profitira, javnopravno tijelo 115 navedenog, Već dokumentaciji, u u samom tenderskoj ugovorni organ obavezuje buduću ugovornu stranu, Milenković, D. (2014)., str. 40. 71 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ da posebnom izjavom prihvati bez ugovor, a najviše do 10% vrijednosti rezervi osnovnog sadržaj tenderske ugovora, a druga dokumentacije, u okviru koje se ugovorna strana može da prihvati ili nalazi nacrt ugovora. Kao i kod da upravnog ugovora, i kod ugovora o ugovora.116 javnoj nabvci roba, usluga i radova, ugovorni organ ima mogućnost jednostrane izmjene ugovora koju samo on može učiniti, dok to druga strana ne može. Naime, članom 22. ZJN, kod nabavke roba, kada postoji zaključen jedan ugovor, ugovorni organ može jednostrano izmijeniti Član 22. stav (1) tačka b) ZJN: Ugovorni organ može zaključiti ugovor bez javnog obaviještenja ........... za dodatne isporuke od dobavljača iz osnovnog ugovora, koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili ugradnje, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi robu koja ima drugačije tehničke karakteristike, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju, pod uslovom da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od jedne godine i ne može preći 10% od vrijednosti osnovnog ugovora. 117 Član 23. stav (1) tačka b) ZJN: Ugovorni organ može zaključiti ugovor bez javnog obaviještenja ........... u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, 116 odbije zaključenje takvog U ovakvim slučajevima, radi se obično o anexu ugovora, čime se vrši izmjena vrijednosti nabavke, za razliku od početne vrijednosti na koju je ugovor zaključen. Slična je situacija i kod nabavke usluga117 i nabavke radova.118 Dakle, osnov za ali koje usljed nepredviđenih okolnosti postanu neophodne za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može preći 30% od vrijednosti osnovnog ugovora; 118 Član 24. stav (1) tačka a) ZJN: Ugovorni organ može zaključiti ugovor bez javnog obaviještenja ........... u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih 72 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ izmjenu ugovora i kod javne padavina, dođe do pomijeranja tla u nabavke i upravnog ugovora leži u dijelu činjenici da je postupak pokrenulo dionica puta. Zbog mogućnosti javnopravno tijelo, čiji je osnovni cilj većeg pomijeranja zemljišta što bi funkcionisanja od samog osnivanja moglo dovesti do onemogućavanja javni interes, te shodno tome i prolaska budućom dionicom puta, provode zaključuju neophodno bi bilo da se izgradi cc ugovore za određeni predmet kojim 150 m armiranog betonskog zida se želi postići širi društveni interes. kojim bi se osigurala dionica puta od Kao primjer jednostrane izmjene mogućeg ugovora kod javnih nabavki radova okolnostima, ugovorni organ može može se uzeti izgradnja dionice jednostrano „lokalnog puta“. anexom postupke i Ugovorni organ – npr. općina raspiše javni poziv za nabavku radova – izgradnja određene dionice puta. Prilikom pripremanja kojim prolazi pucanja. i planirana U izmijeniti ponuditi takvim ugovor zaključenje drugoj ugovornoj strani, ali pod uslovom da vrijednost radova ne prelazi iznos kako je to predviđeno članom 24. ZJN. tehničke Dakle, kao i kod upravnih dokumentacije, na terenu se nije ugovora i kod ugovora o javnim ukazivala potreba za izgradnjom nabavkama osnovni cilj je javni potpornog zida na određenoj dionici interes, te zbog činjenice da puta s obzirom da teren nije javnopravna tijela ne rade za podložan klizištu niti se nalazi na sopstveni profit, jer zbog toga i nisu strmom terenu. Međutim, prilikom osnovana, zakonodavac daje veće izvođenja radova, a usljed većih mogućnosti javnopravnim tijelima nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može preći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora; 73 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ kako bi se zadovoljio javni interes. sudova za sporove proizišle iz Javnopravna tijela nadziru realizaciju upravih ugovora. izvršenja ugovora, te shodno tome i vrše isplatu za izvršene obaveze. Stoga, u pogledu kriterija nadzora nad izvršenjem ugovornih obaveza i mogućnosti jednostrane izmjene, ugovor o javnoj nabavci ispunjava kriterije upravnog ugovora. U povodom rješavaju Francuskoj sporove upravnih ugovora upravni sudovi, a u Njemačkoj, sporove u vezi sa upravnim ugovorima rješavaju posebni prizivni senati ili odjeljenja, koji su formirani u okviru redovnih e) Za sporove nastale u vezi sa sudova119. Države koje su u zadnjih upravnim ugovorima nadležni su desetak godina u procesu reforme upravni sudovi u sporu pune javnog jurisdikcije upravnog ugovora kao što je prava uredile institut Hrvatska120,121 odredile su nadležnost Imajući u vidu specifičnost upravnih ugovora, posebno zbog hitnosti u rješavanju nastalih u vezi sa sporova upravnim ugovorima, države koje su sistemski uredile institut upravnog ugovora, odredile su nadležnost upravnih Burgi, M. (2012). Public procurement law in the Federal Republic of Germany, Annual report, navedeno u: Staničić, F. (2016). Kontrola nad sklapanjem upravnih ugovora, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 53, No. 1., fus nota 51., preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/153408 120Član 3. stav (4) Zakona o upravnim sporovima Republike Hrvatske: 119 upravnih sudova za sporove u vezi sa upravnim ugorima. U Njemačkoj i Francuskoj koje su najpotpunije razvile institut upravnog/javnog ugovora, sporove proizišle iz upravnih ugovora, odnosno u cijelom postupku od Ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora. 121Član 12. stav (2) tačka 4) Zakona o upravnim sporovima Republike Hrvatske: Upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora. 74 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pokretanja postupka do zaključenja istovremeno zahtijeva i poništenje ugovora, rješavaju upravni sudovi upravnog ugovora kao i naknadu pune jurisdikcije, odnosno posebni štete nastalu u vezi sa upravnim prizivni u ugovorom. „Spor pune jurisdikcije Njemačkoj. To znači da sudovi ne neodvojiv je, odnosno povezan je sa rješavaju o sporom o zakonitosti upravnog akta zakonitosti akta nego imaju širi na način da se daje u nadležnost spektar ovlaštenja. „U pravnoj je onim sudovima koji rješavaju u teoriji općeprihvaćeno stanovište da sporu o zakonitosti.”123 senati kako samo je to sporove sud u sporu pune jurisdikcije meritorno rješava samu stvar, konačno raspravlja sam materijalnopravni odnos. Sud rješava sporno pitanje koje se odnosi na postojanje pravnog odnosa ili na sadržaj tog odnosa. Sud presudom priznaje određena pojedinačna prava, smanjuje ili ukida neku obvezu.“122 U pogledu rješavanja sporova nastalih u vezi sa ugovorom o javnim nabavkama prema ZJN i drugih pratećih propisa koji se primjenjuju na predmetni ugovor, može se konstatovati da je pitanje djelimično uređeno u pogledu kriterija koji vrijedi za upravne ugovore. Naime, prema ZJN, Sud U praktičnom smislu, sud Bosne i Hercegovine, odnosno pune jurisdikcije znači i olakšanje za preciznije Upravno odjeljenje Suda samu stranku, posebno za upravne rješava samo pitanja koja se odnose ugovore, zbog njihove specifičnosti, na konačnu Odluku o izboru naročito javnog interesa. To u najpovoljnijeg prvom redu znači da stranka upravni akt. Rješavajući po tužbi prilikom stranke, sud djelimično postupa u 122Britvić podnošenja tužbe Vetma, B. & Ljubanović, B. (2013). Ovlasti upravnog suca u sporu pune jurisdikcije, u: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 50 No. 2, Pravni ponuđača kao fakultet u Splitu, str. 429., dostupno na: https://hrcak.srce.hr/103764 123Britvić Vetma, B. & Ljubanović, B. (2013)., str 431. 75 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pogledu pune jurisdikcije i kada je u zaključenog pitanju sporni odnos, jer samo nabavci se izvrši, a zbog neurednog rješava u vezi sa Odlukom o dodjeli izvršenja ugovora. pokrene se parnica po tužbi pred Naime, zakonitosti sud akta i odlučuje o eventualnoj naknadi štete, ali zbog činjenice da se po konačnosti Odluke o dodjeli ugovora, zaključuje ugovor o javnoj nabavci, koji se obično izvrši dok Sud odluči po tužbi, praktično i proizilazi problem dualnog sistema u ugovora o ugovornih javnoj obaveza redovnim sudom. U međuvremenu dok traje parnica, Sud Bosne i Hercegovine donese presudu kojom poništava Odluku o dodjeli ugovora, koji je već izvršen. U takvoj situaciji sud bi u parnici odlučivao o pravima i obavezama iz ugovora, čiji pravni osnov je prestao postojati. pogledu ugovora o javnoj nabavci. U Shodno navedenom, a u vezi upravnom sporu pune jurisdikcije kriterija da je za sporove iz upravnih sud bi trebao da jednom odlukom ugovora nadležan upravni sud, 124 riješi sporni odnos. bila situacija kada Zanimljiva bi bi se ugovor o javnoj nabavci prema po važećem zakonodavstvu Bosne i konačnosti odluke o dodjeli ugovora Hercegovine djelimično ispunjava pokrenuo upravni spor pred sudom ovaj Bosne i Hercegovine, a nakon pravosudnom 124U Pokreće se konstitutivnom tužbom (Gestaltungsklage) kojom se od suda traži meritorna odluka. U austrijskom pravu situacija je znatno drugačija. Spor pune jurisdikcije postoji samo u slučaju „šutnje uprave“. Sud može riješiti upravnu stvar umjesto tijela uprave jedino kada nadležno upravno tijelo „šuti“ u izvršenju sudske presude. Darcy, G. & Paillet, M. (2000). Contentieux administratif, Paris, Dalloz., str. 212, navedeno u: Ibidem, str. 430 francuskom pravu postoji opći spor pune jurisdikcije i više specijalnih sporova pune jurisdikcije, pa bi se trebalo govoriti o množini, tj. o sporovima pune jurisdikcije. Spor pune jurisdikcije pokreće se posebnom tužbom (recours de pleine juridiction), dok se spor o zakonitosti upravnog akta pokreće drugom tužbom (recours pour exès pouvoir). Stranka se unaprijed mora opredijeliti za tip spora koji će se voditi. Za razliku od francuskog prava, u njemačkom pravu spor pune jurisdikcije predstavlja pravu rijetkost. kriterij. Istina sistemu je da Bosne u i 76 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Hercegovine ne postoje upravni smislu se može konstatovati da su sudovi, ali u pogledu komparacije, javnopravna slične nadležnosti ima Upravno sklapanja ugovora ograničena kada odjeljenje je u pitanju sloboda ugovaranja, za Suda Bosne i tijela pogledu Hercegovine, koje rješava sporove razliku za koje je nadležan po Zakonu o ugovora gdje stranke imaju slobodu upravnim ugovaranja.126 sporovima Hercegovine, kao Bosne i i drugim zakonima kao što to upućuje ZJN. f) od u građanskopravnih Naime, sam postupak koji prethodi sklapanju upravnog Postupak sklapanja upravnih ugovora, način ugovora je određen posebnim budućih ugovornih strana o namjeri pravilima javnog prava javnopravnog tijela da se planira obaviještavanja zaključiti ugovor, postupak odabira Jedno od značajnijih ugovorne strane kojoj će se ponuditi obilježja upravnih ugovora ogleda se sklapanje u tome da su najznačajnija pitanja pravilima je uređena i pravna zaštita uređena posebnim pravilima javnog sudionika u postupku sklapanja, prava.125 Ta pravila se prvenstveno izmjene i izvršavanja ugovora i dr. ogledaju u tome da je cjelokupan postupak ugovaranja uređen pravilima javnog prava. U tom Vidjeti detaljnije u: Aviani, D. & Đerda, D. (2011)., str. 477. 126Singh ovo opravdava tezom da, kada bi se strankama upravnog ugovora dopustila ista sloboda koju imaju stranke ugovora privatnog prava, „spontano bi moglo doći do komercijalizacije javnih djelatnosti“. Stoga su određena ograničenja kod upravnih ugovora nužna, kako se oni, od 125 ugovora. Dakle, za građanskopravne univerzalna Posebnim sve naravi pravila ugovore važe građanskog važnog pravnog instituta javnoga prava, ne bi pretvorili u obični sporazum usmjeren prema ostvarivanju recipročnih koristi ugovornih stranaka. Singh, Mahendra P. (2002), German Administrative Law in Common Law Perspective, Berlin, Springer, str. 97., navedeno u: Aviani i dr. 477., vidjeti isto u: Kamarić, M & Festić, I. (2009)., str. 203. 77 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ prava koja se odnose na postupak zaključivanja ugovora regulisano je izbora posebnim pravilima javnog prava. ugovorne strane, zaključivanja ugovora, predmeta, Dakle, pravne zaštite i drugo, dok se za ograničenu slobodu što se tiče upravne ugovore propisuju posebna ugovora o javnim nabavkama jer je pravila. Činjenica za razlikovanje leži ZJN regulisana obaveza primjene u tome da se upravni ugovori posebnih pravila za sva javnopravna zaključuju u cilju ostvarivanja šireg tijela. Dakle, postupak pokretanja društvenog interesa, odnosno od javne nabavke, javno oglašavanje, izvršenja upravnog ugovora korist izbor ugovorne strane i dodjela ima neodređen broj korisnika, za ugovora odabaranom ponuđaču, razliku od ugovora građanskog ugovorni organ izričito provodi po prava gdje korist od ugovora imaju pravilima koja su uređena javnim samo ugovorne strane.127 pravom, odnosno ZJN. Na prvom Što se tiče ugovora o javnim nabavkama koje zaključuju ugovorni organi za nabavku roba, usluga i radova, postoji jedno manje odstupanje, ali koje zapravo i ugovorni organ ima mjestu kao lex specialis nalazi se Zakon o javnim nabavkama, a u nedostatku odredbi primjenjuju se odredbe ZUP-a Bosne i Hercegovine.129 predstavlja problematiku u većini Shodno navedenom, kriterij slučajeva, a to je da se od momenta posebnih pravila javnog prava koja zaključivanja javnoj važe samo za postupak zaključivanja pravila upravnog ugovora, zadovoljava i Ipak, postupak zaključivanja ugovora o cjelokupan postupak od donošenja javnoj nabavci prema ZJN. Naime, odluke o pokretanju postupka pa do postupak koji prethodi zaključivanju Uporedi: Ljubanović, B. (2010)., str. 48 - 49 128 nabavci građanskog 127 ugovora primjenjuju prava.128 o 129 Član 72. stav (2) ZJN. Član 43. i član 117. ZJN. 78 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ugovora o javnim nabavkama je g) Kod zaključivanja upravnih poseban upravni postupak130 koji je ugovora, javnopravno tijelo nema uređen posebnim zakonom i važi potpunu slobodu ugovoranja samo za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci i ugovorni organi su Za razliku od obavezni da isti postupak provode građanskopravnih prilikom zaključivanja ugovora o strane nabavci roba, usluga ili radova. sklapanja ugovora imaju potpuno ugovora, ugovornice gdje prilikom istu slobudu i u istom su položaju131 Pravila opšteg upravnog postupka takva su da i u materijama sa izvjesnim osobenostima zadovoljavaju potrebe rada u najvećem broju pitanja postupka. A pošto posebni postupci odstupaju od opšteg postupka, to znači da se propisima o tim postupcima obuhvataju i uređuju prije svega ona pitanja postupka koja opštim postupkom uopšte nisu obuhvaćena pa ni uređena, a zatim ona koja se moraju urediti drugačije nego što su uređena opštim postupkom. Pitanje pak postupka u tim osobenim materijama koja ne zahtijevaju da budu uređena drugačije nego što su takva pitanja uređena opštim postupkom, uopšte se ne obuhvataju odredbama o posebnom postupku. A samim tim što ta pitanja nisu uređena na poseban način ona se kad se pojave u postupku, imaju rješavati onako kako je propisano u opštem postupku. S obzirom na ovo, pri postupanju u upravnim stvarima iz materije za koju su propisane i odredbe o posebnom postupku u nekim pitanjima postupka, postupa se po pravilima opšteg upravnog postukpa u svim pitanjima koja tim odredbama nisu obuhvaćena, a po odredbama posebnog postupka samo u pitanjima koja su tim odredbama posebno uređena. Iz ovog dijela proizilazi da se poseban postupak može propisati samo za 130 određene upravne materije, a ne za sve (on bi tada bio opšti a ne poseban), niti istovremeno za više njih. Propisivanje posebnog postupka uvijek se ograničava na jednu određenu materiju. Redovan je slučaj da se on reguliše istim zakonom kojimse reguliše upravna materija, tako da takav materijalni zakon sadrži, pored materijalnih odredbi, još i nekoliko odredbi o posebnom postupku u odnosnoj materiji. Navedeno u: Majstorivić, B. (1966). Komentar zakona o opštem upravnom postupku, Beograd, Službeni list, str. 279-282. Usporedbom navedenog sa postupkom koji prethodi zaključenju ugovora o javnim nabavkam proizilaz da se zapravo radi o posebnom upravnom postupku i to zbog nekoliko činjenica. Materija javne nabavke je oblast javnog prava, dakle upravna materija. ZJN reguliše samo materiju javnih nabavki, dakle samo jednu materiju, na sve ono što nije uređeno ZJN u postupku izbora saugovoarača supsidijarno se primjenjuje ZUP, ZJN pored materijalnih odredaba sadrži i odredbe o posebnom postupku. 