1
10
4
-
https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/5af4ec1919c22c63d7d1a2300672cdf9.pdf
2e80abc0372cc070370c859562fa1e88
PDF Text
Text
Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
OGLED O ODNOSU
Sažetak
DEMOKRATIJE I
Autor
se
u
radu
bavi
FEDERALIZMA:
analizom teorijskih osnova odnosa
TEORIJA, USTAVNE
dva oblika države, te ispitivanjem
SLIKE I SOCIOPOLITIČKE
STVARNOSTI
ustavnih
sistema
selektovanih
izvedbenih
oblika
federalizma
(Sjedinjene
Američke
Države,
evropskokontinentalni pravni krug i
Evropska unija). Cilj rada je pokušati
ESSAY ON RELATION
izvesti neke poopćive zaključke te
OF DEMOCRACY AND
prikazati kako su najprogresivniji
FEDERALISM: THEORY,
CONSTITUTIONAL
izvedbeni
oblici
federalizma
regulirali demokratiju u svojim
najvišim pravno-političkim aktima, a
PICTURES AND SOCIO-
posebno
POLITICAL REALITIES
građana
u
Poseban
cilj
neposredno
učešće
donošenju
odluka.
rada
je
kompariraju
Javna ustanova Centar za edukaciju
federacija sa stanjem u Bosni i
sudija i tužilaca u FBiH i predavač na
Hercegovini,
International Burch University
zanimaju Švicarska i Belgija, za koje
davor.trlin@gmail.com
se
a
iz
se
Dr. sci. iur. Davor Trlin
smatra
rješenja
da
drugih
posebno
da
imaju
nas
elemente
konsocijacijske demokratije u svom
JEL klasifikacija: K19
ustavnom
DOI: 10.14706/DOI21414
Hercegovina
sistemu.
je
konsocijacijske
državnom
mogućnosti
Bosna
idealni
demokratije.
nivou
za
BiH
i
tip
Na
nema
neposrednu
92
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
demokratiju. Pokušaćemo pronaći
federations with the situation in
sličnu ustavnu sliku u selektovanim
Bosnia and Herzegovina, and we are
državama.
especially interested in Switzerland
and Belgium, which are considered
Ključne
riječi:
Demokratija,
to have elements of consociational
federalizam, konsocijacijska demokratija,
democracy in their constitutional
neposredna demokratija, etničke kvote,
system. Bosnia and Herzegovina is
proces odlučivanja, mehanizmi blokade
an ideal type of consociational
democracy. At the state level in BiH,
Abstract
there are no opportunities for direct
democracy. We will try to find a
similar constitutional picture in the
The author analyzes the
theoretical
foundations
of
relationship between the two forms
of
state,
and
examines
selected states.
the
the
constitutional systems of selected
forms of federalism (United States,
European continental legal circle
Key words: Democracy, federalism,
consociational democracy, direct democracy,
ethnic quotas, decision-making process,
blockade mechanisms
and the European Union). The aim
of this paper is to try to draw some
general conclusions and show how
the most progressive forms of
federalism regulated democracy in
its highest legal and political acts,
and
especially
the
direct
participation of citizens in decisionmaking. A special goal of the paper
is to compare solutions from other
93
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Uvod
građana u federacijama u kojima
postoje permanentne tenzije između
Osnovno pitanje koje se
određenih segmenata društva.
obrađuje u ovom radu je pitanje
ustavnog
regulisanja
načina
upravljanja poslovima od javnog
interesa,
odnosno
participacije
građana u odlučivanju u federalno
uređenim državama. Ovo pitanje je
povezano sa legitimitetom aktiviteta
izabranih
predstavnika,
manifestovanom prvenstveno kroz
donošenje odluka koje su bitne za
cijelo društvo federalne države.
Za
političke
analitičare,
teoretičare demokratije, aktiviste
ljudskih prava, kao i za one koji se
bave konsolidacijom demokratije u
post-konfliktnim društvima, jako je
važno da prepoznaju konkretne
prednosti kao i štetne efekte od
primjene federalizma u konkretnoj
državi. Jedan od najvećih štetnih
efekata je taj što federalno državno
uređenje može da omogući etnonacionalistima da ostvare svoje
Komparativni
ustavni
sistemi na različite načine regulišu
mogućnosti
uticaja
građana
na
izabrane predstavnike u donošenju
odluka
koje
se
tiču
njihovih
legitimnih interesa. Kod davanja
odgovora na pitanje navedeno u
prvoj rečenici ovog dijela rada,
prezentovaću normativni okvir za
implementaciju
demokratskog
političkog
u
režima
izabranim
savremenim federacijama. Posebno
nas
zanima
način
participacije
političke ciljeve. Rizik je posebno
veliki kada se izbori provedu u onim
državama koje su prije uvođenja
demokratskog režima bili jedinice
nedemokratske federalne politike i u
kojima
nije
bilo
demokratskih
političkih stranaka koje bi djelovale
na cijelom državnom teritoriju.
Od devet bivših realsocijalističkih
država Evrope, šest ih je bilo
unitarno, a tri federalno uređenih.
Od šest bivših unitarnih sada postoji
pet (jer se bivša Istočna Njemačka
94
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ujedinila
sa
Zapadnom
Iako
ima
veliki
broj
Njemačkom), a od tri federalne je
multietničkih država na svijetu, mali
nastalo dvadeset i dvije nezavisne
broj takvih država su demokratije.
države. Najveći dio krvoprolića
Takve multietničke demokratske
zasnovanom
međuetničkoj
države koje postoje u savremenom
mržnji, a koje su za posljedice imale
društvu (Švicarska, Kanada, Belgija,
etabliranje etnokratija, desio se
Indija...) su, s druge strane, sve
upravo u okvirima geopolitičkog
federacije. Sve ove države su u svojoj
područja ove tri nekadašnje ex-
istoriji imale probleme kada je riječ o
socijalističke federacije.
sputavanju
na
međuetničkih
animoziteta (čak i Švicarska je 1848.
Međutim, bez obzira na ove
negativne
posljedice
etničkog
godine
imala
secesiju
Sonderbund
katoličkih
rat,
kantona),
federalizma, federacije su, daleko
međutim sve one su danas razumno
više nego unitarne države, forme
stabilna društva.
državnog uređenja koje su jako
S
povezane
multietničkim
multietnički
demokratijama. Federalne države su
teritorijalno
takođe države koje imaju najčešće
država je odbijala da se transformiše
veliki
veliku
u federaciju i nije uspjela da izađe na
površinu teritorija, ali koje su veoma
kraj sa dubokim etničkim podjelama
često
bazi
koje su na kraju prerasle u krvavi
različitog jezika koje govore njihovi
građanski rat koji je trajao punih 15
stanovnici.
godina.
broj
sa
stanovnika,
fragmentirane
U
na
stvari,
svaka
druge
strane,
i
Šri
Lanka,
multilingvistički
zasnovana
unitarna
dugotrajna demokratska država gdje
je multietnička i multilingvistička
U
prilog
snažnoj
politika teritorijalno zasnovana, je
povezanosti
demokratije
i
federacija.
federalizma ide i činjenica da pet
multietničkih demokratija koje dugo
95
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
postoje, a koje imaju visok stepen
smještena u preko 2.000 naseljenih
multietičnosti i multilingvističnosti,
ostrva. Ima veliku lingvističku i
Indija, Kanada, Belgija, Švicarska i
etničku fragmentaciju i mnogo
Sjedinjene Američke Države - su
religija. Ako Indonezija ikada bude
federalne države. Činjenica da su
htjela da postane demokratija, ona bi
ove države izabrale da usvoje
trebala
federalni sistem državne vlasti, ne
prihvatanja
dokazuje ništa, ali sugeriše da
federalizma
federalizam može pomoći ovakvim
federalne
državama da prevaziđu probleme
decentralizovanu.
koje
dolaze
sa
etničkom
da
pokrene
pitanje
različite
vrste
ili
čak
države
prerastanja
u
unitarnu
i
lingvističkom raznolikošću društva.
Međutim, brojni politički,
Zapravo, po mom sudu, ako države
religijski,
poput Indonezije, Rusije, Nigerije ili
intelektualni lideri Indonezije, nakon
Burme ikada žele da postanu
pada Suharta, su odbili bilo koju od
stabilne demokratije, one moraju
ovih varijanti uređenja države, a
uspostaviti funkcionalne federalne
razlog
sisteme
da
secesionista
dođe
do
holandske
kapacitet
za
Indonezija bi barem mogla da
i
razmisli da prihvati decentralizovani
koji
omogućavaju
kulturna
raznolikost
izražaja,
veliki
socioekonomski
razvoj,
kao
vojni
je
bila
(posebno!)
borba
nakon
protiv
svrgavanja
kolonijalne
vlasti.
generalni standard jednakosti među
federalizam
građanima.
vrstu unitarne države, za svoje
unutrašnje
Uzmimo za primjer slučaj
Indonezije.
Ona
ispunjava
ili
i
decentralizovanu
političko-teritorijalne
jedinice sa posebnim nadležnostima
sva
kao što su Aceh i Irian Jaya. Moguće
teorijska mjerila federalne države.
je i varijanta gdje bi centralna vlast
Ima populaciju preko 200 miliona.
Indonezije formirala federalističke
Ostrvska je država; njena teritorija je
pravne i političke veze sa ovim,
96
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
teritorijalno,
etnički
i
kulturno
Prednost
demokratije
u
različitim dijelovima, a dok bi sa
odnosu na druge oblike političkog
ostalim
političko-teritorijalnim
režima je u tome što smatram da što
jedinicima, zasnovala veze kao u
su bliže institucije vlasti narodu
unitarnoj državi.
kojem služe, manje je neefikasnosti
sistema; da što više ljudi ima glas u
Šta je federalna država?
politikama koje upravljaju njihovim
Federalna država kao jedan od
životima to će biti kvalitet života
izvedbenih oblika federalizma je, u
bolji za sve stanovnike u državi; da
stvari garant da centralna vlast nije
će jedno društvo biti progresivnije,
krajnji autoritet sam po sebi. To
bez obzira na različite društvene
znači da organi federalnih jedinica
grupe i zajednice, odnosno, po mom
imaju značajnu ulogu u političkom
mišljenju
procesu, imaju sopstvena prava i
društvima
dužnosti, i nisu puki izvršioci volje
demokratije mogu da djeluju kao
centralnih organa vlasti u državi.