131Sloboda ugovoranja u obligacionom pravu prihvaća se kao jedno od osnovnih načela (principa) ugovora i ugovornog prava. Sloboda ugovaranja podrazumijeva pravo, odnosno ovlaštenje subjekta 79 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ kod upravnih ugovora ta sloboda je javnopravna tijela se osnivaju za ograničena. Kao što je to naprijed potrebe od navedeno u dijelu koji se odnosi interesa. S nakriterij posebnih pravila javnog privatnopravne osobe troše svoja prava koja važe samo za upravne novčana sredstva i ulaze u ugovorne ugovore, javnopravno tijelo ima odnose zbog vlastitog cilja. ograničenu Upravo proizilazi slobodu iz ugovaranja. posebnih ograničenje pravila slobode javnopravnog tijela. Kao razlog mogao bi se istaći prije svega javni interes zbog čega i postoje javnopravna tijela, a kao drugi razlog može se istaći da javnopravna tijela troše javna sredstva za potrebe šire društvene zajednice, a kao treći razlog ograničenja slobode ogleda se u nastojanju da se spriječi komercijalizacija interesa ugovornog organa i ponuđača. S tim u vezi, (ugovarača) da zaključuju ili ne zaključuju ugovore s kim oni to žele, da određuju sadržaj i formu ugovora. Iz ovoga se vidi da sloboda ugovaranja sadrži više pojedinačnih sloboda ili prava za svaku ugovornu stranu: Svaka ugovorna strana ima slobodu hoće li ili neće uopće zaključiti jedan obligacionopravni ugovr. Obaveza za zaključenje ugovora nema ni za jednu stranu, Svaki ugovarač je slobodan u izboru svog ugovornog partnera, šireg društvenog druge strane, Dakle, „strankama upravnog ugovora ne može se dati takva sloboda koju imaju stranke privatnopravnih ugovora, jer bi ona mogla posebno javnih ugroziti zbog javni komercijalizacije djelatnosti“.132 građanskopravnim interes, U ugovorima stranke su slobodne da uređuju sadržaj ugovora, da biraju s kim će zaključiti ugovor, da biranju njegovu formu osim kada je to zakonom propisano, da po vlastitoj volji Ugovorne strane su slobodne da određuju sadržaj budućeg ugovora, Način zaključenja ugovora prepušten je samim ugovornim stranama, Sloboda ugovaranja podrazumijeva da ugovarači svoja prava i obaveze mogu mijenjati ili stvarati nova., navedeno u: Bikić, A. & i Bikić, E. (2011). Obligaciono pravo – posebni dio, Sarajevo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, str. 50 – 51. 132 Ljubanović, B. (2010)., str. 48 – 49. - 80 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ mijenjaju ili raskidaju ugovor kao i svedena druge elemente, dakle potpuno su zakonodavac kroz ZJN precizno slobodne u tom pogledu. S druge propisao postupak izbora ugovorne strane strane, postupak izmjena, ali i kod upravnih ugovora, javnopravno tijelo ima ograničenu slobodu, odnosno ta sloboda je svedena na minimum, jer se posebnim pravilima propisuje kako stranka bira saugovarača, kada i kako se može izmijeniti ugovor, kada se može i kako raskinuti ugovor i dr. S tim u vezi, javnopravno tijelo, momentom pokretanja postupka ne zna s kim će zaključiti ugovor, čak i kada nakon objave javnog poziva pred sobom ima ponude budućih ugovarača, jer se ugovor može i mora zaključiti po konačnosti odluke. minimum, jer je raskida ugovora, te formu. Ugovorni organ ne može birati s kim će zaključiti ugovor, nego nakon provedenog postupka, ugovorni organ zaključuje ugovor sa onim ponuđačem koji je izabran u postupku. Posebno je to ograničenje izraženo kod kriterija najniže cijene, jer ugovorni organ ne zna s kim će ugovor zaključiti dok traje sistem eaukcije, s obzirom da stranke mogu smanjiti cijenu u postupku nadmetanja. Dakle, ugovorni organ ne može ništa drugačije da postupa, nego onako kako mu je zakon Kada izabere na drugu javnopravno stranu tijelo poštujući pravila, ono s njim mora zaključiti ugovor jer je eventualni ponuđač ispunio tražene kriterije. Isto tako, kada se radi o zaključivanju ugovora o javnoj nabavci, ugovorni organi imaju ograničenu slobodu, koja je isto kao i kod upravnih ugovora propisao. S toga se može konstatovati da u pogledu kriterija koji se odnosi na upravni ugovor, a tiče se ograničenja slobode koja je ograničena kod javnopravnog tijela, posebno pravila koja važe samo za upravne ugovore, gotovo identična je situacija i kod ugovora o javnoj 81 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ nabavci, s obzirom da je sloboda saugovarača. S tim u vezi, može se ugovaranja i kod ugovornih organa konstatovati ograničena ZJN. imperativni karakter u odnosu na h) Zaključivanju upravnog ugovora prethodi donošenje rješenja ugovora, naročito rješenje ima ugovor koji slijedi nakon konačnosti rješenja kojim se vrši izbor saugovarača. Što se tiče ugovora o Jedno od posebnih obilježja upravnih da u Francuskoj, ogleda se u tome da se postupak izbora ugovarača završava donošenjem rješenja kao upravnog akta. javnoj nabavci, ZJN propisuje da se ugovor o javnoj nabavci zaključuje nakon što odluka postane konačna. Dakle, kao i kod upravnog ugovora, i kod ugovora o javnim nabavkama, postupak koji prethodi ugovorne strane izboru okončava se Na isti način je riješila i odlukom134 koja je upravni akt, te po Hrvatska, koja je po uzoru na konačnosti odluke, ugovorni organ francusko rješenje, uredila upravne može da zaključi ugovor o javnoj ugovore na način da se postupak nabavci.135 izbora okonačava rješenja.133 donošenjem Rješenje o odabiru ugovarača je akt više pravne snage u odnosu na ugovor, i budući upravni ugovor ne smije biti protivriječan izreci rješenja o odabiru Vidjeti u: Član 150 stav (1) ZUP-a Republike Hrvatske. 134 Član 70. stav (1) ZJN: Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana 133 Odluka o izboru ponuđača je nesumnjivo upravni akt. Da je tako govori i činjenica da se upravni spor može voditi samo protiv konačnih upravnih akata.136 U prilog isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda. 135 Vidjeti detaljnije o postupku zaključivanja ugovora o javnoj nabavci u: Buza, H & Tešanović, S. & Petričević, S. (2015)., str. 210 – 212. 136 Član 6. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine: Sud odlučuje po 82 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ tome ide i činjenica da je jedini konačnosti odluke o dodjeli ugovora pravni lijek koji je dozvoljen protiv kao upravnom aktu. odluke o izboru zapravo žalba URŽu koji će postupak povodom žalbe i) Zaključivanje i izvršenje upravnih ugovora nadzire voditi kao upravni postupak, jer ZJN izričito propisuje da neposredno viši organ ili posebno se tijelo oformljeno za nadziranje postupak pred URŽ-om vodi po izvršenja upravnih ugovora pravilima ZJN, a u nedostatku odredbi primjenjuju se odredbe ZUP-a BiH.137 Jedno od posebnih obilježja upravnih ugovora ogleda se i u tome Shodno navedenom, može se konstatovati da u pogledu kriterija da njegovo izvršenje, ali cjelokupan postupak nadziru posebna tijela. upravnih ugovora gdje zaključenju ugovora prethodi rješenja, ugovori donošenje o javnim nabavkama koje zaključuju ugovorni organi prema ZJN ispunjuavaju i ovaj kriterij u potpunosti, s obzirom da se ugovori zaključuju po Tako na primjer u Francuskoj nadzor nad izvršenjem upravnog ugovora vrši neposredno viši organ. Postupak zaključivanja, kao i izvršenje ugovora o javnoj nabavci u skladu sa ZJN prevashodno vrši Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine.138 tužbama protiv konačnih upravnih akata institucija Bosne i Hercegovine iz člana 4. ovog zakona. 137 Vidjeti: Član 43. i Član117. ZJN. 138 Član 91. stav (3) ZJN: Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ovog zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđene su sljedeće nadležnosti: ............ e) uspostavljanje sistema praćenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku robe, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabavki; f) prikupljanje podataka, izrada analize i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama; 83 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Pored navedenog, u cilju zaštite isto tako i ugovora o javnim javnog interesa, pored Agencije za nabavkama, može se konstatovati da javne nabavke139 nad se radi o posebnostima koje su samo javnim vezane za ugovore koje zaključuju nabavkama u Bosni i Hercegovini javnopravna tijela, izuzev nadzora vrše Tužilaštvo Bosne i Hercegovine koje obavlja Konkurencijsko vijeće. i Konkurencijsko vijeće.140 S tim u Shodno vezi, i konstatovati da u pogledu ovog na neki način kriterija, ugovor o javnoj nabavci imaju obavezu praćenja izvršavanja ispunjava kriterij upravnog ugovora. ugovora o javnim nabavkama, s U narednoj tabeli, prikazana je obzirom da se radi o javnim kratka sredstvima koja prethodno izvršavanju ugovora izvršenjem nadzor ugovora može se 141 pravobranilaštva o reći se da troše o u javnoj navedenom, ilustracija navedene može se usporedbe analize i komparacije. nabavci. Kada je u pitanju nadzor nad izvršenjem upravnih ugovora, a Vidjeti detaljnije u: Pravilnikom o praćenju postupaka javnih nabavki, dostupno na: https://docs.javnenabavke.gov.ba/docum ents/4e4e57d1-daaf-4018-a456b00addd62ce5.pdf 140Zakonom o konkurenciji, donesenim u 2001. godini, uspostavljeno je, dana 01. maja 2004. godine, Konkurencijsko vijeće kao samostalno i neovisno tijelo s statusom pravne osobe sa sjedištem u Sarajevu. Konkurencijsko vijeće ima isključivu ovlast u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tržištu Bosne i Hercegovine. Nadležnosti Konkurencijskog vijeća su proširene i preciznije definirane u obavljanju upravnih i stručnih poslova u svezi s različitim aspektima zaštite tržišne konkurencije. To 139 se odnosi također i na način provođenje postupka, donošenja konačnih odluka, politiku kazni i trajanje postupka., Vidjeti detaljnije u Zakon o konkurenciji BiH, dostupno na:http://bihkonk.gov.ba/nadleznosti-iorganizacija. 141 Član 13. stav (2) Zakona o pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ broj 8/02, 10/02, 44/04, 102/09 i 47/14): Pravobranilaštvo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, njenih institucija i drugih organizacija Bosne i Hercegovine koje se finansiraju iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: i drugih organizacija Bosne i Hercegovine). 84 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Primjer 1. Tabelarni prikaz odnosa između upravnog ugovor, ugovora o javnim nabavkama i građanskih ugovora142 Zaključak Upravni ugovori zbog svoje važnosti i uloge u ukupnom sistemu funkcionisanja javnopravnih tijela, u cilju povećanja efikasnosti u izvršavanju obaveza i zaštiti javnog interesa, našli su svoje mjesto u velikom broju savremenih država, koje itekako imaju veliku ulogu u kreiranju javnog prava. 142 Slično: Vukićević Petković, M. Upravni ugovori, UDK: 347.44:35.078.2, Visoka ekonomska škola strukovnih studija Peć u Leposaviću, str. 88., preuzeto sa: scindeksclanci.ceon.rs/data/pdf/1452-4457/2015/1452-44571502085V.pdf 85 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Stoga, imajući u vidu da Bosna i EU, neophodno je prvenstveno Hercegovina sa urediti pravnu prirodu ugovora o razradom pitanja upravnih ugovora javnim nabavkama (i drugih javnih kao vrste ugovora koja je svojstvena ugovora), za razliku od sadašnjeg, javnopravnim tijelima, a što je preciznije i potpunije definisati javne neophodno u cilju zaštite prije svega ugovore u pravnom sistemu Bosne i javnog interesa, ali i potrošnje javnih Hercegovine, sredstava, jedan od prioritetnih uporednopravnim zadataka našeg zakonodavstva jeste urediti i precizirati potpuniji i brži rješavanje problematike oko javnih sistem kontrole sklapanja navedenih ugovora koji evidentno predstavljaju ugovora, čime bi se smanjila pravna novinu u našem sistemu, a što u nesigurnost koja evidentno postoji, praksi ostavlja velike posljedice, koju naročito ako se uzme u obzir dualni zahtjevi, a čiji je isplatilac ugovorni sistem organ. Pored navedenog, treba nije kotrole počela zaključivanja predmetnih ugovora. upravnih ugovora ili kako se često nazivaju u EU javnih ugovora, materija i posebno osjetljivo područje koje će Bosna i Hercegovina morati da unaprijedi za razliku od sadašnjeg stanja. Kako bi se adekvatno unaprijedila kontrola sklapanja ugovora koristeći preveliki se rješenjima, odštetni posebno naglasiti da je temeljem Treba istaći da je oblast posebna prate te o gore navedenog, neophodno zakone unaprijediti kroz izmjene, poštujući međunarodne standarde, kako bi se mogao adekvatno provoditi nadzor nad primjenom i provođenjem ZJNa, odnosno cjelokupnim procesom nabavke. Prema sadašnjim rješenjima, javnim evidentno je da se to ne može nabavkama, ali i drugih javnih dosljedno provoditi, s obzirom da ugovora, koja bi bila usklađena sa odgovornost nije u potpunosti najvišim standardima i principima osigurana. Dakle, prvi korak ka 86 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ unapređenju ove materije, odnosno - Aviani, D & Đerda, D. materije javnih/upravnih ugovora (u (2011). Aktualna pitanja koje nesumnjivo spada ugovor o pravnog uređenja upravnih javnoj nabavci) neophodno je da se ugovora u hrvatskom pravu, zakonski normira definicija svih u: Zbornik radova ugovora koji potpadaju pod režim Pravnog fakulteta u javnog prava, te da se precizira da Splitu, Vol. 48 No. 3, svaki ugovor koji ispunjava kritrije Pravni fakultet u Splitu, javnih/upravnih ugovora, ima se preuzeto sa: smatrati javnim/upravnim https://hrcak.srce.hr/in ugovorom, bez obzira kako to dex.php?show=clanak& definišu posebni zakoni. S tim u id_clanak_jezik=107601 vezi, kao popratno pitanje koje - Aviani, D. (2013). zahtijeva nužnu intervenciju jeste Posebnosti upravnih ugovora posebno i njihove sudske kontrole u uređenje zakonitosti kontrole zaključivanja i Hrvatskom pravu, u: izvrašavanja predmetnih ugovora, Zbornik radova pravnog po uzoru na EU, naročito Francusku fakulteta u Splitu, Vol. kao kolijevku javnog prava. 50 No. 2, Pravni fakultet u Splitu, preuzeto sa: Literatura https://hrcak.srce.hr/1 03761 - A W. Mewett. The Theory - Bikić, A. & i Bikić, E. of Government Contracts, (2011). Obligaciono pravo – McGILL Law Journal, posebni preuzeto Pravni sa: http://lawjournal.mcgill dio, Sarajevo, fakultet Univerziteta u Sarajevu, .ca/userfiles/other/869 2991-mewett.pdf 87 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ - Britvić Vetma, B. & (1998). Ovlasti upravnog suca u (Les transformations sporu pune jurisdikcije, u: droit public), Zbornik radova Pravnog Pravni fakulteta u Splitu, Vol. Univerziteta u Beogra, - du Beograd, fakultet Kamarić, M. & Festić I. u Splitu, preuzeto sa: (2009). Upravno pravo, https://hrcak.srce.hr/1 Sarajevo, Pravni fakultet 03764 Univerziteta u Sarajevu, Buza, H & Tešanović, S. - Lilić, S. (2018). Upravno & Petričević, S. (2015). ravo, Beograd, Službeni Javne nabavke-legislativa i glasnik, Sarajevo, - Ljubanović, B. (2010). Fakultet za upravu u Upravni ugovori i upravno Sarajevu sudovanje, pridružena u: Zbornik članica Univerziteta u radova Sarajevu, fakulteta u Splitu, god. Darcy, G. & Paillet, M. 47, 1/2010., str. 39, (2000). preuzeto administratif, Contentieux Paris, Pravnog sa: https://hrcak.srce.hr/5 Dalloz. - L. Preobražaji javnog prava praksa, - Digi, Ljubanović, B. (2013). 