kohezivni i integrišući faktor.
u
segmentiranim
pojedini
oblici
Dalje bih dodao da je ključna
komponenta
drugog
demokratije,
fenomena
koji
će
kao
U unitarnoj državi, gdje
se
organi lokalne samouprave i oblika
analizirati u ovom radu, devoluiranje
decentralizacije
što je moguće više vlasti narodu. Što
decentralizovanoj državi) najčešće
je više udaljena centralna vlast od
implementiraju direktive centralnog
naroda, sve je manje demokratska. Iz
nivoa vlasti, međutim čak i kada se
ovog razloga ja bih uvrstio lokalne
to ne dešava, centralna vlast, i kada
samouprave u važnog subjekta
niži nivoi vlasti od centralnog imaju
demokratskog
de iure određena prava i dužnosti, je
režima.
oblika
političkog
(u
unitarnoj
nesumljivo udaljena od naroda. U
unitarnoj državi, koja nema oblike
teritorijalne
decentralizacije,
sve
97
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
važne nadležnosti su pozicionirane
smatra da je obrazovanje lokalno
na centralnom nivou vlasti.
pitanje koje treba da služi građanima
u lokalnoj zajednici, bez ikakvog
U
nekim
federalnim
uplitanja od strane federalne vlasti,
državama kao što je to primjera radi
ali i organa federalnih jedinica,
Malezija, određene nadležnosti koje
budući da je dominirajuće mišljenje
bi mogle biti (i uobičajeno je da su)
da su takvi organi birokratizovani i
na nižim nivoima vlasti, se nalaze na
od lokalne zajednice udaljeni.
federalnom nivou vlasti. Primjer je
obrazovanje.
S
druge
strane,
regulisanje
obrazovanja
Kao
što
se
principom
u
analiziranja „od države do države“
Sjedinjenim Američkim Državama
tek može zaključiti koji oblik
je na nivou vlasti federalnih jedinica,
državnog uređenja – federalna ili
ali lokalne zajednice su ovlaštene da
unitarna država je za tu, konkretnu
ne
način
državu najbolji, tako se isto ne može,
politiku
prije sagledavanja efekata određenog
moraju
na
striktan
provoditi
obrazovnu
federalnih
jedinica,
da
državnog uređenja vidjeti da li je
roditelji učenika mogu da postanu
vrsta tog državnog uređenja dala
članovi
adekvatne rezultate, kao i da li je
roditeljskih
budući
odbora
u
školama koji mogu da odrede
uspješno
bilo
pozicioniranje
kakvim će predmetima učenici biti
određene nadležnosti na određeni
podučavani i kakav će biti njihov
nivo vlasti u državi.
sadržaj.
Po mom mišljenju, kod
Centralna
(savezna,
implementacije krivičnog sistema u
Sjedinjenih
Sjedinjenim Američkim Državama,
Američkih Država ne uređuje na
na kriv način je postavljen sistem
neposredan
istraživanja međudržavnog (mislim
federalna)
vlast
način
domen
obrazovanja u ovoj državi, jer se
na
državu
(„state“),
članicu
98
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Sjedinjenih Država) kriminala, do
demokratiju ili da bolje odgovaraju
stepena da je postao izuzetno težak
demokratiji.
za provođenje u praksi. Takođe,
smatram da se federalnim jedinicima
Taj zaključak se ne može
nije trebalo dati pravo da svaka za
izvesti
sebe
konkretne unitarne države. Bitno je
donose
zakonodavstvo,
krivično
iz
moraju
se
analizirati
što
samo da u je u takvim državama
smatram da bi trebala biti sigurnost i
narodni suverenitet ustavni princip,
jednakost u tretmanu u krivičnim
ali i da postoje u ustavu i u praksi
stvarima.
mehanizmi da se on i ostvari.
Takođe
razloga
i
smatram
da
u
Federalna država, samom
federacijama ne bi trebali biti
činjenicom
uspostavljeni
federalnim
paralelni
pravni
da
omogućuje
jedinicama
i
nižim
sistemi, ako ne postoji u ustavu
nivoima vlasti da donose propise iz
pozicioniran princip normativne
okvira svojih nadležnosti, čini veliki
hijerarhije sa kolizionom normom
ustupak demokratiji, posebno ako
koja bi propisivala da federalni
omogućuje i federalnoj jedinici i
propisi i akti nakon stupanja na
jedinici lokalne samouprave da
snagu stavljaju van snage sve akte
konsultuje
narod
federalnih jedinica (uključujući i
njihovom
području
ustave) koji nisu u skladu ili su u
određenih
instituta
suprotnosti sa njima.
demokratije o pitanjima iz njihove
koji
da
živi
na
putem
neposredne
nadležnosti.