50 No. 2, Pravni fakultet - - 0333, Denković, D. Đ. (2010). - M. Stojanović. (2011) Dobra uprava, Beograd, Upravni Pravni fakultet Zbornik radova Pravnog u fakulteta Univerziteta u Univerziteta Beogradu, ugovori, u: Nišu, br. 57, Niš, str. 301., preuzeto sa: 88 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ - https://scindeks.ceon.rs preuzeto sa: /article.aspx?artid=0350 https://scindeks.ceon.rs -85011157299S /article.aspx?artid=0039 Mahendra, P. S. (2002), -21381703067M, German Administrative - - Pravilnikom o praćenju Law in Common Law postupaka javnih nabavki, Perspective, preuzeto sa: Berlin, Springer, https://docs.javnenaba Majstorivić, B. (1966). vke.gov.ba/documents/ Komentar zakona o opštem 4e4e57d1-daaf-4018- upravnom a456-b00addd62ce5.pdf postupku, Beograd, Službeni list. - - - Šikić, M. & Staničić, F. Milenković, D. (2014). (2011). Upravni ugovori, Beograd, ugovora o koncesiji, u: Centar za javnu upravu, Zbornik radova Pravnog lokalnu samoupravu i fakulteta u Splitu, Vol. javne politike Fakulteta 48 političkih fakultet nauka u No. Pravna narav 2., Pravni u Splitu, Beogradu, preuzeto Milenković, D. (2017). https://hrcak.srce.hr/in Upravni ugovori u dex.php?show=clanak& Zakonima o opštem id_clanak_jezik=105447 upravnom postuku zemalja - Staničić, sa: F. (2016). Zapadnog Balkana, u: Kontrola nad sklapanjem Strani pravni život, upravnih Beograd, Univerzitet u Zbornik radova Pravnog Beogradu, Fakultet fakulteta u Splitu, god. političkih nauka, 53, No. 1., preuzeto sa: ugovora, u: 89 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ https://hrcak.srce.hr/1 - - Upravni ugovori, UDK: Taggart, M. (1997). The 347.44:35.078.2, Visoka Province of Administrative ekonomska škola Law, strukovnih studija Peć u Oxford, Hart Publishing, preuzeto sa: Leposaviću, str. 88., http://lib1.org/_ads/52 preuzeto sa: 8CF82B8FBCB6E35AB scindeks- 176CFDA4F0E74 clanci.ceon.rs/data/pdf Turudić, M. (2017). /1452- javne nabave, 4457/2015/1452- Zagreb, 44571502085V.pdf Narodne novine, - Turudić, M. javnoj nabavi u hrvatskom Zakon o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. (2018). 39/2014), Pravna priroda ugovora o - Zakon o javno-privatnom pravnom poretku, Sarajevo, partnerstvu Sveske za javno pravo novine (2233-0925) 32; 1, 17, Sarajevo", br. 27/2011 i preuzeto sa: 16/2017), https://www.bib.irb.hr - /938830 - Vukićević Petković, M. 53408 Pravo - - ("Službene Kantona Zakon o koncesijama ("Sl. novine Kantona Uredba sa zakonskom Sarajevo", br. 27/2011, snagom o ustanovama 33/2012 - odluka US i („Službeni glasnik BiH“ broj: 13/94), 6/92, 8/93, 15/2013), - Zakon o koncesijama ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 90 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ 27/2011, 33/2012 - odluka US i 15/2013), preuzeto sa: https://www.paragraf.b a/propisi/kantonasarajevo/zakon-okoncesijama.html - Zakon o koncesijama (“Službeni glasnik BiH” br. 32/02), - Zakon o konkurenciji BiH, preuzeto sa: http://bihkonk.gov.ba/ nadleznosti-iorganizacija, - Zakona o javnim preduzećima u Federaciji BiH („Službene novine FBiH“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09), - Zakona o pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ broj 8/02, 10/02, 44/04, 102/09 i 47/14) 91 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društveni ogledi Author Author Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet Keywords Keywords. Article PeerReviewed Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-5706 Publisher An entity responsible for making the resource available International Burch University Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Upravni ugovori u pravnom poretku Bosne i Hercegovine sa posebnim osvrtom na ugovore o javnim nabavkama Author Author Mirsad Čizmić Abstract A summary of the resource. Autor u radu razmatra ugovore o javnim nabavkama, postupak njihovog zaključivanja i uspoređuje ih sa upravnim i građanskopravnim ugovorima, kao i njihovo postojanje u pravnom poretku Bosne i Hercegovine. U pogledu upravnih ugovora i njihovog mjesta u pravnom poretku Bosne i Hercegovine, evidentno je malo/nimalo paženje posvećeno. Ipak, to ne znači da isti ne postoje u ukupnpom sistemu funkcionisanja. Autor akcenat stavlja na komparaciju ugovora o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini i upravnog ugovora, a komparaciju zasniva na sličnostima i razlikama koje postoje između ovog instituta i drugih njemu sličnih i bliskih instituta. Pisanje i proučavanje upravnih ugovora u Bosni i Hercegovini, a posebno ugovora o javnim nabavkama kao najpoznatije vrste upravnog ugovora predstavlja nužnost, naročito zbog javnog interesa koji se protažira predmetnim ugovorom, ali i evidentne problematike u praksi koja nastaje zaključivanjem istih. Keywords Keywords. Upravni ugovor, ugovor o javnim nabavkama, upravni postupak, javni interes. DOI Digital object identifier 10.14706/DOI21413 https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/5af4ec1919c22c63d7d1a2300672cdf9.pdf 2e80abc0372cc070370c859562fa1e88 PDF Text Text Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ OGLED O ODNOSU Sažetak DEMOKRATIJE I Autor se u radu bavi FEDERALIZMA: analizom teorijskih osnova odnosa TEORIJA, USTAVNE dva oblika države, te ispitivanjem SLIKE I SOCIOPOLITIČKE STVARNOSTI ustavnih sistema selektovanih izvedbenih oblika federalizma (Sjedinjene Američke Države, evropskokontinentalni pravni krug i Evropska unija). Cilj rada je pokušati ESSAY ON RELATION izvesti neke poopćive zaključke te OF DEMOCRACY AND prikazati kako su najprogresivniji FEDERALISM: THEORY, CONSTITUTIONAL izvedbeni oblici federalizma regulirali demokratiju u svojim najvišim pravno-političkim aktima, a PICTURES AND SOCIO- posebno POLITICAL REALITIES građana u Poseban cilj neposredno učešće donošenju odluka. rada je kompariraju Javna ustanova Centar za edukaciju federacija sa stanjem u Bosni i sudija i tužilaca u FBiH i predavač na Hercegovini, International Burch University zanimaju Švicarska i Belgija, za koje davor.trlin@gmail.com se a iz se Dr. sci. iur. Davor Trlin smatra rješenja da drugih posebno da imaju nas elemente konsocijacijske demokratije u svom JEL klasifikacija: K19 ustavnom DOI: 10.14706/DOI21414 Hercegovina sistemu. je konsocijacijske državnom mogućnosti Bosna idealni demokratije. nivou za BiH i tip Na nema neposrednu 92 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ demokratiju. Pokušaćemo pronaći federations with the situation in sličnu ustavnu sliku u selektovanim Bosnia and Herzegovina, and we are državama. especially interested in Switzerland and Belgium, which are considered Ključne riječi: Demokratija, to have elements of consociational federalizam, konsocijacijska demokratija, democracy in their constitutional neposredna demokratija, etničke kvote, system. Bosnia and Herzegovina is proces odlučivanja, mehanizmi blokade an ideal type of consociational democracy. At the state level in BiH, Abstract there are no opportunities for direct democracy. We will try to find a similar constitutional picture in the The author analyzes the theoretical foundations of relationship between the two forms of state, and examines selected states. the the constitutional systems of selected forms of federalism (United States, European continental legal circle Key words: Democracy, federalism, consociational democracy, direct democracy, ethnic quotas, decision-making process, blockade mechanisms and the European Union). The aim of this paper is to try to draw some general conclusions and show how the most progressive forms of federalism regulated democracy in its highest legal and political acts, and especially the direct participation of citizens in decisionmaking. A special goal of the paper is to compare solutions from other 93 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Uvod građana u federacijama u kojima postoje permanentne tenzije između Osnovno pitanje koje se određenih segmenata društva. obrađuje u ovom radu je pitanje ustavnog regulisanja načina upravljanja poslovima od javnog interesa, odnosno participacije građana u odlučivanju u federalno uređenim državama. Ovo pitanje je povezano sa legitimitetom aktiviteta izabranih predstavnika, manifestovanom prvenstveno kroz donošenje odluka koje su bitne za cijelo društvo federalne države. Za političke analitičare, teoretičare demokratije, aktiviste ljudskih prava, kao i za one koji se bave konsolidacijom demokratije u post-konfliktnim društvima, jako je važno da prepoznaju konkretne prednosti kao i štetne efekte od primjene federalizma u konkretnoj državi. Jedan od najvećih štetnih efekata je taj što federalno državno uređenje može da omogući etnonacionalistima da ostvare svoje Komparativni ustavni sistemi na različite načine regulišu mogućnosti uticaja građana na izabrane predstavnike u donošenju odluka koje se tiču njihovih legitimnih interesa. Kod davanja odgovora na pitanje navedeno u prvoj rečenici ovog dijela rada, prezentovaću normativni okvir za implementaciju demokratskog političkog u režima izabranim savremenim federacijama. Posebno nas zanima način participacije političke ciljeve. Rizik je posebno veliki kada se izbori provedu u onim državama koje su prije uvođenja demokratskog režima bili jedinice nedemokratske federalne politike i u kojima nije bilo demokratskih političkih stranaka koje bi djelovale na cijelom državnom teritoriju. Od devet bivših realsocijalističkih država Evrope, šest ih je bilo unitarno, a tri federalno uređenih. Od šest bivših unitarnih sada postoji pet (jer se bivša Istočna Njemačka 94 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ujedinila sa Zapadnom Iako ima veliki broj Njemačkom), a od tri federalne je multietničkih država na svijetu, mali nastalo dvadeset i dvije nezavisne broj takvih država su demokratije. države. Najveći dio krvoprolića Takve multietničke demokratske zasnovanom međuetničkoj države koje postoje u savremenom mržnji, a koje su za posljedice imale društvu (Švicarska, Kanada, Belgija, etabliranje etnokratija, desio se Indija...) su, s druge strane, sve upravo u okvirima geopolitičkog federacije. Sve ove države su u svojoj područja ove tri nekadašnje ex- istoriji imale probleme kada je riječ o socijalističke federacije. sputavanju na međuetničkih animoziteta (čak i Švicarska je 1848. Međutim, bez obzira na ove negativne posljedice etničkog godine imala secesiju Sonderbund katoličkih rat, kantona), federalizma, federacije su, daleko međutim sve one su danas razumno više nego unitarne države, forme stabilna društva. državnog uređenja koje su jako S povezane multietničkim multietnički demokratijama. Federalne države su teritorijalno takođe države koje imaju najčešće država je odbijala da se transformiše veliki veliku u federaciju i nije uspjela da izađe na površinu teritorija, ali koje su veoma kraj sa dubokim etničkim podjelama često bazi koje su na kraju prerasle u krvavi različitog jezika koje govore njihovi građanski rat koji je trajao punih 15 stanovnici. godina. broj sa stanovnika, fragmentirane U na stvari, svaka druge strane, i Šri Lanka, multilingvistički zasnovana unitarna dugotrajna demokratska država gdje je multietnička i multilingvistička U prilog snažnoj politika teritorijalno zasnovana, je povezanosti demokratije i federacija. federalizma ide i činjenica da pet multietničkih demokratija koje dugo 95 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ postoje, a koje imaju visok stepen smještena u preko 2.000 naseljenih multietičnosti i multilingvističnosti, ostrva. Ima veliku lingvističku i Indija, Kanada, Belgija, Švicarska i etničku fragmentaciju i mnogo Sjedinjene Američke Države - su religija. Ako Indonezija ikada bude federalne države. Činjenica da su htjela da postane demokratija, ona bi ove države izabrale da usvoje trebala federalni sistem državne vlasti, ne prihvatanja dokazuje ništa, ali sugeriše da federalizma federalizam može pomoći ovakvim federalne državama da prevaziđu probleme decentralizovanu. koje dolaze sa etničkom da pokrene pitanje različite vrste ili čak države prerastanja u unitarnu i lingvističkom raznolikošću društva. Međutim, brojni politički, Zapravo, po mom sudu, ako države religijski, poput Indonezije, Rusije, Nigerije ili intelektualni lideri Indonezije, nakon Burme ikada žele da postanu pada Suharta, su odbili bilo koju od stabilne demokratije, one moraju ovih varijanti uređenja države, a uspostaviti funkcionalne federalne razlog sisteme da secesionista dođe do holandske kapacitet za Indonezija bi barem mogla da i razmisli da prihvati decentralizovani koji omogućavaju kulturna raznolikost izražaja, veliki socioekonomski razvoj, kao vojni je bila (posebno!) borba nakon protiv svrgavanja kolonijalne vlasti. generalni standard jednakosti među federalizam građanima. vrstu unitarne države, za svoje unutrašnje Uzmimo za primjer slučaj Indonezije. Ona ispunjava ili i decentralizovanu političko-teritorijalne jedinice sa posebnim nadležnostima sva kao što su Aceh i Irian Jaya. Moguće teorijska mjerila federalne države. je i varijanta gdje bi centralna vlast Ima populaciju preko 200 miliona. Indonezije formirala federalističke Ostrvska je država; njena teritorija je pravne i političke veze sa ovim, 96 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ teritorijalno, etnički i kulturno Prednost demokratije u različitim dijelovima, a dok bi sa odnosu na druge oblike političkog ostalim političko-teritorijalnim režima je u tome što smatram da što jedinicima, zasnovala veze kao u su bliže institucije vlasti narodu unitarnoj državi. kojem služe, manje je neefikasnosti sistema; da što više ljudi ima glas u Šta je federalna država? politikama koje upravljaju njihovim Federalna država kao jedan od životima to će biti kvalitet života izvedbenih oblika federalizma je, u bolji za sve stanovnike u državi; da stvari garant da centralna vlast nije će jedno društvo biti progresivnije, krajnji autoritet sam po sebi. To bez obzira na različite društvene znači da organi federalnih jedinica grupe i zajednice, odnosno, po mom imaju značajnu ulogu u političkom mišljenju procesu, imaju sopstvena prava i društvima dužnosti, i nisu puki izvršioci volje demokratije mogu da djeluju kao centralnih organa vlasti u državi. kohezivni i integrišući faktor. u segmentiranim pojedini oblici Dalje bih dodao da je ključna komponenta drugog demokratije, fenomena koji će kao U unitarnoj državi, gdje se organi lokalne samouprave i oblika analizirati u ovom radu, devoluiranje decentralizacije što je moguće više vlasti narodu. Što decentralizovanoj državi) najčešće je više udaljena centralna vlast od implementiraju direktive centralnog naroda, sve je manje demokratska. Iz nivoa vlasti, međutim čak i kada se ovog razloga ja bih uvrstio lokalne to ne dešava, centralna vlast, i kada samouprave u važnog subjekta niži nivoi vlasti od centralnog imaju demokratskog de iure određena prava i dužnosti, je režima. oblika političkog (u unitarnoj nesumljivo udaljena od naroda. U unitarnoj državi, koja nema oblike teritorijalne decentralizacije, sve 97 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ važne nadležnosti su pozicionirane smatra da je obrazovanje lokalno na centralnom nivou vlasti. pitanje koje treba da služi građanima u lokalnoj zajednici, bez ikakvog U nekim federalnim uplitanja od strane federalne vlasti, državama kao što je to primjera radi ali i organa federalnih jedinica, Malezija, određene nadležnosti koje budući da je dominirajuće mišljenje bi mogle biti (i uobičajeno je da su) da su takvi organi birokratizovani i na nižim nivoima vlasti, se nalaze na od lokalne zajednice udaljeni. federalnom nivou vlasti. Primjer je obrazovanje. S druge strane, regulisanje obrazovanja Kao što se principom u analiziranja „od države do države“ Sjedinjenim Američkim Državama tek može zaključiti koji oblik je na nivou vlasti federalnih jedinica, državnog uređenja – federalna ili ali lokalne zajednice su ovlaštene da unitarna država je za tu, konkretnu ne način državu najbolji, tako se isto ne može, politiku prije sagledavanja efekata određenog moraju na striktan provoditi obrazovnu federalnih jedinica, da državnog uređenja vidjeti da li je roditelji učenika mogu da postanu vrsta tog državnog uređenja dala članovi adekvatne rezultate, kao i da li je roditeljskih budući odbora u školama koji mogu da odrede uspješno bilo pozicioniranje kakvim će predmetima učenici biti određene nadležnosti na određeni podučavani i kakav će biti njihov nivo vlasti u državi. sadržaj. Po mom mišljenju, kod Centralna (savezna, implementacije krivičnog sistema u Sjedinjenih Sjedinjenim Američkim Državama, Američkih Država ne uređuje na na kriv način je postavljen sistem neposredan istraživanja međudržavnog (mislim federalna) vlast način domen obrazovanja u ovoj državi, jer se na državu („state“), članicu 98 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Sjedinjenih Država) kriminala, do demokratiju ili da bolje odgovaraju stepena da je postao izuzetno težak demokratiji. za provođenje u praksi. Takođe, smatram da se federalnim jedinicima Taj zaključak se ne može nije trebalo dati pravo da svaka za izvesti sebe konkretne unitarne države. Bitno je donose zakonodavstvo, krivično iz moraju se analizirati što samo da u je u takvim državama smatram da bi trebala biti sigurnost i narodni suverenitet ustavni princip, jednakost u tretmanu u krivičnim ali i da postoje u ustavu i u praksi stvarima. mehanizmi da se on i ostvari. Takođe razloga i smatram da u Federalna država, samom federacijama ne bi trebali biti činjenicom uspostavljeni federalnim paralelni pravni da omogućuje jedinicama i nižim sistemi, ako ne postoji u ustavu nivoima vlasti da donose propise iz pozicioniran princip normativne okvira svojih nadležnosti, čini veliki hijerarhije sa kolizionom normom ustupak demokratiji, posebno ako koja bi propisivala da federalni omogućuje i federalnoj jedinici i propisi i akti nakon stupanja na jedinici lokalne samouprave da snagu stavljaju van snage sve akte konsultuje narod federalnih jedinica (uključujući i njihovom području ustave) koji nisu u skladu ili su u određenih instituta suprotnosti sa njima. demokratije o pitanjima iz njihove koji da živi na putem neposredne nadležnosti. Budući da će centralna tema ovog rada biti demokratija u Demokratski sistemi treba federalnim državama, ja ne tvrdim da imaju pravila koja uređuju limite da unitarne države nisu sposobne za za zastupnike u članstvo predstavničkih organa, neki od njih 99 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ su izbori, podjela vlasti, federalizam, nivoe vlasti, ako nedostaje neki ljudska prava (pravo glasa, pravo mehanizam vlasništva, sloboda izražavanja...). izabranih i imenovanih funkcionera Teoretičari demokratije, politolozi i na više nivoa vlasti ili u više stručnjaci za ustavno pravo često ne federalnih uspijevaju kod demokratičnosti, po mom mišljenju, objašnjavanja jednog društveno- onda je u takvim državama nizak. političkog se Ovaj rad upravo želi da dokaže da je prava potreban neki uticaj građana, naroda izabranih predstavnika ograničavaju. na izabrane predstavnike koji često Činjenica da u većini država izabrani ne rade u ime i u interesu onih koji i zvaničnici su ih birali, a trebao bi da radi. To bi demokratske vrlo često, u izvjesnim uslovima, da analiziraju, sistema, demokratske institucije i imenovani kompromituju institucije i kako ne poštuju prava građana, dovodi do potrebe da nadzora jedinica. i kritike Stepen mogli, smatram, da budu instituti neposredne demokratije. teorija objasni uslove koji vode do toga da funkcioneri poštuju pravila. U federalnim državama, bilo Komparativni federalizam da je apliciran kooperativni ili konkurentski federalizam, poseban je problem s obzirom na različite Pod modelom demokratije najbolje je smatrati „mentalnu sliku suštinske prirode demokratije, odnosno osnovnih obilježja ili principa, na osnovu kojih je moguće razlikovati demokratski sistem od drugih sistema“: Ranney, A.- Kendall, W. (1956.). „Basic principles for a Model of Democracy“, u: Cnudee, C. F. – Neubauer, 143 Od analiziranih ustavnih sistema, liberalna demokratija kao model demokratije143 je primijenjena D. E., Empirical Democratic Theory. Chicago: Markham Publishing Company, str. 42. Model demokratije je najbliži onome što Max Weber naziva idealnim tipom, tj. konstrukcijom „čisto racionalnog toka akcije na osnovu datih ciljeva učesnika i adekvatnog znanja svih okolnosti“: Weber, M. (1947.). The Theory of Social and Economic 100 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ u Sjedinjenim Američkim je zastupljen većinski model uz Državama144, SR Njemačkoj i SR primjenu Austriji. U Belgiji je primijenjen korektivnog. idealni tip pluralističkog, kao konsocijacijske demokratije, a u Švicarskoj idealni Funkcionisanje vlasti tip konsenzualne demokratije. U kontroliše najšira javnost, ne samo Sjedinjenim Američkim Državama interesne Organization. Parsons, T. (ed.), London: W. Hodge, and Company, str. 83. i 84. Postoje različite klasifikacije modela demokratije, od kojih se izdvajaju empirijsko-normativne. Prema klasifikaciji koja ima i empirijski i normativni značaj, izdvajaju se: 1. Liberalna demokratija, 2. Poliarhija, 3. Konsocijacija, 4. Diskurzivna demokratija, 5. Participaciona demokratija, 6. Kosmopolitska demokratija i 7. Model multikulturnog građanstva. 144 Dominantna ideologija u političkom sistemu SAD je republikanizam, zajedno sa jednom formom klasičnog liberalizma (usp.: Jillson, C.. American Government: Political Development and Institutional Change. Taylor & Francis, str. 14.). U prvim godinama formiranja Sjedinjenih Američkih Država ekonomija se dominantno sastojala od agrikulture i malog privatnog biznisa. Laissez-faire ideologija je bila napuštena za vrijeme Velike depresije. Između 1930. i 1970. godine fiskalnu politiku je karakterisao kejnzijanski konsenzus, vrijeme u kojem je moderni američki liberalizam dominirao američkom politikom. Krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, laissez-faire ideologija, kako ju je objasnio posebno Milton Friedman, je još jednom postala snažna snaga američke politike. Američka država blagostanja se proširila nakon Drugog svjetskog rata, ali je od kasnih 70-ih godina prošlog vijeka bila na 20% BNP-a (usp.: Albert, J. (1988). „Is There a crisis of the welfare state? Crossnational evidence from Europe, North America and Japan“. European Sociologial Review, 4 (3), str. 181-207.). Danas su moderni američki liberalizam i moderni američki konzervativizam u kontinuiranoj političkoj borbi. Moderni američki liberalizam i moderni američki konzervativizam se razlikuju od onih u ostatku svijeta. Prema američkom istoričaru Arthuru Schlesingeru Jr., „liberalizam u američkoj upotrebi ima malo veze sa istim pojmom korištenim u politici evropskih država“, citirajući činjenicu da američki liberalizam ne podržava posvećenost klasičnog liberalizma ograničenju vlasti i laissez-faire ekonomiji (usp. „Liberalism in America: A Note for Europeans by Arthur Schlesinger, Jr. (1956)“ u The Politics of Hope (1962.). Boston: Riverside Press.). Budući da ove dvije pozicije podržavaju američki konzervativci, istoričar Leo B. Ribuffo je 2011. godine zapazio da „ono što Amerikanci danas zovu konzervativizmom, ostatak svijeta zove liberalizmom ili neoliberalizmom“ (usp.: Ribuffo, L. P. (2011.). „20 Suggestions for Studying the Right now that Studying the Right is Trendy“. Historically Speaking, str. 6.). grupe. Ovako se 101 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ograničava djelovanje većine da se mogu čuti Manjinama i je interesi grupe. omogućeno U SR Njemačkoj nema da ustavnog osnova za raspisivanje učestvuju u vršenju vlasti upravo referenduma na federalnom nivou zahvaljujući pluralističkom modelu. vlasti145, ali ima na nižim nivoima Neposredna demokratija egzistira u vlasti. Austrijski Ustav dopušta tri ovoj oblika federaciji. Neposredna demokratija je najšire primijenjena u neposredne 146 referendum , javno demokratije: očitovanje Švicarskoj, i ustavno, ali i u praksi. Njemačka je jedna od rijetkih država Evropske unije koja nema iskustva sa nacionalnim referendumom. Osnovni zakon Njemačke od 1949. godine (u članu 29., koji nosi naziv „Preustroj područja savezne države“) propisuje nacionalni referendum samo za promjenu administrativnih granica. U stavu 2. člana 20. ovog akta je propisano: „Sva državna vlast proizilazi iz naroda. Narod ju ostvaruje na izborima, referendumom te preko tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti“. Dakle, kreatori Osnovnog zakona nisu u potpunosti zatvorili vrata neposrednoj demokratiji, ali nisu propisali mehanizme pomoću kojih se demokratski principi mogu realizovati putem referenduma. Usp. Velički, R. (2008.). „Ostvarivanje neposredne demokracije u Njemačkoj i Austriji“. Politička misao, Vol. XLV, br. 3-4., str. 131. U Weimarskoj republici su bile izvedene tri građanske inicijative i dva referenduma (1926. godine i 1929. godine), a tri referenduma su održana u periodu Nacionalsocijalizma. Razlog zbog kojeg su odredbe o referendumu u Osnovnom zakonu tako skromne treba tražiti u strahu od iskorištavanja u svoje svrhe referenduma od strane tada snažne Komunističke stranke SR Njemačke (koja je u to vrijeme bila pod 145 jakim uticajem SSSR-a). Usp.: Jung, O. (1998.). „Wahlen und Abstimmungen im Dritten Reich 1933-1938“, u: Wahlen in Deutscland. Berlin: Dunkcer & Humblot. Bilo je u godinama nakon usvajanja Osnovnog zakona, pokušaja da se uvedu mehanizmi neposredne demokratije u Osnovni zakon. Nakon černobilske katastrofe 1986. godine desio se prvi, a cilj je bio referendumom propisati strožije uslove funkcionisanja atomskih centrala i upotrebe atonske energije. Ova inicijativa se okončala neuspješno. Nacrt ustavnih promjena odbijen je 1998. godine (nije postignuta neophodna 2/3 većina) kojim bi se na saveznom nivou uveli građanska inicijativa i referendum. 146 Građani, za razliku od Švicarske ne mogu da traže održavanje referenduma za izmjenu ustava. Ovaj oblik direktne demokratije se u Austriji može održati ako parlament bude htio da temeljno izmijeni ustav. Nakon što parlament izvrši tu izmjenu, onda se građani o tome očituju, što će reći da je riječ o obaveznom referendumu. Pored temeljnih, referendumom se može odlučivati i o djelimičnim izmjenama ustava, ako to zatraži trećina Nacionalnog vijeća ili Saveznog vijeća. Predmet referenduma može biti zakon kojeg je donio parlament ili 102 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ naroda glasanjem147 i zahtjev za Analiza modela demokratije referendumom148. Dakle, u ove dvije u pet ustavnih sistema savremenih države za federacija i u ustavnom sistemu građane da učestvuju u procesu Evropske unije (ova konfederacija donošenja ima ustav u materijalnom smislu) je postoji mogućnost odluka. Njemačka i Austrija ipak nisu države koje su na pokazala dnu ljestvice država sa zastupljenim dizajniranja i funkcionisanja učešća 149 oblicima neposredne demokratije . da ciljevi i sredstva građana u procesu donošenja odluka u političkom režimu može biti veoma različita. Uz to je jako bitno pitanje koje je postavila Savezna skupština. Može se u određenim slučajevima odlučivati i o nekom prijedlogu zakona, ali samo ako o tome odluči federalni parlament. Referendumom se građani takođe pitaju da li Predsjednik Saveza treba biti smijenjen. Rezultat referenduma je obavezujući. Do sada su na federalnom nivou vlasti provedena dva referenduma: o stavljanju u pogon atomske centrale u Zwentendorfu (novembar 1978. godine) i pristupanju Austrije Evropskoj uniji (juni 1994. godine). 147 Ovim institutom direktne demokratije se ispituje načelni stav građana o određenom pitanju, a čiji ishod nije obavezujući. Većina u parlamentu odlučuje o formulaciji pitanja, a pitanje se postavlja tako da se može dati odgovor „da“ ili „ne“, ili se daje izbor dva prijedloga rješenja pitanja. Za razliku od referenduma, Austrijanci koji žive u inostranstvu nemaju pravo da sudjeluju u javnom očitovanju. Do danas na nivou federalne vlasti u Austriji nije provedeno ni jedno javno očitovanje naroda glasanjem. 148 Ovo je zapravo vrsta peticije parlamentu. On ne može voditi referendumu. Vrlo se često koristi u Austriji (npr. do 2005. godine čak 31 put. Usp. Velički, R. (2008.), op. cit., str. 131.). Jedini je oblik neposredne demokratije o kojem građani odlučuju sami, a ne proizvodi pravne posljedice. Da bi se pokrenuo zahtjev za referendumom, potrebno je skupiti 0.1% potpisa, a nakon toga je potrebna i podrška 100.000 birača, čiji se potpisi moraju prikupiti u roku od sedam dana (inicijatori ne mogu sami prikupljati potpise već se prikupljanje potpisa vrši u „službenim“ prostorijama (npr. škola) uz predočenje nekog ličnog dokumenta (lična karta, pasoš...)), da bi se proveo. Ako zahtjev uspije, onda o njemu raspravlja parlament. 149 Prema Helge Battu, Savezna Republika Njemačka se, kada je riječ o korištenju elemenata neposredne demokratije, nalazi u skupini tzv „bojažljivih“ država (uz Poljsku, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Finske, Belgije i Islanda), tj. onih u kojima su tek začeci instrumentima direktne demokratije, ali kod kojih se političke elite boje da razviju te instrumente. Usp. Batt, H. „Direktdemokratie im internationalen Vergleich“. Aus Politik und Zeitgeschichte, 10, str. 10-17. 103 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ šta je primarni cilj demokratije - je li trebala uključiti u postojeći sistem to mišljenje ili donošenje odluka. reprezentacije, Takođe je jako bitno pomiriti neophodnosti. iz razloga različite oblike demokratije. Kao oblici demokratije, reprezentativna i U analiziranju navedenih direktna demokratija su međusobno ustavnih sistema obrađen je i treći u kontradikciji. važan segment u modelima demokratije, koji je često povezan sa Mogu postojati neki distinkcijom reprezentativna- instrumenti demokratije u svakom direktna demokratija. Ovaj segment od ovih modela, u produžetku karakterišu savremene diskusije o reprezentativne demokratije, npr. upravljačkoj ulozi države, posebno u referendumi, njihove uslovima globalizacije i povećane primjene su različiti od federacije do kompleksnosti društva. Diskusije o federacije. teorijskim i praktičnim aspektima ali efekti modela demokratije u savremenom Rezultati referenduma su komparativnom federalizmu ne često u kontradikciji sa procesom mogu biti razriješeni, jedino se mogu donošenja odluka u reprezentativnoj sačiniti kompromisi u dnevno- demokratiji, čak ga često ometaju. I političkoj praksi. obrnuto, proces donošenja odluka može biti jako spor u određenom modelu demokratije se mogu kojoj sačiniti ako se uzmu u obzir tri dominira predstavnička demokratija, sugestije, za sve modele demokratije i samo ga instituti neposredne koji su analizirani: 1.) odgovornija demokratije mogu ubrzati. Dakle, vlada, negdje bi neposredna demokratija informacijama u oba smjera - vlada i trebala javna uprava na jednoj strani i biti u Kompromisi subordinirana reprezentativnoj, a negdje bi se 2.) građanstvo veća na drugoj opskrba i 3.) 