Budući da će centralna tema
ovog
rada
biti
demokratija
u
Demokratski sistemi treba
federalnim državama, ja ne tvrdim
da imaju pravila koja uređuju limite
da unitarne države nisu sposobne za
za
zastupnike
u
članstvo
predstavničkih organa, neki od njih
99
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
su izbori, podjela vlasti, federalizam,
nivoe vlasti, ako nedostaje neki
ljudska prava (pravo glasa, pravo
mehanizam
vlasništva, sloboda izražavanja...).
izabranih i imenovanih funkcionera
Teoretičari demokratije, politolozi i
na više nivoa vlasti ili u više
stručnjaci za ustavno pravo često ne
federalnih
uspijevaju
kod
demokratičnosti, po mom mišljenju,
objašnjavanja jednog društveno-
onda je u takvim državama nizak.
političkog
se
Ovaj rad upravo želi da dokaže da je
prava
potreban neki uticaj građana, naroda
izabranih predstavnika ograničavaju.
na izabrane predstavnike koji često
Činjenica da u većini država izabrani
ne rade u ime i u interesu onih koji
i
zvaničnici
su ih birali, a trebao bi da radi. To bi
demokratske
vrlo često, u izvjesnim uslovima,
da
analiziraju,
sistema,
demokratske
institucije i
imenovani
kompromituju
institucije
i
kako
ne
poštuju
prava
građana, dovodi do potrebe da
nadzora
jedinica.
i
kritike
Stepen
mogli, smatram, da budu instituti
neposredne demokratije.
teorija objasni uslove koji vode do
toga da funkcioneri poštuju pravila.
U federalnim državama, bilo
Komparativni
federalizam
da je apliciran kooperativni ili
konkurentski federalizam, poseban
je problem s obzirom na različite
Pod modelom demokratije najbolje je
smatrati „mentalnu sliku suštinske prirode
demokratije, odnosno osnovnih obilježja ili
principa, na osnovu kojih je moguće
razlikovati demokratski sistem od drugih
sistema“: Ranney, A.- Kendall, W. (1956.).
„Basic principles for a Model of
Democracy“, u: Cnudee, C. F. – Neubauer,
143
Od
analiziranih
ustavnih
sistema, liberalna demokratija kao
model demokratije143 je primijenjena
D. E., Empirical Democratic Theory. Chicago:
Markham Publishing Company, str. 42.
Model demokratije je najbliži onome što
Max Weber naziva idealnim tipom, tj.
konstrukcijom „čisto racionalnog toka
akcije na osnovu datih ciljeva učesnika i
adekvatnog znanja svih okolnosti“: Weber,
M. (1947.). The Theory of Social and Economic
100
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
u
Sjedinjenim
Američkim
je zastupljen većinski model uz
Državama144, SR Njemačkoj i SR
primjenu
Austriji. U Belgiji je primijenjen
korektivnog.
idealni
tip
pluralističkog,
kao
konsocijacijske
demokratije, a u Švicarskoj idealni
Funkcionisanje
vlasti
tip konsenzualne demokratije. U
kontroliše najšira javnost, ne samo
Sjedinjenim Američkim Državama
interesne
Organization. Parsons, T. (ed.), London: W.
Hodge, and Company, str. 83. i 84. Postoje
različite klasifikacije modela demokratije, od
kojih se izdvajaju empirijsko-normativne.
Prema klasifikaciji koja ima i empirijski i
normativni značaj, izdvajaju se: 1. Liberalna
demokratija, 2. Poliarhija, 3. Konsocijacija,
4.
Diskurzivna
demokratija,
5.
Participaciona
demokratija,
6.
Kosmopolitska demokratija i 7. Model
multikulturnog građanstva.
144 Dominantna ideologija u političkom
sistemu SAD je republikanizam, zajedno sa
jednom formom klasičnog liberalizma (usp.:
Jillson, C.. American Government: Political
Development and Institutional Change. Taylor &
Francis, str. 14.). U prvim godinama
formiranja Sjedinjenih Američkih Država
ekonomija se dominantno sastojala od
agrikulture i malog privatnog biznisa.
Laissez-faire ideologija je bila napuštena za
vrijeme Velike depresije. Između 1930. i
1970. godine fiskalnu politiku je
karakterisao
kejnzijanski
konsenzus,
vrijeme u kojem je moderni američki
liberalizam
dominirao
američkom
politikom. Krajem 1970-ih i početkom
1980-ih godina, laissez-faire ideologija, kako
ju je objasnio posebno Milton Friedman, je
još jednom postala snažna snaga američke
politike. Američka država blagostanja se
proširila nakon Drugog svjetskog rata, ali je
od kasnih 70-ih godina prošlog vijeka bila
na 20% BNP-a (usp.: Albert, J. (1988). „Is
There a crisis of the welfare state? Crossnational evidence from Europe, North
America and Japan“. European Sociologial
Review, 4 (3), str. 181-207.). Danas su
moderni američki liberalizam i moderni
američki konzervativizam u kontinuiranoj
političkoj borbi. Moderni američki
liberalizam
i
moderni
američki
konzervativizam se razlikuju od onih u
ostatku svijeta. Prema američkom istoričaru
Arthuru Schlesingeru Jr., „liberalizam u
američkoj upotrebi ima malo veze sa istim
pojmom korištenim u politici evropskih
država“, citirajući činjenicu da američki
liberalizam ne podržava posvećenost
klasičnog liberalizma ograničenju vlasti i
laissez-faire ekonomiji (usp. „Liberalism in
America: A Note for Europeans by Arthur
Schlesinger, Jr. (1956)“ u The Politics of Hope
(1962.). Boston: Riverside Press.). Budući
da ove dvije pozicije podržavaju američki
konzervativci, istoričar Leo B. Ribuffo je
2011. godine zapazio da „ono što
Amerikanci danas zovu konzervativizmom,
ostatak svijeta zove liberalizmom ili
neoliberalizmom“ (usp.: Ribuffo, L. P.