104 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ transparentniji politički sistem. Bez dana bez vlade u 2010. godini), koji obzira koliki stepen ova tri elementa je segment političkog sistema, u demokratije postoji u ustavnom i ustavnom političkom sistemu svakog od ovih mehanizam analiziranih modela, uvijek se taj onemogućava donošenje odluka u stepen može i povećati. Nijedna od zakonodavnom tijelu analiziranih federacija nije preuzela Belgije. je sistemu koji Riječ postoji usporava ili Kraljevine o proceduri 150 participacijski model demokratije, „alarmnog zvona“ , bez obzira na učešće građana u podrazumijeva procesu donošenja odluka i kontroli nekog predmeta koji se može izabranih predstavnika. negativno odraziti koji suspendovanje na odnose između dvije zajednice. Prijedlog Proces donošenja odluka je, koji su potpisale tri četvrtine članova od analiziranih federacija, najsporiji jedne lingvističke grupe rezultira u Belgiji. Pored problema sporog suspendovanjem sastavljanja vlasti nakon izbora (589 procedure. “Procedura alarmnog zvona“ služi da spriječi jednu lingvističku grupu da proslijedi prijedlog ili nacrt zakona. Jedna jezička grupa može odgoditi zakonodavni postupak na 30 dana, najmanje ¾ većinom. S izuzetkom budžeta i zakona koji zahtijevaju posebnu većinu, opravdani prijedlog, koji su potpisale najmanje 3/4 članova jedne jezičke grupe, predložen nakon uvoda izvještaja, a prije završnog glasanja na javnom zasjedanju, može proglasiti da je priroda zakona ili prijedloga takva da bi mogla ozbiljno ugroziti odnose među zajednicama. U takvom slučaju se obustavlja parlamentarni postupak, a prijedlog se upućuje na Vijeće ministara, koje u roku od 30 dana daje svoje obrazložene preporuke o prijedlogu i poziva navedeni dom da iznese svoje mišljenje o tim preporukama ili o nacrtu zakona ili o prijedlogu koji je bio prerađen. Članovi jezičke grupe mogu samo jednom da upotrijebe ovaj postupak, i to u vezi sa istim zakonom ili prijedlogom. U praksi se ova „izuzetna procedura“ koristi da bi se opstruisali prijedlozi flamanske većine. Usp. član 54. Ustava Belgije od 1993. godine. Pored slučaja podjele izborne jedinice Brussels-Halle-Vilvoorde od 2010. godine, ovaj procedura je pokrenuta samo još jednom, 1985. godine, u vezi sa integracijom Economische Hogeschool Limburg (Instituta za ekonomiju u Limburgu) u Limburgs Universitair Centrum (Univerzitetski Centar u Limburgu). 150 parlamentarne 105 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Za komparaciju sa Bosnom i Hercegovinom, važno je društva i skupina152. povezivanje Učešće jezičkih građana napomenuti da samo u Belgiji referendumima postoje takođe etničke kvote koje su, federalnog, zapravo, višejezičke (ukupno je 15 lokalnog nivoa održavaju godišnje je članova vlade u Belgiji, 1+7+7 i veoma stabilno i procenat je veliki, mora da bude 50% Valonaca i 50% posebno kod glasanja o pitanjima 151 koji se na od kantonalnog do Flamanaca ). U Švicarskoj, za koja se ocjenjuju kao važna153. U razliku od Bosne i Hercegovine i ustavnom sistemu Švicarske postoje Belgije ne postoji ustavna obaveza obligatorni ustavni referendum154, popunjavanja određenih državnih fakultativni zakonski referendum155 i organa putem etničkog ključa. građanska inicijativa za izmjene Ustava156. U Švicarskoj je direktna povezivanja Pored kooperativnog društvenih demokratija omogućila integrisanje značaj Usp. stavove 1. i 2. člana 99. Ustava Belgije od 1994. godine. 152 Institucije direktne demokratije imaju veliki uticaj na švicarski politički sistem, budući da je tim sredstvima osigurano pravo na proporcionalnu predstavljenost. Proporcionalnost je pojačana snagom referenduma koej najvažnije društvene grupe posjeduju. 153 “Za nepunih sto godina doneto je preko 900 saveznih akata uz referendumsko izjašnjavanje građana. Važno je imati u vidu da je veliki broj ovih akata posvećen vitalnim pitanjima, kao što su Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o vojnoj obavezi. Mali je broj zakonskih prijedloga koji su odbačeni na referendumu (svega 5 odsto). Na ovu saglasnost utiču mnogi faktori među kojima nisu na poslednjem mestu i „štimovanje“ javnog-biračkog mnjenja i vođenje računa Savezne skupštine o raspoloženju masa.“: Vasović, V. (2012.). Savremene demokratije. Beograd: Službeni glasnik, str. 153. Svi oblici neposredne demokratije u Švicarskoj, posebno referendumi, ne odnose mnogo vremena, budući da se održavaju praznicima. Uprkos činjenici da na referendumima utiče relativno mali broj birača, u nauci se ističu i druge pozitivne posljedice funkcionisanja referenduma, kao što je: slabljenje moći političkih stranaka, mogućnost jačanja jedinstva države i pojačanje odgovornosti građana (šire: Vasović, V. op. cit., str. 153.) 154 Usp. članove 140.,141. i 142. Ustava Švicarske od 2000. godine. 155 Usp. članove 141. i 142. Ustava Švicarske od 2000. godine. 156 Usp. članove 138. i 139. Ustava Švicarske od 2000. godine. 151 direktne grupa, demokratije se 106 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ogleda i u tome što prilikom se pregovora inicijatorima ustrojstvo Evropske unije i način zakonskog prijedloga političke elite odlučivanja, u kojem dominiraju vrlo često mogu da takav prijedlog Vijeće EU-a i Evropska komisija, a učine otpornim na referendume i da uz proporcionalno slabu ulogu se kompromisom i ustupcima oko Evropskog parlamenta, jedinog tijela sadržaja spriječi ponovno posezanje EU čije članove biraju građani za Evropske unije na izborima. sa instrumentima neposredne odnosi na institucionalno demokratije. Zaključio sam da Evropska Političke elite nastoje da u pregovorima unija, ipak, konstantno radi na oko ustavnih rješavanju problema demokratskog između pokretanja deficita putem pojednostavljivanja inicijative i referenduma, podstaknu organizacije i načina donošenja inicijatore na povlačenje prijedloga. odluka, To im je uspjelo u trećini slučajeva. transparentnosti u radu organa inicijativa, povećavanjem Unije, te uključivanjem civilnog Analiziran je i demokratski potencijal Evropske unije društva u donošenje odluka. i zaključeno je da u ovoj konfederaciji i dalje postoji demokratski deficit157. Trenutno dva najveća problema demokratskog deficita EU Ovaj termin označava nedovoljnu demokratičnost Evropske unije, koji Drugim riječima rečeno, da Evropskoj uniji nedostaje demokratskog legitimiteta. Termin „demokratski deficit“ je prvi iskoristio David Marquand 1979. godine, misleći na Evropsku zajednicu, preteču Evropske unije. Usp. Marquand, D. (1979.). Parliament for Europe, str. 64.; Chalmers, D. 157 et. al. (2006.). European Union law: text and materials, Cambridge University Press, str. 64. i Meny, Y. (2003.). „De La Democratie En Europe: Old Concepts and New Challenges“, Journal of Common Market Studies 41, str. 1-13. 107 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ su: COREPER158 i trialogue sastanci159. U literaturi se navodi da je konsocijacijski model demokratije u svijetu Bosanskohercegovačka demokratija u svjetlu komparativnog federalizma danas, pored Bosne i Hercegovine, primijenjen još samo u Belgiji i Švicarskoj160. Lijphart čak smatra ove dvije države kao uspješne konsocijacijske demokratije, kada zasniva ovaj model demokratije na „sedam ključnih primjera“161. U Grupe ministara iz nacionalnih vlada se u Vijeću ministara EU sretnu na dan-dva, dogovore se oko politike, usvoje propise. Ministri finansija i agrikulture se sreću jednom mjesečno, a ostali rjeđe. Detaljniji posao rade “permanentni predstavnici” država članica i njihovi zamjenici. Ovi državni službenici, od kojih su većina karijerne diplomate sa dugogodišnjim iskustvom Evropske unije, se sreću u dvorazinskom komitetu poznatom kao “Coreper”. Oni razrješavaju brojna pitanja prije nego se ministri sretnu, ostavljajući im da odlučuju o politički osjetljivim pitanjima. Zbog tajnosti, permanentnosti i sveprisutnosti Coreper-a, on je odavno označan kao element demokratskog deficita institucija EU. 159 Tajni trostrani razgovori između osnovnih institucija EU (Evropski parlament, Vijeće i Komisija) u svrhe finaliziranja prava EU. Trialogue sastanci nisu spomenuti nigdje u Ugovorima, već su „izum“ institucija. Odvijaju se iza zatvorenih vrata, između velikog broja funkcionera visokog nivoa. Ipak, postali su sistemski dio legislativnog procesa EU. Ugovor o funkcioniranju EU eksplicitno određuje redoslijed faza legislativnog 158 procesa, zahtijevajući da Evropski parlament zauzme poziciju prije Vijeća. Evropski parlament prvo treba da zauzme svoju poziciju pa onda Vijeće mora ili usvojiti poziciju Parlamenta ili usvojiti svoju sopstvenu poziciju i komunicirati ju sa Parlamentom, što vodi slijedećm krugu pregovora. Na ovaj način javnost dobija informaciju o poziciji svake političke grupe i institucije i može da reaguje. Trialogue sastanci ovo ignoriraju i odvijaju se prije nego je Evropski parlament glasao plenarno o predmetnom zakonu. Politički proces se zaključuje na trialogue sastancima i formalno je validiran kroz prva čitanja u Evropskom parlamentu i Vijeću. Ovo uništava učešće javnosti u procesu donošenja odluka, sprečavajući pristup informaciji potrebnoj da legislativni proces bude istinski demokratski. 160 Lijphart, A. (1977). Democracy in Plural Societies. New Haven and London: Yale University Press. i Walzer, M. (1997.), On Toleration. New Haven and London: Yale University Press, str. 22-24. 161 Lijphart, A. (1985.). Power-Sharing in South Africa. Berkeley: Institute of International Studies, University of California, str. 89. 108 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ modernom konsocijacijska federalizmu demokratija je drugog naroda. Federalizam u Belgiji bila i autonomija federalnih jedinica u primijenjena još samo u Austriji velikoj mjeri korespondira sa (1945-1966), a njeni principi su položajem entiteta u BiH. Za razliku postulirani u ustavnom i političkom od Bosne i Hercegovine, postoji sistemu Malezije (od 1955. godine), funkcionalan koja, ipak, ne zadovoljava sve koordinacije kriterije demokratskog društva, pa ju države. mehanizam između entiteta i nećemo ovdje posebno upoređivati. Demokratija se u Belgiji Iako je svaka federalna razvijala na političkoj slobodi, država unikat, od svih analiziranih poštovanju onih koji misle drugačije federalnih država u savremenom i spremnosti na kompromis. Bosna i društvu, bosanskohercegovački je Hercegovina najsličniji belgijskom. U belgijskom izgrađen jedan poseban vid političke federalizmu dva naroda koji žive kulture, koja se može nazvati zajedno, Flamanci i Valonci, uspjeli federalnom političkom kulturom. U su u više koraka da unitarnu državu Belgiji preobraze u federalnu. Za razliku od ekonomski rezultati. Flandrija je Bosne i Hercegovine, Belgija je ovu među transformaciju državnog uređenja regionima. Stopa nezaposlenosti je izvela mirnim putem. među najnižim u EU, sistemi se još uvijek postižu najbogatijim nema uspješni evropskim obrazovanja i zdravstvene zaštite su Analizom ustavnog sistema jako efikasni. U Belgiji je, kao i u Belgije sam utvrdio da ova država Bosni i Hercegovini, primijenjena ima veliku autonomiju regiona do konsocijacijska koje se došlo kroz mirne pregovore regiona i tri etničke zajednice, kao i tako što su oba naroda, u osnovi, subjekti ustavnog sistema Belgije, poštovala osjećaje i interese onog učestvuju u dogovaranju u vezi s demokratija. Tri 109 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ ustavnim nadležnostima od kojih su podsjećaju na samostalne države. neke regionalne, neke pomiješane ili Slična državne. bosanskohercegovačkim entitetima. je situacija i sa Treća federalna jedinica, Brisel sve Međutim, Belgija se, kao ni više postaje glavni grad – distrikt Bosna i Hercegovina, ne može Evropske unije. Smatramo da je smatrati varijantom ispravna ocjena pojedinih belgijskih konsocijacijske demokratije. Brojni autora da konsocijacija kakva je belgijski autori tvrde da je upravo provedena u Belgiji daje malo nade primjena konsocijacijskog modela po pitanju stabilnosti sistema163. demokratije u Belgiji dovela do Država koja može biti označena kao postepene Belgije stabilna konsocijacijska demokratija budući da jača centrifugalne i slabi je Švicarska. Ova država je primjer i centripetalne snage162. da konsocijacija nužno ne mora da stabilnom dezintegracije proizvodi štetne posljedice164. Dvije federalne jedinice Belgije – regioni Valonija i Flandrija, Švicarska zaista može u brojnim oblastima, a posebno po poslužiti kao uzor za Bosnu i nadležnostima imaju, Hercegovinu, bez obzira na brojne VanParijs, P. (2000.). Power-Sharing versus Border-Crossing. u: Shapiro I. & Macedo, S.(eds) Designing Democratic Institutions. New York: New York University Press.; Deschouwer, K. (2002.). “Falling Apart Together. The Changing Nature of Belgian Consociationalism, 1961-2001”, Acta Politica 37, 68-85. 163 „Posebna vrsta teritorijalne i federalne konsocijacije koja je provedena u Belgiji, i koja je trebala biti rukovođena od strane partija potpuno podijeljenih dužinom teritorijalnih granica, daje malo nade po pitanju stabilnosti sistema. Netrpeljivost između jezičkih grupa bi mogla da se širi bez granica, a u tom slučaju bi (politički) sistem mogao biti suočen sa potrebom da pregovara o razvodu… Cijena koju treba platiti za demokratsku stabilnost je jako visoka i (takav sistem) na kraju uopšte i ne liči na demokratiju.” Deschouwer, K., op. cit., str. 83-84. 164 Usp. Stojanović, N. (2006.). „Do Multicultural Democracies Really Require PR? Counterevidence from Switzerland“. Swiss Political Science Review 12(4), str. 133. 