(2011.). „20 Suggestions for Studying the
Right now that Studying the Right is
Trendy“. Historically Speaking, str. 6.).
grupe.
Ovako
se
101
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ograničava djelovanje većine da se
mogu
čuti
Manjinama
i
je
interesi
grupe.
omogućeno
U SR Njemačkoj nema
da
ustavnog osnova za raspisivanje
učestvuju u vršenju vlasti upravo
referenduma na federalnom nivou
zahvaljujući pluralističkom modelu.
vlasti145, ali ima na nižim nivoima
Neposredna demokratija egzistira u
vlasti. Austrijski Ustav dopušta tri
ovoj
oblika
federaciji.
Neposredna
demokratija je najšire primijenjena u
neposredne
146
referendum ,
javno
demokratije:
očitovanje
Švicarskoj, i ustavno, ali i u praksi.
Njemačka je jedna od rijetkih država
Evropske unije koja nema iskustva sa
nacionalnim referendumom. Osnovni
zakon Njemačke od 1949. godine (u članu
29., koji nosi naziv „Preustroj područja
savezne države“) propisuje nacionalni
referendum
samo
za
promjenu
administrativnih granica. U stavu 2. člana
20. ovog akta je propisano: „Sva državna vlast
proizilazi iz naroda. Narod ju ostvaruje na
izborima, referendumom te preko tijela
zakonodavne, izvršne i sudske vlasti“. Dakle,
kreatori Osnovnog zakona nisu u
potpunosti zatvorili vrata neposrednoj
demokratiji, ali nisu propisali mehanizme
pomoću kojih se demokratski principi
mogu realizovati putem referenduma. Usp.
Velički,
R.
(2008.).
„Ostvarivanje
neposredne demokracije u Njemačkoj i
Austriji“. Politička misao, Vol. XLV, br. 3-4.,
str. 131. U Weimarskoj republici su bile
izvedene tri građanske inicijative i dva
referenduma (1926. godine i 1929. godine),
a tri referenduma su održana u periodu
Nacionalsocijalizma. Razlog zbog kojeg su
odredbe o referendumu u Osnovnom
zakonu tako skromne treba tražiti u strahu
od iskorištavanja u svoje svrhe referenduma
od strane tada snažne Komunističke stranke
SR Njemačke (koja je u to vrijeme bila pod
145
jakim uticajem SSSR-a). Usp.: Jung, O.
(1998.). „Wahlen und Abstimmungen im
Dritten Reich 1933-1938“, u: Wahlen in
Deutscland. Berlin: Dunkcer & Humblot.
Bilo je u godinama nakon usvajanja
Osnovnog zakona, pokušaja da se uvedu
mehanizmi neposredne demokratije u
Osnovni zakon. Nakon černobilske
katastrofe 1986. godine desio se prvi, a cilj
je bio referendumom propisati strožije
uslove funkcionisanja atomskih centrala i
upotrebe atonske energije. Ova inicijativa se
okončala neuspješno. Nacrt ustavnih
promjena odbijen je 1998. godine (nije
postignuta neophodna 2/3 većina) kojim bi
se na saveznom nivou uveli građanska
inicijativa i referendum.
146 Građani, za razliku od Švicarske ne mogu
da traže održavanje referenduma za izmjenu
ustava. Ovaj oblik direktne demokratije se u
Austriji može održati ako parlament bude
htio da temeljno izmijeni ustav. Nakon što
parlament izvrši tu izmjenu, onda se građani
o tome očituju, što će reći da je riječ o
obaveznom referendumu. Pored temeljnih,
referendumom se može odlučivati i o
djelimičnim izmjenama ustava, ako to
zatraži trećina Nacionalnog vijeća ili
Saveznog vijeća. Predmet referenduma
može biti zakon kojeg je donio parlament ili
102
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
naroda glasanjem147 i zahtjev za
Analiza modela demokratije
referendumom148. Dakle, u ove dvije
u pet ustavnih sistema savremenih
države
za
federacija i u ustavnom sistemu
građane da učestvuju u procesu
Evropske unije (ova konfederacija
donošenja
ima ustav u materijalnom smislu) je
postoji
mogućnost
odluka.
Njemačka
i
Austrija ipak nisu države koje su na
pokazala
dnu ljestvice država sa zastupljenim
dizajniranja i funkcionisanja učešća
149
oblicima neposredne demokratije .
da
ciljevi
i
sredstva
građana u procesu donošenja odluka
u političkom režimu može biti
veoma različita. Uz to je jako bitno
pitanje koje je postavila Savezna skupština.
Može se u određenim slučajevima odlučivati
i o nekom prijedlogu zakona, ali samo ako o
tome
odluči
federalni
parlament.
Referendumom se građani takođe pitaju da
li Predsjednik Saveza treba biti smijenjen.
Rezultat referenduma je obavezujući. Do
sada su na federalnom nivou vlasti
provedena dva referenduma: o stavljanju u
pogon atomske centrale u Zwentendorfu
(novembar 1978. godine) i pristupanju
Austrije Evropskoj uniji (juni 1994. godine).