162 koje 110 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ razlike koje postoje između ove dvije kolokvijalnom govoru označavaju federacije. nacijama), Skup Švicarskoj građana čine u švicarski a pridjev „bosankohercegovački“ veže uz državnopravni narod koji je sinonim državljanstvo (koja se u modernoj za naciju. Pojam „nacija“ se u javnopravnoj komunikaciji smatra Ustavu Švicarske pojavljuje kao za jedan od elemenata pravne veze pridjev institucija Švicarske. Tako pojedinca postoji „nacionalnošću“). Nacionalno vijeće sa državom, tj. (Nationalrat; Conseil national; Consiglio nazionale), i Nacionalna banka Švicarske (Nationalstrassen; Routes nationales; Strade nazionali). Shodno tome, prema Ustavu, smatram da i u Švicarskoj i u Bosni i Hercegovini postoji jedna nacija, a ne više njih. Švicarska nacija Da je Švicarska od početka je zasnovana voljom, tj. zato što ju definirana kao država-nacija vidi se Švicarci žele, a ne zato što dijele iz preambule Ustava od 1874. zajedničke etničke, jezičke i kulturne godine, u kojoj je bilo navedeno da osobine. Pojam „narod“ se u je jedan od najvažnijih ciljeva Švicarskoj ne koristi da označi Konfederacije „zadržati i unaprijediti etnicitet već skup građana na jedinstvo, snagu i čast švicarske nacije“. različitim Švicarska po ovom pitanju nije ništa vlasti. drugačija Švicarske, može se govoriti i o od zapadnoevropskih drugih država, gdje nivoima Tako, osim organizacije na nivou narodima kantona. nacija ne podrazumijeva zajedničko biološko i kulturno porijeklo U Ustavu Kantona Ticino građana. U Bosni i Hercegovini, govori se o „ticinskom narodu“ (tal. Ustav Bošnjake, Srbe i Hrvate popolo ticinese), u Ustavu Kantona određuje kao (konstitutivne) narode, Ženeva o „ženevskom narodu“ (fr. a ne nacije (iako se ovi narodi u peuple genevois), a u Ustavu Kantona 111 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Bazel-Grad o „narodu Kantona ako bi, npr., Bošnjak promijenio Bazel-Grad“ Volk des prebivalište iz Prijedora u Livno, on terminima su bi prestao biti građanin opštine označeni svi građani tih kantona. Prijedor i Republike Srpske i postao Takođe, na opštinskom nivou vlasti, bi postoje, npr, „narod grada Lugano“ Federacije Bosne i Hercegovine. (tal. popolo luganese). Svaki građanin Međutim, za razliku od Švicarske, Švicarske ovaj pojedinac sa sobom nosi Kantons). (njem. Ovim je, ustvari, trostruki građanin opštine jednom Livno od i građanin Švicarske: opštine koje živi, pripadnost tri kantona u kojem živi, i Švicarske. bosanskohercegovačka Pored činjenice da je svaki građanin konstitutivna naroda, koja mu nakon pripadnik tri naroda, on je pripadnik što je postao građanin Livna i samo jedne nacije - švicarske nacije. Federacije Bosne i Hercegovine daju Promijeni li jedan građanin Švicarske određena politička prava koja nije opštinu ili (i) kanton on mijenja imao kada je bio građanin Prijedora narod kojem pripada, ali ostaje i Republike Srpske. pripadnik švicarske nacije. U Švicarskoj, promjenom Dakle, nije prebivališta iz jedne opštine u kojoj multinacionalna država165, ali jeste se govori samo, npr., njemački jezik višejezična U u opštinu u kojoj se govori samo, Švicarskoj, za razliku od Bosne i npr., francuski jezik, prenosi se samo Hercegovine, pojam „narod“ nije lični etničke prirode, već teritorijalno- politička građanske. U Bosni i Hercegovini, Suprotno Bosni i Hercegovini, Usp. Stojanović, N. (2000.). The Idea of a Swiss Nation. A Critique of Will Kymlicka’s Account of Multinational States. (M. A. teza), Montreal: McGill University.; Suprotno: Kymlicka, W. (1995.). Multicultural Citizenship. A Liberal Theory of Minority Rights. Oxford: Clarendon Press. 165 Švicarska nacija-država. identitet, prava ali se ne posebna dobijaju. 112 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Švicarska se zasniva na principu građanin tog kantona, ali ako bude građanstva, odnosno narodu koji naučio i govorio francuski jezik, predstavlja skup njega će u društvu smatrati za predstavlja osnov građana, koji demokratske Švicarca francuskog jezika167. nacije-države, te na federalnom principu prema kojem su kantoni Kada je riječ o odnosu prenijeli dio svog suvereniteta na prema federalnu grupama državu, zadržavajući autonomiju u tim oblastima. etničkim/lingvističkim susjednih država, u Švicarskoj se jezičke grupe ne osjećaju kao Italijani, Švicarski ustav ne spominje Francuzi... konstitutivne narode ili nacije kao italijanskog jezika, Švicarci kolektive njemačkog jezika, Švicarci koje čine Švicarsku. Švicarska nije određena dvostruko kao Bosna i Hercegovina, već kao Nijemci, Švicarci francuskog jezika... tj. istovremeno i kao država građana i U ovom dijelu rada ću se država ravnopravnih naroda koji u osvrnuti i na popunjavanje članstva njoj žive166. U Švicarskoj postoji predstavničkih tijela u Švicarskoj. mogućnost da se jedan građanin čiji Savezna skupština Švicarske se je maternji jezik njemački preseli u sastoji od dva doma. Donji dom je kanton u kojem je službeni jezik Nacionalno vijeće koje predstavlja francuski. On automatski postaje švicarsku naciju, tj. sve njene Suprotno: Pejanović, M. (2005). Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu. Sarajevo: Šahinpašić. str. 248. 167 „Danas nije teško naći ljude u Ticinu sa tipično njemačkim prezimenima kao što su, naprimjer, Ritter, Müller ili Weber, koji se nikada ne bi izjasnili kao „Švajcarci njemačkog jezika“ (a često i ne znaju govoriti njemački). Isto tako, u njemačkim i francuskim govornim područjima je moguće naći osobe sa prezimenima kao što su Bernasconi, Sciarini ili Cavadini; iako ta prezimena jasno potiču iz Ticina, te osobe često nemaju nikakve veze sa Ticinom.“ Stojanović, N. (2009.). „Konsocijacija – Švajcarska i Bosna i Hercegovina“. Pregled, 85/3-4, str. 74. 166 113 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ građane, po principu „jedan čovjek – konsocijacijskim jedan glas“. demokratije, modelom manji kantoni su proporcionalno zastupljeni u Vijeću Njegovi članovi se biraju u 26 izbornih jedinica se paralela sa Bosnom i Hercegovinom, poklapaju sa kantonima, u najvećoj gdje sva tri konstitutivna naroda mjeri imaju isti broj zastupnika u Domu prema principu. koje kantona. Ovdje se može napraviti proporcionalnom Gornji -Vijeće naroda - pet, iz čega se može izvesti kantona predstavlja kantone i sastoji zaključak da je manjinski narod u se od 46 članova. Svi kantoni su ovom ravnopravno zastupljeni u ovom zastupljen domu naroda. Oba modela popunjavanja prema kanton, principu dva napomenu dom „jedan poslanika“ da su tri (uz kantona domu gornjeg na proporcionalno račun doma, i većinskog švicarski i bosanskohercegovački, odgovaraju podijeljena na dva polukantona od mjerilima konsocijacijske kojih svaki ima pravo na jednog demokratije za koju je pozitivna poslanika u Vijeću kantona). zastupljenost veća od proporcionalne168. Švicarski ustavotvorac iz 1848. godine je sačinio model Zaključno, demokratiji Kongres SAD, koji se sastoji od „jedan čovjek jedan glas“ u korist Vijeća zastupnika, koje predstavlja teritorijalno-federalnog principa o građane i Senata u kojem svaka od ravnopravnosti federalnih jedinica- saveznih predstavnika. U ima narušen švicarskoj Savezne skupštine po uzoru na država je u princip po dva kantona. U vrijeme kada je kreiran skladu sa Ustav od 1848. godine, protestanti Lijphart, A. „Constitution Design for Divided Societies“. Journal of Democracy, 15(2), str. 103. 168 114 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ su bili u većini u odnosu na katolike, toga, katolici su imali autonomiju u pa bi ih teoretski stalno mogli kantonima, s obzirom na prirodu preglasavati švicarskog federalizma, koji je blagi, da su tadašnji ustavotvorci predvidjeli jedno vijeće decentralizovani tip. zakonodavnog organa po principu „jedan čovjek jedan glas“. Iako su katolički kantoni Međutim, u Ustavu od 1848. izgubili godine nigdje nije propisano da Sonderburnski rat od 1847. godine, katolici imaju zagarantovana prava preovladavalo je mišljenje da bi, radi ili povlastice u bilo kojoj grani stabilnosti mlade švicarske države, državne vlasti Švicarske. Nisu ih trebalo raditi na integraciji katolične imali ni protestanti. Dakle, nisu manjine169. Iz tog razloga je stvoreno postojale izričite formalne i direktne Vijeće pravilo garancije koje štite manjine u državi „dvostruke većine“ za referendume koja je zasnovana na demokratskim o promjenama Ustava. principima. Tačno je da brojne kantona, te federalne države (SAD, Kanada, Većina kantona tada je bila Belgija, Brazil, Rusija...) krše taj vjerski homogena, a katolici su princip tako što daje određena prava većinom u svojim federalnim jedinicama, ali sve Primjenom te federalne jedinice su uređene principa prema građansko-demokratskim, a manjim bili skoncentrisani kantonima. teritorijalno-federalnog „jedan kanton, dva predstavnika“ u ne vjerskim ili etničkim principima. Vijeću kantona je zagarantovana više nego proporcionalna zastupljenost Iz ovoga se može izvesti katolika, a čak su teoretski imali zaključak zagarantovanu i prostu većinu u tom demokratskoj državi koja je upravni domu Savezne skupštine. Pored aparat segmentiranog društva, treba 169 da u federalnoj Usp. Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 78. 115 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ težiti tome da se brojne apsolutnu većinu glasova, a da neformalne načine štite manjine, jezičke manjine u Nacionalnom odnosno da se posebna prava i vijeću privilegije davati retoromanska) nemaju garanciju da pojedincima, neće biti nadglasavane u ovom ne kolektivima na trebaju već građanima170. (francuska, italijanska i domu Savezne skupštine. Švicarska se u literaturi Ni u Vijeću kantona nije 171 ispoštovan konsocijacijski princip, vjerske. jer su i u ovom domu jezičke grupe Savezne (slučajno!) označava kao država konsocijacije172. Nacionalno a vijeće ne jezičke skupštine Švicarske ne odgovara proporcionalno konsocijacijskom stanovništvu modelu zastupljene udjelu Švicarske, u nema demokratije budući da je primjena garancije da neće biti nadglasavane principa „jedan čovjek jedan glas“ niti imala za posljedicu da Švicarci bikameralizmu njemačkog jezika, koji od svih bosanskohercegovačke jezičkih stanovništvu Parlamentarne skupštine, u Domu Švicarske imaju najveći udio, imaju naroda svaki od tri konstitutivna „...garancije ne moraju (a mišljenja sam i da ne trebaju) biti eksplicitne, formalne i direktne. Poželjno je težiti ka fleksibilnijim rješenjima koja implicitno, neformalno i indirektno štite manjine ne kršeći osnovne liberalne principe prema kojima jedna demokratski uređena država ne treba davati kolektivima, kao takvima, određena prava, nego samo pojedincima-građanima.“ Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 79. Takođe usp. i: Stojanović, N. (2006.). The Dilemma of Ethnic Quotas in Power-Sharing Theory, The Case of Bosnia and Herzegovina. u: Bufon, M., Gosar, A., Nurković N. and Sanguin, A.-L. (eds.). The Western Balkans: A European Challenge. Koper: Publishing House Annales. str. 331347. 171 Švicarska ima četiri de jure i de facto jezika, a Bosna i Hercegovina jedan de facto, a tri de jure jezika. 172 Lijphart, A. „The Evolution of Consociational Theory and Consociational Practices“, 1965-2000. Acta Politica, 37, str. 11-12. 170 grupa u imaju pravo veta. U 116 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ naroda ima broj kriterija za izbor (uz kanton, pol, je starost, političku stranku i političko brojčano manjinski narod više nego iskustvo), ali nije najvažniji. U proporcionalno zastupljen. Ovdje se Ustavu Švicarske niti u zakonima može rezimirati da u Saveznoj ove države ne postoji obaveza da skupštini Švicarske nije Savezno vijeće bude izbalansirano predstavnika, jednak što znači da uopšte formalno ispoštovan konsocijacijski jezički. princip. Referendumom od 1999. U Saveznom vijeću je od godine je uvedena preporuka (ne i 1943. godine do 1959. godine bio obavezujuće pravilo!) da Savezna zastupljen konsocijacijski model u skupština „treba voditi računa“ da u smislu vlasti „velike koalicije“ četiri Saveznom vijeću sve „jezičke i najveće stranke. Međutim, te stranke geografske regije budu adekvatno nisu stranke jezičkih ili vjerskih zastupljene“. Od 1999. do 2007. segmenata, već je razlika između njih godine isključivo u različitim pogledima na ispoštovala ovu preporuku i u društvo Savezno vijeće nije uopšte izabrala (ljevica/desnica, Savezna skupština nije liberali/konzervativci, kandidata čiji je maternji jezik proevropljani/nacionalisti...). italijanski. Dakle, Švicarska za razliku od Bosne i Hercegovine i Sve ove stranke su prisutne Belgije, u kojoj u vladi mora po u svim kantonima i mješovitog su Ustavu da bude 50% Valonaca i 50% jezičkog i Flamanaca, ne postoji formalna Hercegovini bi pandan ovakvim obaveza da se Savezna skupština strankama „građanske“, popunjava po etničkom ključu. U odnosno „multietničke“ stranke). Bosni i Hercegovini u Vijeću Kod izbora sedam članova Saveznog ministara 1/3 ministara mora biti iz karaktera bile (u Bosni vijeća, maternji jezik jeste jedan od 117 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Republike Srpske, a 2/3 iz Federacije Bosne i Hercegovine. osoba kojima je maternji jezik njemački. Svaki ministar u Bosni i Švicarska nije država koja Hercegovini ima po dva zamjenika primjenjuje samo proporcionalni ministra iz reda drugih naroda. izborni sistem. Vijeće kantona se Jezičke grupe u Švicarskoj, budući bira većinskim sistemom, a sve do da nisu subjekti ustavnog sistema, 1919. godine se istim sistemom nemaju pravo veta. Predsjednik biralo i Nacionalno vijeće. Ovakav države se godišnje rotira između način popunjavanja članstva nije sedam ministara, članova Saveznog izazvao vijeća. U Bosni i Hercegovini se proporcionalnu primjenjuje etnički ključ (1 Bošnjak, lingvističkih grupa, jer su one 1 Srbin i 1 Hrvat) u Predsjedništvu. skoncetrisane posljedice na zastupljenost u određenim dijelovima Švicarske, pa je dovoljno Iako ne postoji formalna da se Švicarska podijeli na nekoliko obaveza, u državnoj administraciji izbornih jedinica i u Nacionalnom Švicarske vijeću se vodi računa o će jezičke grupe biti „jezičkom ključu“, posebno nakon predstavljene proporcionalno svojoj što je Savezno vijeće nekoliko puta u brojčanoj veličini173. posljednje dvije decenije dalo upute federalnim ministarstvima da trebaju Dakle, vidjeli smo da voditi računa o ovom pitanju. U švicarski režim u većini elemenata ne Švicarskoj odgovara rukovodnim je trenutno pozicijama na najviše standardima konsocijacijske demokratije. Jedini element konsocijacije koji je Usp. Stojanović, N. (2006.), op. cit. , str. 134. Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 82. 173 118 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ primijenjen u slučaju jezičkih grupa zanemarivani (nerijetko i od strane je određenih vlada koje su ih znale (teritorijalna) autonomija kulturnih (jezičkih) segmenata. vlastitim zaključcima derogirati), a reakcije interesnih grupa u BiH na to Na kraju, mišljenja sam da, s su bile slabe. S druge strane, druge strane, Bosna i Hercegovina Švicarska i Belgija odgovaraju, po ne potpunosti našem mišljenju, svim elementima modela konsenzus demokratije. Ove dvije konsenzus demokratije. Preciznije, federacije u svom ustavnom sistemu ona samo u korporativnom sistemu imaju pet elemenata konsenzus interesnih grupa nije u skladu sa demokratije, koje Lijphart naziva Lijphartovim konceptom konsenzus izvršno-partijskim. odgovara elementima u teorijskog demokratije. Razlozi za ovo su brojni - veliki finansijski pritisak na To su: multipartijski sistem, sistem socijalne zaštite u Bosni i multipartijske koalicije u formiranju Hercegovini; povećana ideološka vlasti, izbalansiran odnos legislative i fragmentacija; egzekutive, narastanje socijalnih zahtjeva, odgovara veliki novih kojima broj ne granskih izborni proporcionalne korporativni sistem reprezentacije, sistem interesnih sindikata i njihov slab aktivitet, kao i grupa. Takođe, ima i pet elemenata široko uključivanje medija u proces koje Lijphart naziva federalno- donošenja odluka, koji otežava unitarnim: tradicionalnu sferu korporativnog federalizam kao odnos centralne pregovaranja. vlasti i federalnih jedinica, drugi dom sa decentralizovani jednakim nadležnostima, Uslovi rada u Bosni i kvalifikovanu većinu koja se traži za Hercegovini su najčešće definisani izmjene ustava, sudsku kontrolu od strane poslodavaca, bez obzira na ustavnosti, kolektivne ugovore, koji su često banku. nezavisnu Centralnu 119 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Zaključno, smatram da Kao takve, pored Bosne i ustavni sistem Bosne i Hercegovine Hercegovine, odgovara u cijelosti Lijphartovom Sjedinjene modelu konsocijacijske demokratije, Švicarska, Kanada i Indija. Logika ali ne i konsenzus demokratije u zaključivanja potpunosti, da je u ustavnom između dva proučavana oblika sistemu i države je da uspješan federalizam i zahtijeva demokratske institucije konsenzus demokratija, a da je u koje funkcionišu, pravosudni sistem, Švicarskoj primijenjena konsenzus integrisane demokratija, ali ne i konsocijacijska stranke i odgovorajući izborni režim demokratija. koji proizvodi proces demokratske Belgije konsocijacijska primijenjena demokratija su identifikovane: Američke navedene nacionalne Države, relacije političke kompeticije. Samo u funkcionalnim demokratijama federalizam