147 Ovim institutom direktne demokratije se
ispituje načelni stav građana o određenom
pitanju, a čiji ishod nije obavezujući. Većina
u parlamentu odlučuje o formulaciji pitanja,
a pitanje se postavlja tako da se može dati
odgovor „da“ ili „ne“, ili se daje izbor dva
prijedloga rješenja pitanja. Za razliku od
referenduma, Austrijanci koji žive u
inostranstvu nemaju pravo da sudjeluju u
javnom očitovanju. Do danas na nivou
federalne vlasti u Austriji nije provedeno ni
jedno javno očitovanje naroda glasanjem.
148 Ovo je zapravo vrsta peticije parlamentu.
On ne može voditi referendumu. Vrlo se
često koristi u Austriji (npr. do 2005. godine
čak 31 put. Usp. Velički, R. (2008.), op. cit.,
str. 131.). Jedini je oblik neposredne
demokratije o kojem građani odlučuju sami,
a ne proizvodi pravne posljedice. Da bi se
pokrenuo zahtjev za referendumom,
potrebno je skupiti 0.1% potpisa, a nakon
toga je potrebna i podrška 100.000 birača,
čiji se potpisi moraju prikupiti u roku od
sedam dana (inicijatori ne mogu sami
prikupljati potpise već se prikupljanje
potpisa vrši u „službenim“ prostorijama
(npr. škola) uz predočenje nekog ličnog
dokumenta (lična karta, pasoš...)), da bi se
proveo. Ako zahtjev uspije, onda o njemu
raspravlja parlament.
149 Prema Helge Battu, Savezna Republika
Njemačka se, kada je riječ o korištenju
elemenata neposredne demokratije, nalazi u
skupini tzv „bojažljivih“ država (uz Poljsku,
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Finske, Belgije i Islanda), tj.
onih u kojima su tek začeci instrumentima
direktne demokratije, ali kod kojih se
političke elite boje da razviju te instrumente.
Usp. Batt, H. „Direktdemokratie im
internationalen Vergleich“. Aus Politik und
Zeitgeschichte, 10, str. 10-17.
103
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
šta je primarni cilj demokratije - je li
trebala uključiti u postojeći sistem
to mišljenje ili donošenje odluka.
reprezentacije,
Takođe je jako bitno pomiriti
neophodnosti.
iz
razloga
različite oblike demokratije. Kao
oblici demokratije, reprezentativna i
U analiziranju navedenih
direktna demokratija su međusobno
ustavnih sistema obrađen je i treći
u kontradikciji.
važan
segment
u
modelima
demokratije, koji je često povezan sa
Mogu
postojati
neki
distinkcijom
reprezentativna-
instrumenti demokratije u svakom
direktna demokratija. Ovaj segment
od ovih modela, u produžetku
karakterišu savremene diskusije o
reprezentativne demokratije, npr.
upravljačkoj ulozi države, posebno u
referendumi,
njihove
uslovima globalizacije i povećane
primjene su različiti od federacije do
kompleksnosti društva. Diskusije o
federacije.
teorijskim i praktičnim aspektima
ali
efekti
modela demokratije u savremenom
Rezultati referenduma su
komparativnom
federalizmu
ne
često u kontradikciji sa procesom
mogu biti razriješeni, jedino se mogu
donošenja odluka u reprezentativnoj
sačiniti kompromisi u dnevno-
demokratiji, čak ga često ometaju. I
političkoj praksi.
obrnuto, proces donošenja odluka
može biti jako spor u određenom
modelu
demokratije
se
mogu
kojoj
sačiniti ako se uzmu u obzir tri
dominira predstavnička demokratija,
sugestije, za sve modele demokratije
i samo ga instituti neposredne
koji su analizirani: 1.) odgovornija
demokratije mogu ubrzati. Dakle,
vlada,
negdje bi neposredna demokratija
informacijama u oba smjera - vlada i
trebala
javna uprava na jednoj strani i
biti
u
Kompromisi
subordinirana
reprezentativnoj, a negdje bi se
2.)
građanstvo
veća
na
drugoj
opskrba
i
3.)
104
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
transparentniji politički sistem. Bez
dana bez vlade u 2010. godini), koji
obzira koliki stepen ova tri elementa
je segment političkog sistema, u
demokratije postoji u ustavnom i
ustavnom
političkom sistemu svakog od ovih
mehanizam
analiziranih modela, uvijek se taj
onemogućava donošenje odluka u
stepen može i povećati. Nijedna od
zakonodavnom
tijelu
analiziranih federacija nije preuzela
Belgije.
je
sistemu
koji
Riječ
postoji
usporava
ili
Kraljevine
o
proceduri
150
participacijski model demokratije,
„alarmnog
zvona“ ,
bez obzira na učešće građana u
podrazumijeva
procesu donošenja odluka i kontroli
nekog predmeta koji se može
izabranih predstavnika.
negativno
odraziti
koji
suspendovanje
na
odnose
između dvije zajednice. Prijedlog
Proces donošenja odluka je,
koji su potpisale tri četvrtine članova
od analiziranih federacija, najsporiji
jedne lingvističke grupe rezultira
u Belgiji. Pored problema sporog
suspendovanjem
sastavljanja vlasti nakon izbora (589
procedure.