može Zaključak biti stabilna i efektivna forma državnog uređenja. I obrnuto, izvan Većina literature koja je konsultovana prilikom izrade ovog rada naznačava empirijske činjenice da federalizam pomaže razvoju demokratije, posebno u velikim i heterogenim državama. Ustvari, svaka dugoročna demokratija u površinski velikoj, multilingvističkoj i multietničkoj zajednici je uokvirena federalnom državom. Iako je mnogo multietničkih država na svijetu, samo manji broj od njih su demokratije. demokratskog režima, federalizam je ultimativno nestabilna forma, koja prouzrokuje političku i teritorijalnu dezintegraciju ili puki ustavni formalitet. Uz to, dokazivanje da je demokratija ključna za održavanje federalne stabilnosti ne znači da federalizam pomaže da se postigne demokratski uspjeh. Ustvari, ono što federalne teorije pokazuju je da dugoročno demokratija mora biti prisutna da bi federalizam imao uspjeha. Tako da se ne slažem da 120 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ unaprijed postoji definisana formula smatraju za najveći doprinos teoriji šta federalizma bi dodavanje federalizma ikada, posebno s demokratskom političkom režimu aspekta trebalo uraditi. Zapravo, ako se demokratskog procesa. U ovom kombinacija visoko funkcionirajuće teorijskom okviru, priroda odnosa demokratije i stabilnog federalizma između demokratije i federalizma se zamišlja kao poželjni demokratski može označiti kao skup institucija za ekvilibrijum, teorija države se ne društvenu agregaciju i političku izjašnjava mobilizaciju. Da bi se ovdje mogao o mehanizmima postizanja tog ekvilibrijuma. Federalizam kao održati forma multirazinskog kvalitet demokratije federaciji radi teritorijalnog integriteta, u održavanja stepen države može biti kompatibilan sa stavljanja restrikcija na demokratski uspješnom proces mora biti ili jako visok ili jako dugoročnom demokratijom, ali bi mogao, s druge nizak. strane, umanjiti demokratski uspjeh niskofunkcionirajuće demokratije ili u društveno-političkim sistemima u novoustanovljene demokratije ne razvoju. Razlog je što u kratkom mogu roku federalno uređen sistem može integrisani navesti se stranaka. A budući da kvalitet umiješaju u demokratski politički demokratije u federaciji zahtijeva da proces. Iz ovog razloga, hipotetički, je lakše bi bilo brzo unaprijediti konzistentno kvalitet demokratije u unitarnoj potrebama, odnos demokratije i državi nego u federalnoj. federalizma je tada reverzibilan - političke lidere da Razlog je što uspostaviti federalno sistem političkih partijski sistem organiziran sa federalnim nove federacije će proći kroz period Djelo „Federalism: Williama Origin, Rikera Operation, Significance“ iz 1964. godine mnogi neadekvatnosti njihovog demokratskog procesa i kroz ovo vrijeme će, zbog strateškog 121 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ prilagođavanja njihovom opstanku, Budući da su federalni sniziti proceduralni kvalitet njihove dogovori najčešće nestabilni, oni će demokratije. se izmijeniti kroz vrijeme, najčešće u smislu dugo promjene prirode U federalnim studijama se federalizma, tj. odnosa federalnih federalizam za jedinica i centralne (federalne) vlasti. između Ili će se desiti da će federalne mehanizam smatrao balansa suprotstavljenih društvenih snaga i jedinice aspiracija nadležnosti, (unitarizam autonomije, nasuprot centralizacija biti jače, u od smislu federacije protiv (decentralizovani federalizam) ili će decentralizacije...). Ipak, federalni federacija centralizovati nadležnosti. institucionalni balans mora zavisiti od koalicija koje su formirane da ga Nijedan od ova dva slučaja podrže, ali koje imaju tendenciju da ne se promijene. Federalni balans će se institucionalni ekvilibrijum, jer ovaj promijeniti decentralizovani sa promjenama u omogućava dugoračan federalizam na strukturi koalicije i, ako su koalicije kraju može da toliko oslabi federalni nestabilne, federalni institucionalni centar da će biti tranzicijska faza do balans će, takođe, biti nestabilan. eventualne disolucije federacije, dok Kada je federalni institucionalni će centralizovani federalizam održati balans generalno nestabilan, nisu teritorijalno toliko važne formalne federalne država najvjerovatnije kroz vrijeme ustavne odredbe, koliko njihova izgubiti svoju federalnu prirodu. aplikacija u praksi operacionaliziranje), zajedništvo, ali će (njihovo u smislu Decentralizovani adekvatne interakcije između vlasti federalizam je ekstremno krhka federacije i vlasti nižih političko- politička institucija koju najčešće teritorijalnih jedinica. napuste većinske grupe i federalne jedinice u korist centralizacije, a 122 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ manjinske grupe i federalne jedinice Međutim, mnoge studije u korist pune političke autonomije i ukazuju da takav pluralizam može secesije. Najčešće centralna vlast biti velika prepreka demokratiji, brzo poveća svoju moć na uštrb budući grupa i federalnih jedinica u državi. neprihvatljivim princip vladavine Rijetko centralne vlasti odu toliko većine, te zahtijeva traženje za daleko da dođe do dezintegracije adekvatnim modelom demokratije. države i frakturisanja teritorije na Poklapanje etničkih i političkih nekoliko suverenih država. Tri post- granica socijalističke (SSSR, federalnih jedinica, a raspad tri bivše Čehoslovačka i Jugoslavija) su bili real-socijalističke federacije unosi slučajevi rapidne tranzicije od visoko veliku centralizovanog fedaralizma federacije do decentralizovanog federalnog da manjinama olakšava skepsu rješavanje u kao čini otcjepljenje plodotvornost sredstva tzv. za (etničkog) modela, gdje je centralna vlast na nacionalnog pitanja i otkriva teškoće kraju bila toliko slaba da nije mogla u da spriječi dezintegraciju teritorija. federalnih Fragment SSSR-a, Ruska Federacija, federalnim demokratijama centralna koja je, takođe, federalna država, vlast ne bi smjela nelegitimno usvojila je visoko centralizovan zahvatiti u prednosti zagarantovane model federalizma i na taj način manjinskim izbornim jedinicama. demokratizaciji zajednica. multietničkih U svim spriječila teritorijalni kolaps. Federalizam nije loš za Etnička, vjerska, kulturna tranzicijske demokratije, a takođe šarolikost stanovništva često je tranzicijske federacije ne mogu tretirana kao nešto što pomaže priuštiti da se otvore demokratskim demokratiji, institutima dok im je teritorija u pluralizam. jer to predstavlja određenom kriznom stanju. Da bi simultani federalni i demokratski 123 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ dizajn bio uspješan, mora doći do interakcije, a teorija ga identifikuje fiksnog kao krucijalni faktor u održavanju inicijalnog ustanovljavanju inputa u demokratskog federalne stabilnosti, režima, a koji u početku može karakteriziran dovesti međustranačke do stavljanja federalne kada pravim je modelom kompeticije i efikasnosti u rang sekundarnog cilja, kooperacije. Uspješne demokratije a da prioritet bude stabilnost i posjeduju primjenjivanje ustava. integrisan sistem političkih stranaka, decentralizovan, ali gdje se u modelu kompeticije Iako je obimna literatura o promoviše međuovisnost i izgradnja federalizmu, ona rijetko predstavlja koalicija između političara sa nivoa uspješan vodič o dizajniranju i federacije i onih sa nižih nivoa vlasti. implementaciji uspješnog Kada sistem političkih stranaka nije demokratskog federalizma. federalno integrisan ili kada se Zaključak iz literature koji sam izveo model političke kompeticije tek rađa (isti je i iz uvida u ustave kao na početku demokratske tranzicije, demokratskih država, kao i stavove nije jasno da li će politika političkih jurisdikcije u tim državama) je da je stranaka svaki federalni slučaj jedinstven. Ne održavanja može se osnovano tvrditi koji su teritorijalnog integriteta. evoluirati u pravcu institucionalnog i faktori važni za uspjeh demokratije u federalnoj državi. Zaustavljanje ekstremizma u izbornom Demokratski procesu može biti federalni izvršeno ili na demokratski ili na od kompleksne nedemokratski način, dok politička mnogih specifičnih kompeticija može biti suspregnuta društvenih i institucionalnih faktora na oba načina, dobrovoljno u u državi. Sistem političkih stranaka prvom, a silom u drugom. Međutim, je nekompetitivni federalni model nije uspjeh zavisi interakcije globalna posljedica takve 124 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ pogodan za otvaranje političkoj političare da mobilizuju narodne kompeticiji. Zasnovan na restrikciji zahtjeve potencijalno destruktivne kampanje stabilnošću federacije. ekstremnih političkih nekonzistentne sa stranaka, nekompetitivni model se u osnovi Prvi ozbiljan demokratski oslanja na državni monopol u svim napredak savremenih federalnih (i važnim uopšte) područjima političke utakmice. država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, je mirna smjena vlasti nakon izbora U monopol ekonomiji, može susprezanju državni pomoći u nekompetitivnih koji su se počeli provoditi na osnovu ustava ovih država u 19. i 20. vijeku. Većina savremenih „zapadnih“ industrija. Ali, u pravilu, državna federacija su u svojim ustavima protekcija slabo priprema štićene usvojile liberalnu demokratiju kao industrije ponovnom otvaranju ka model demokratije. Ovaj prefiks tržištu. Jednako tome, ako je na „liberalna“ se prvenstveno odnosi snazi federalni na funkcionisanje ekonomija ovih model, kada je politička utakmica država, koje su zasnovane na suspregnuta, će masovnoj proizvodnji i potrošnji. U postati nestabilan kada se politička njima je kapital neprikosnoven i utakmica ponovo uvede. Rapidni njemu se podređuje cijeli društveno- kolaps bivšeg Sovjetskog Saveza, politički sistem. Upravo u ovim Čehoslovačke i Jugoslavije nakon državama, uklanjanja političkoj pedeset godina, u konjunkturnim utakmici su evidentan model za ciklusima, nastaju ekonomske krize i neuspjeh ovakvih ustavnih modela. recesije, koje se prenose u druge Čim su se očekivanja neke forme države svijeta, ekonomski i socijalno političke utakmice javila u ovim daleko slabije. nekompetitivni državama, najvjerovatnije prepreka ona su svakih četrdeset do stimulisala 125 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ U kojoj mjeri će ove države biti socijalne, U Belgiji je, prema Klausu odlučuju vlasnici Armingeonu, od 1971. do 1996. multinacionalne godine, stepen fragmentacije sistema kompanije, a koji su manjina u političkih stranaka bio nešto niži društvu. Postoji izvjesni raskorak nego u Švicarskoj; u prvoj deceniji između normativnog i stvarnog kada 21. vijeka se prosječni broj političkih je riječ o ljudskim pravima u ovim stranaka povećao sa 5,49 na 8,16 u državama, a upravo je stepen Belgiji, ali se u istom periodu taj broj ostvarivanja u Švicarskoj malo smanjio, sa 5,57 na kapitala i ljudskih prava najobjektivnija i ocjena demokratičnosti određene države. 5,17. Relativno povećanje, u poređenju sa ranijim periodom, u broju koalicijskih političkih stranaka Komparativna je u belgijskoj vlasti, manji stepen pokazala da je Švicarska power- disproporcionalnosti u izbornom sharing demokratija. Međutim, ona sistemu, i konstantni visoki nivo nije konsocijacijska demokratija, ali korporatizma jeste demokratija. dovelo je do toga da je Belgija Lijphartovoj zamijenila Švicarsku na prvom konsenzus Ponovno vraćanje analiza interesnih analizi iz 1999. godine, kao i uvid mjestu koji je izvršen prilikom izrade ovog Simultano rada, dovodi do zaključka da su od političkih stranaka u Švicarskoj, 1997. do 2007. godine promjene u povećana političko-institucionalnoj izbornog strukturi konsenzus grupa, demokratije. reduciranje broja disproporcionalnost sistema i širenje dovele do formiranja konsenzus decentralizacije i deregulacije u demokratije. Prema Lijphartu, drugi odnosu države i interesnih grupa, primjer konsenzus demokratije je dovelo je do pretvaranja Švicarske u Belgija. „normalnu“ konsenzus demokratiju. Po našem mišljenju, u Švicarskoj je došlo do destrukcije konsocijacijske 126 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ demokratije i zamjene ovog modela konsenzus demokratijom. Unidimenzionalnost komparativnom u federalizmu Očigledne promjene su se desile u karakteriše činjenica da se federalni švicarskoj ustavnoj, institucionalnoj odnos manifestuje kao podjela i političkoj strukturi u posljednjim nadležnosti između centralne vlasti i decenijama. Međutim, Švicarska, a nižih političko-teritorijalnih jedinica što proizilazi iz analize ustavnog (federalne jedinice, sistema ove federalne države, neće samouprava, ostali postati federacije...). Multidimenzionalnost klasična većinska demokratija. federalnog sistema istorijskog lokalna konstituensi je rezultat konstituisanja i Po obliku državnog uređenja multietničke kompozicije populacije Bosna i Hercegovina je federacija. Bosne i Hercegovine i njenog Analizirajući ustavne sisteme u trenutnog, novog i originalnog savremenom federalizmu, u ovom socio-političkog sistema. sam istraživanju utvrdio da ona na saveznom nivou vlasti ima najmanje nadležnosti Politička od svih kao Bosne Hercegovine Bosne i posljednjom rečenicom preambule federacije je Aneksa 4 je i federacija. struktura Hercegovine Suverenitet determiniran Opšteg okvirnog različita od uobičajene strukture sporazuma za mir kojom „Bošnjaci, federalne države u smislu da je Hrvati i Srbi, kao konstitutivni bosanskohercegovački federalizam narodi (zajedno s ostalima), te multidimenzionalan, a skoro sve građani poznate određuju savremenih federalne država jednodimenzionalne. strukture su Bosne Ustav i Hercegovine Bosne i Hercegovine“. Ustavnost naroda Bosne i Hercegovine je kolektivno pravo koje je uže od suverenosti, a šire od individualnog prava na 127 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ etnički identitet uključuje svake federalne države, ali, takođe, i zajedničko pravo sva tri naroda da u Vijeću ministara, Predsjedništvu i regulišu ustavni poredak (zajedno sa Ustavnom građanima i Ostalim) i da koriste sve „odgovorni“ za politiku države BiH mehanizme etničke kao federacije i zato participiraju u (Republika pripremanju i predlaganju zakona i zaštite jednakosti. Srpska i i Entiteti Federacija Bosne sudu; b.) oni su i drugih pravnih akata vlasti Bosne i Hercegovine) kao federalne jedinice Hercegovine kao federacije; c.) su glavni subjekti federalne države. amandmani na federalni ustav i ostali važni ekonomski i politički Oni uživaju organizacionu i široku funkcionalnu akti ne mogu proizvesti posljedice ako ih ne odobre oba entiteta. autonomiju. Entiteti u ograničenoj nadležnosti imaju izvršavanje Multidimenzionalni propisa Bosne i Hercegovine i federalizam u Bosni i Hercegovini, obično Bosna i Hercegovina kreira i koji je etabliran Aneksom 4 Opšteg izvršava svoj pravni sistem putem okvirnog sporazuma za mir, je svojih tijela, dok su entiteti obično manifestovan i u činjenici da postoji fokusirani jedinica lokalne samouprave koja je na njihove pravne sisteme. pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine – Brčko Distrikt Koliko je snažna ustavna Bosne i Hercegovine. Ova jedinica pozicija entiteta posebno je vidljivo lokalne samouprave, bez obzira što iz tri činjenice: a.) oni su zastupljeni ima državne organe i nadležnosti na bazi jednakosti u svim državnim koji su širi od onih ostalih jedinica organima vlasti, što znači ne samo u lokalne samouprave u BiH, ne može Zastupničkom domu Parlamentarne ni de iure ni de facto biti shvaćena kao skupštine BiH, kao što je u federalna jedinica, budući da ne klasičnom donjem domu gotovo participira na bilo koji način u 128 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ vršenju vlasti Bosne i Hercegovine, niti ima „adekvatan“ uticaj na proces donošenja odluka u Bosni i Kompleksni ustavnosti sistem osigurava zaštitu Hercegovini, kakav imaju entiteti. jedinstva i cjelovitosti dijelova i Brčko brojne autonomije u tom jedinstvnu i nadležnosti, koje su mu dodijeljene cjelovitosti. Da bi bio demokratski, Statutom, od kojih su mnoge sistem ne mora da napusti princip jednake onim koje su propisane hijerarhijskih veza državnih organa, entitetima. Brčko institucija i njihovih akata, ali mora Distrikta više liče na nadležnosti imati i teorijski i ustavno regulisane federalnih u odnose između institucija i pravnih komparativnom federalizmu, nego akata, kao i racionalni mehanizam na nadležnosti lokalnih organa vlasti koji štiti nadležnosti i njihove u komparativnoj perspektivi. međusobne pravne odnose. Ustavni Distrikt ima Nadležnosti jedinica sudovi u Bosni i Hercegovini danas Status Brčko Distrikta je obnašaju ovakvu zaštitnu funkciju i dizajniran amandmanima na Aneks zato su faktor racionalizacije novih 4, i to je jedini primjer određivanja principa lokalne samouprave kao ustavne ustavnosti. multidimenzionalne kategorije u najvišim pravnim i političkim aktima Bosne i Rezultati Hercegovine. Lokalna samouprava građana je ustavna kategorija u Republici održanog 29. 