“Procedura alarmnog zvona“ služi da
spriječi jednu lingvističku grupu da
proslijedi prijedlog ili nacrt zakona. Jedna
jezička grupa može odgoditi zakonodavni
postupak na 30 dana, najmanje ¾ većinom.
S izuzetkom budžeta i zakona koji
zahtijevaju posebnu većinu, opravdani
prijedlog, koji su potpisale najmanje 3/4
članova jedne jezičke grupe, predložen
nakon uvoda izvještaja, a prije završnog
glasanja na javnom zasjedanju, može
proglasiti da je priroda zakona ili prijedloga
takva da bi mogla ozbiljno ugroziti odnose
među zajednicama. U takvom slučaju se
obustavlja parlamentarni postupak, a
prijedlog se upućuje na Vijeće ministara,
koje u roku od 30 dana daje svoje
obrazložene preporuke o prijedlogu i
poziva navedeni dom da iznese svoje
mišljenje o tim preporukama ili o nacrtu
zakona ili o prijedlogu koji je bio prerađen.
Članovi jezičke grupe mogu samo jednom
da upotrijebe ovaj postupak, i to u vezi sa
istim zakonom ili prijedlogom. U praksi se
ova „izuzetna procedura“ koristi da bi se
opstruisali prijedlozi flamanske većine. Usp.
član 54. Ustava Belgije od 1993. godine.
Pored slučaja podjele izborne jedinice
Brussels-Halle-Vilvoorde od 2010. godine,
ovaj procedura je pokrenuta samo još
jednom, 1985. godine, u vezi sa
integracijom Economische Hogeschool
Limburg (Instituta za ekonomiju u
Limburgu) u Limburgs Universitair
Centrum
(Univerzitetski
Centar
u
Limburgu).
150
parlamentarne
105
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Za komparaciju sa Bosnom i
Hercegovinom,
važno
je
društva
i
skupina152.
povezivanje
Učešće
jezičkih
građana
napomenuti da samo u Belgiji
referendumima
postoje takođe etničke kvote koje su,
federalnog,
zapravo, višejezičke (ukupno je 15
lokalnog nivoa održavaju godišnje je
članova vlade u Belgiji, 1+7+7 i
veoma stabilno i procenat je veliki,
mora da bude 50% Valonaca i 50%
posebno kod glasanja o pitanjima
151
koji
se
na
od
kantonalnog
do
Flamanaca ). U Švicarskoj, za
koja se ocjenjuju kao važna153. U
razliku od Bosne i Hercegovine i
ustavnom sistemu Švicarske postoje
Belgije ne postoji ustavna obaveza
obligatorni ustavni referendum154,
popunjavanja određenih državnih
fakultativni zakonski referendum155 i
organa putem etničkog ključa.
građanska inicijativa za izmjene
Ustava156.
U Švicarskoj je direktna
povezivanja
Pored
kooperativnog
društvenih
demokratija omogućila integrisanje
značaj
Usp. stavove 1. i 2. člana 99. Ustava
Belgije od 1994. godine.
152 Institucije direktne demokratije imaju
veliki uticaj na švicarski politički sistem,
budući da je tim sredstvima osigurano pravo
na
proporcionalnu
predstavljenost.
Proporcionalnost je pojačana snagom
referenduma koej najvažnije društvene
grupe posjeduju.
153 “Za nepunih sto godina doneto je preko
900 saveznih akata uz referendumsko
izjašnjavanje građana. Važno je imati u vidu
da je veliki broj ovih akata posvećen
vitalnim pitanjima, kao što su Zakon o
zdravstvenom osiguranju, Zakon o vojnoj
obavezi. Mali je broj zakonskih prijedloga
koji su odbačeni na referendumu (svega 5
odsto). Na ovu saglasnost utiču mnogi
faktori među kojima nisu na poslednjem
mestu i „štimovanje“ javnog-biračkog
mnjenja i vođenje računa Savezne skupštine
o raspoloženju masa.“: Vasović, V. (2012.).
Savremene demokratije. Beograd: Službeni
glasnik, str. 153. Svi oblici neposredne
demokratije u Švicarskoj, posebno
referendumi, ne odnose mnogo vremena,
budući da se održavaju praznicima. Uprkos
činjenici da na referendumima utiče
relativno mali broj birača, u nauci se ističu i
druge pozitivne posljedice funkcionisanja
referenduma, kao što je: slabljenje moći
političkih stranaka, mogućnost jačanja
jedinstva države i pojačanje odgovornosti
građana (šire: Vasović, V. op. cit., str. 153.)
154 Usp. članove 140.,141. i 142. Ustava
Švicarske od 2000. godine.
155 Usp. članove 141. i 142. Ustava
Švicarske od 2000. godine.
156 Usp. članove 138. i 139. Ustava
Švicarske od 2000. godine.
151
direktne
grupa,
demokratije
se
106
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ogleda i u tome što prilikom
se
pregovora
inicijatorima
ustrojstvo Evropske unije i način
zakonskog prijedloga političke elite
odlučivanja, u kojem dominiraju
vrlo često mogu da takav prijedlog
Vijeće EU-a i Evropska komisija, a
učine otpornim na referendume i da
uz proporcionalno slabu ulogu
se kompromisom i ustupcima oko
Evropskog parlamenta, jedinog tijela
sadržaja spriječi ponovno posezanje
EU čije članove biraju građani
za
Evropske unije na izborima.
sa
instrumentima
neposredne
odnosi
na
institucionalno
demokratije.