2. i 1. 3. 1992. godine Srpskoj su i Federaciji Hercegovine. Pored Bosne i Bosne referenduma omogućili i da Hercegovine, Bosna i ustavnih Hercegovina, nakon više od pola odredbi u entitetima je regulisana i milenijuma, obnovi svoju državnost zakonima i opštim pravnim aktima u jedinica granicama. lokalne samouprave međunarodno priznatim entiteta. 129 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Velika većina Evropska zajednica je na bosanskohercegovačkih građana se zasjedanju 6. 4. 1992. godine, na opredijelila da nakon disolucije SFRJ osnovu ovog mišljenja Arbitražne živi u nezavisnoj i suverenoj državi. komisije, Organizovanju ovog referenduma Hercegovinu prethodile su određene odluke suverenu državu i odlučila da to tadašnje Arbitražne priznanje važi retroaktivno od 6. 3. Evropske zajednice referendum je (EZ), održan međunarodnom Arbitražna komisije da pod kontrolom. komisija zaključila a EZ-a tadašnja je SRBiH 1992. priznala kao godine, oficijelno Bosnu i nezavisnu i dana proglašeni referenduma za kojeg su rezultati nezavisnost. Priznanjem je Bosna i Hercegovina postala članica međunarodne ispunjava sve međunarodnopravne zajednice, čime je postala subjekt uslove za nezavisnost. Ona je došla međunarodnih odnosa, što je bio i do zaključka da je SRBiH već prema osnov za njen prijem u članstvo Ustavu bila OUN, 22. 5. 1992. godine. Evropska država zajednica je zauzela stajalište da se ravnopravnih građana i naroda radilo o referendumu svih građana Bosne i Hercegovine i pripadnika Bosne i Hercegovine, iz čega drugih naroda i narodnosti, te da je proizilazi da je podržana država koja pravna i demokratska država koja je se bazira na pravu građana, a ne u stanju da poštuje ljudska prava, te pravu etničkih, vjerskih, jezičkih... koja se obavezala da će primjenjivati skupina. od suverena 1974. godine demokratska Povelju UN-a, Završni akt iz Helsinkija, pravima Pakt UN-a međunarodne o i političkim sve dokumente Dejtonski sporazum, kojim druge je okončan rat koji je uslijedio nakon koje proglašenja nezavisnosti, je grubo garantuju ljudska prava i slobode. ignorisao ove činjenice i na taj način usmjerio postratni razvoj Bosne i 130 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Hercegovine. Aneksom 4 ovog predsjednika suverenih država i sporazuma (koji predstavlja Ustav jednog BiH) inaugurisan je etnički princip jedinice susjedne države. Njime je organizacije i funkcionisanja države. formirana Interesi tri konstitutivna naroda su funkcionalna. predsjednika država federalne koja nije postavljeni u prvi plan, a potisnut je opšti interes bosanskohercegovačkog društva. Za brojna rješenja iz Aneksa 4 je bilo opravdanja u vremenu njihovog pozicioniranja u ustavni Današnji Ustav Bosne i Hercegovine generiše političke sistem BiH, ali danas je evidentno da su upravo ona onemogućila sukobe i loš ekonomski položaj postizanje razboritijeg i pravednijeg većine sporazuma u budućnosti ili kreiranje pojedinaca u Bosni i Hercegovini. novog, drugačijeg Ustava BiH. Krajnji predstavlja cilj, zacijelo, učlanjenje Bosne i Uporedio Hercegovinu sam Bosnu i sa konsocijacijom Hercegovine u Evropsku uniju. Da Belgije, jer sam stava da jedino ova bi se to ostvarilo, moraju se federacija još ima u svom ustavnom poštovati ljudska prava, ali i drugi sistemu sve elemente konsocijacije, i elementi demokratije (transparentne sa Švicarskom, gdje sam stavovima procedure jurisprudencije državnih organa, poštovanje zakona...). švicarskog ustava i dogmatike dokazao da Ustavnopravni i institucionalni okvir konsocijacija nije primijenjena u uspostavljen Dejtonskim ovoj državi, bez obzira što u sporazumom je velika prepreka. literaturi postoje drugačiji stavovi. Ovaj cijeli sporazum je rezultat Sve tri federacije su segmentirana kompromisa između tri sačinjenog u ratu društva i predstavljaju pogodno tlo predsjednika, dva za aplikaciju konsocijacije, ali sam 131 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ mišljenja da je Švicarska po ustavu i zbir želja za ustavnim promjenama. političkoj praksi trenutno liberalna Riječ je o težnji da jedan dio demokratija (kao i SAD, Njemačka i bosanskohercegovačkih Hrvata na Austrija) određenom teritoriju u ime svih i konsenzualna demokratija. Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovačkih Hrvata vlada brutom socijalnim proizvodom. idealni tip konsocijacije. Međutim, pored svih konsocijacijske elemenata u nastojale da otklone mehanizme ustavnom sistemu (podjela vlasti na blokade iz svojih ustavnih sistema, nivou vlade, autonomija, pravo veta tako za proporcionalna nadležnosti između različitih nivoa zastupljenost), uveden je i izuzetno vlasti i što su ograničili potrebu za strog sistem prava na veto, etničke zajedničkim donošenjem odluka. U kvote primjenjuju se na svim Njemačkoj je reduciran broj zakona nivoima vlasti. za koje treba potvrda i u Bundesratu. manjine, demokratije Druge federalne države su što su razjasnili podjelu Belgija je u posljednje dvije decenije Uprkos ovome zagovaratelji pojačala teritorijalnu devoluciju. konsocijacije u BiH tvrde da ona Ovim u Belgiji nisu promijenjeni zapravo još uvijek nije konsocijacija, mehanizmi jer hrvatski segment još uvijek nema donošenja odluka na centralnom teritorijalnu autonomiju budući da nivou vlasti, ali jesu reducirani u jednu federalnu jedinicu Hrvati praksi, nakon što je smanjen opseg moraju da dijele sa Bošnjacima. Veći nadležnosti federacije. U Bosni i stepen konsocijacije zapravo bi bio Hercegovini je ključno izgraditi treći entitet, što predstavlja zahtjev federalni, državni nivo vlasti, ali nije određenih političkih stranaka sa neophodno dići konsocijaciju na viši konsocijacijskog hrvatskim predznakom unesen u 132 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ nivo na ovom nivou vlasti niti mjestima. Međutim, tada bi morao stvarati veći stepen konsocijacije. postojati precizan sadržaj vitalnog nacionalnog Savremene federalne države imaju drugi dom koji reprezentuje interesa i jasna procedura pokretanja zaštite ovog interesa. federalne jedinice ili, rjeđe, druge ustavne subjekte. Drugom bi domu U suprotnom, ovaj trebala biti dodijeljena nadležnost da mehanizam može postati uslov štiti interese federalnih jedinica ili dnevne politike. „Aprilski“ paket drugih ustavnih subjekata. Državna ustavnih promjena bi ovakvo stanje reforma od 1993. godine u Belgiji popravio, s tim da se planiralo da uklanja jednaki legislativni status ostanu Senata, ali zadržava njegov pristanak Predstavničkom domu. mehanizmi blokade u za ustavna pitanja, kao i ona koja se tiču regiona i jezičnih grupa. Takođe, Predmet interesovanja ovog zadržava i proceduru „alarm zvona“, rada predstavljao je odnos kada se radi o vitalnim interesima demokratije i federalizma, posebno jezičnih grupa. kao modela moguće organizacije društva i države. Posebno se u ovom Možda Hercegovinu, bi za Bosnu i s obzirom na radu govorilo o Bosni i Hercegovini, odnosno njenom sadašnjem savremenu federalnu praksu, bilo ustavnom sistemu. Uputili smo i na bolje etničku nedovršenost tog uređenja, odnosno reprezentaciju i mehanizme veta na na potrebu da se ustav mijenja. Iz jednom mjestu. Ako bi Dom naroda analize savremenih demokratskih Parlamentarne bila federalnih sistema ustanovili smo i lokacija za etničku reprezentaciju i izveli tvrdnju da osnov federalne mehanizme veta, ovo ne bi trebalo države mora biti pojedinac-građanin da bude primijenjeno na drugim i njegova građanska i druga prava. da koncentriše skupštine 133 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Društvene grupe ne mogu modela demokratije u Bosni i biti isključivi osnov organizacije Hercegovini, budući da on ima jedne federacije, ako se želi da optimalnu direktnost (participaciju) federacija bude efikasna. Kolektivna građana-glasača na svim nivoima prava grupa se izvode iz prava vlasti, kao i stvarnu deliberaciju u pojedinaca. podijeljenom društvu. Nedostatak Kulturno-etnička pripadnost ne može biti poseban političkog osnov za privilegovan položaj u predstavnika sa civilnim društvom i društvu i državi. U svakom slučaju, nedovoljno savremeni procesu odlučivanja su jedan od federalizam dijaloga učešće podrazumijeva zaštitu društvenih uzroka grupa organima vlasti. u vidu raznih formi izabranih građana nezadovoljstva u prema autonomije, samouprave i posebnih (kolektivnih) prava, a pri tome se Participativna pojedinac (građanin) ne potiskuje u nije drugi plan, nego je i dalje faktor demokratiju, konstituisanja političke vlasti. Kao neophodno mijenjati ili ukidati izuzetak u savremenom federalizmu etničke kvote u ustavnom sistemu u BiH, već bi bila u funkciji efikasnosti evrokontinentalnom pravnom zamjena za demokratija niti predstavničku bi čak bilo krugu se mogu navesti Belgija i bosanskohercegovačkog Bosna gdje Plenumi koji su se održavali u ima bosanskohercegovačkim opštinama centrifugalne, a ne centripetalne i gradovima jesu jedna forma efekte. participativne demokratije, ali one i Hercegovina, konsocijacijska demokratija moraju Dakle, na kraju rada, postati sistema. formalne, tj. propisane ustavom i zakonima. rezimiram, umjesto konsocijacijske demokratije izmjenama ustava predlažem uvođenje participacionog 134 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ Literatura Institutional Change. Taylor & Francis. - - Alber, Jens (1988.). “Is there from America and European - Batt, in Japan”, Review, 4(3), str. 181.-207. - Politik (1995.). Press. und - Chalmers Damian et. al. Cambridge University Press. of Democracy, 15(2). - Lijphart, Arendt Democracy “Falling Apart Together. Press. - Lijphart, Arendt Power-sharing Government: Political Development and Plural London: Yale University Belgian Consociationalism, Jillson, Calvin, American in (1977.). Societies. New Haven and The Changing Nature of 37., str. 68-85. Arendt, Divided Societies”, Journal Deschouwer, Kris (2002.). 1961-2001”, Acta Politica Lijphart, “Constitution Design for law: text and materials. - Will Rights. Oxford: Clarendon (2006.). European Union - Kymlicka, Liberal Theory of Minority im Zeitgeschichte, 10. - Berlin: Multicultural Citizenship. A internationalen Vergleich”. Aus Deutschland. Dunkcer &Humblot. Helge. “Direktdemokratie und Reich 1933-1938”, u: Wahlen North Sociological (1998.). Abstimmungen im Dritten evidence Europe, Otmar “Wahlen a crisis of the welfare state? Cross-national Jung, in (1985.). South Africa. Berkeley: Institute of International Studies, University of California. 135 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ - - Lijphart, Arendt, „The Suggestions for Studying the Theory and Consociational Right now that Studying the Practices“, 1965-2000. Acta Right Politica, 37. Historically Speaking. Marquand, David (1979.). - is Trendy”, Schelsinger, Arthur, Jr. “Liberalism in Parliament for Europe. (1956.). Meny, Yves (2003.). “De La America: Democratie En Europe: Old Europeans” u: The Politics of Concepts Hope and New Journal A Note (1962.). for Boston: Riverside press. of Common Market Studies, - Stojanović, Nenad (2006.). 41. “Do Pejanović, Mirko (2005.). Democracies Really Require Politički razvitak Bosne i PR? Counterevidence from Hercegovine Switzerland”, Swiss Political u postdejtonskom Multicultural Science Review 12(4). periodu. Sarajevo: Šahinpašić. - Ribuffo, Leo. B. (2011.). “20 Evolution of Consociational Challenges”, - - - Stojanović, Nenad (2009.), Ranney, Austin & Kendall, “Konsocijacija – Švajcarska i Williams Bosna (1956.). “Basic Charles Deane F., E., u: - Stojanović, N. (2006.). The Neubauer, Dillema of Ethnic Quotas in Empirical Power-Sharing Theory, The Democratic Theory. Chicago: Case Markham Herzegovina, Company (1969.) Hercegovina”. Pregled, 85/3-4. principles for a Model of Democracy”, u: Cbudee, i Publishing Western of Bosnia u: Balkans: and The A 136 �Društveni ogledi, decembar 2020. _____________________________ - European Challenge. Koper: London: Yale University Publishing House Annales. Press. Stojanović, Nenad (2000.). - Weber, Max (1947.). The The Idea of a Swiss Nation. Theory A Economic Critique Kymlicka’s of Will Account of Parsons, of Social and Organization. Talkot (ed.). Multinational States. (M. A. London: W. Hodge and teza). Company. Montreal: McGill University. - Van Parijs, Phillipe (2000.). “Power-sharing versus Border-Crossing”, u: Shapiro, Ian. & Macedo, Stephen (eds.). Designing Democratic Institutions. New York: New York University Press. - Vasović, V. Savremene (2012.). demokratije. Beograd: Službeni glasnik. - Velički, Robert “Ostvarivanje (2008.). neposredne demokracije u Njemačkoj i Austriji”, Politička misao, Vol. XLV, br. 3.-4., str. 119.135. - Walzer, Michael (1997.). On toleration. New Haven and 137 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društveni ogledi Author Author Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet Keywords Keywords. Article PeerReviewed Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-5706 Publisher An entity responsible for making the resource available International Burch University Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Ogled o odnosu demokratije i federalizma: teorija, ustavne slike i socio-političke stvarnosti Author Author Davor Trlin Abstract A summary of the resource. Autor se u radu bavi analizom teorijskih osnova odnosa dva oblika države, te ispitivanjem ustavnih sistema selektovanih izvedbenih oblika federalizma (Sjedinjene Američke Države, evropskokontinentalni pravni krug i Evropska unija). Cilj rada je pokušati izvesti neke poopćive zaključke te prikazati kako su najprogresivniji izvedbeni oblici federalizma regulirali demokratiju u svojim najvišim pravno-političkim aktima, a posebno neposredno učešće građana u donošenju odluka. Poseban cilj rada je da se kompariraju rješenja iz drugih federacija sa stanjem u Bosni i Hercegovini, a posebno nas zanimaju Švicarska i Belgija, za koje se smatra da imaju elemente konsocijacijske demokratije u svom ustavnom sistemu. Bosna i Hercegovina je idealni tip konsocijacijske demokratije. Na državnom nivou BiH nema mogućnosti za neposrednu demokratiju. Pokušaćemo pronaći sličnu ustavnu sliku u selektovanim državama. Keywords Keywords. Demokratija, federalizam, konsocijacijska demokratija, neposredna demokratija, etničke kvote, proces odlučivanja, mehanizmi blokade DOI Digital object identifier 10.14706/DOI21414