Zaključio sam da Evropska
Političke elite nastoje da u
pregovorima
unija, ipak, konstantno radi na
oko
ustavnih
rješavanju problema demokratskog
između
pokretanja
deficita putem pojednostavljivanja
inicijative i referenduma, podstaknu
organizacije i načina donošenja
inicijatore na povlačenje prijedloga.
odluka,
To im je uspjelo u trećini slučajeva.
transparentnosti u radu organa
inicijativa,
povećavanjem
Unije, te uključivanjem civilnog
Analiziran je i demokratski
potencijal
Evropske
unije
društva u donošenje odluka.
i
zaključeno je da u ovoj konfederaciji
i dalje postoji demokratski deficit157.
Trenutno
dva
najveća
problema demokratskog deficita EU
Ovaj termin označava nedovoljnu
demokratičnost Evropske unije, koji
Drugim riječima rečeno, da Evropskoj
uniji nedostaje demokratskog legitimiteta.
Termin „demokratski deficit“ je prvi
iskoristio David Marquand 1979. godine,
misleći na Evropsku zajednicu, preteču
Evropske unije. Usp. Marquand, D. (1979.).
Parliament for Europe, str. 64.; Chalmers, D.
157
et. al. (2006.). European Union law: text and
materials, Cambridge University Press, str.
64. i Meny, Y. (2003.). „De La Democratie
En Europe: Old Concepts and New
Challenges“, Journal of Common Market
Studies 41, str. 1-13.
107
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
su:
COREPER158
i
trialogue
sastanci159.
U literaturi se navodi da je
konsocijacijski model demokratije u
svijetu
Bosanskohercegovačka
demokratija u svjetlu
komparativnog
federalizma
danas,
pored
Bosne
i
Hercegovine, primijenjen još samo u
Belgiji i Švicarskoj160. Lijphart čak
smatra ove dvije države kao uspješne
konsocijacijske demokratije, kada
zasniva ovaj model demokratije na
„sedam ključnih primjera“161. U
Grupe ministara iz nacionalnih vlada se
u Vijeću ministara EU sretnu na dan-dva,
dogovore se oko politike, usvoje propise.
Ministri finansija i agrikulture se sreću
jednom mjesečno, a ostali rjeđe. Detaljniji
posao rade “permanentni predstavnici”
država članica i njihovi zamjenici. Ovi
državni službenici, od kojih su većina
karijerne diplomate sa dugogodišnjim
iskustvom Evropske unije, se sreću u
dvorazinskom komitetu poznatom kao
“Coreper”. Oni razrješavaju brojna pitanja
prije nego se ministri sretnu, ostavljajući im
da odlučuju o politički osjetljivim pitanjima.
Zbog
tajnosti,
permanentnosti
i
sveprisutnosti Coreper-a, on je odavno
označan kao element demokratskog deficita
institucija EU.
159
Tajni trostrani razgovori između
osnovnih institucija EU (Evropski
parlament, Vijeće i Komisija) u svrhe
finaliziranja prava EU. Trialogue sastanci
nisu spomenuti nigdje u Ugovorima, već su
„izum“ institucija. Odvijaju se iza
zatvorenih vrata, između velikog broja
funkcionera visokog nivoa. Ipak, postali su
sistemski dio legislativnog procesa EU.
Ugovor o funkcioniranju EU eksplicitno
određuje redoslijed faza legislativnog
158
procesa, zahtijevajući da Evropski
parlament zauzme poziciju prije Vijeća.
Evropski parlament prvo treba da zauzme
svoju poziciju pa onda Vijeće mora ili
usvojiti poziciju Parlamenta ili usvojiti svoju
sopstvenu poziciju i komunicirati ju sa
Parlamentom, što vodi slijedećm krugu
pregovora. Na ovaj način javnost dobija
informaciju o poziciji svake političke grupe
i institucije i može da reaguje. Trialogue
sastanci ovo ignoriraju i odvijaju se prije
nego je Evropski parlament glasao plenarno
o predmetnom zakonu. Politički proces se
zaključuje na trialogue sastancima i
formalno je validiran kroz prva čitanja u
Evropskom parlamentu i Vijeću. Ovo
uništava učešće javnosti u procesu
donošenja odluka, sprečavajući pristup
informaciji potrebnoj da legislativni proces
bude istinski demokratski.
160 Lijphart, A. (1977). Democracy in Plural
Societies. New Haven and London: Yale
University Press. i Walzer, M. (1997.), On
Toleration. New Haven and London: Yale
University Press, str. 22-24.
161 Lijphart, A. (1985.). Power-Sharing in South
Africa. Berkeley: Institute of International
Studies, University of California, str. 89.
108
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
modernom
konsocijacijska
federalizmu
demokratija
je
drugog naroda. Federalizam u Belgiji
bila
i autonomija federalnih jedinica u
primijenjena još samo u Austriji
velikoj
mjeri
korespondira
sa
(1945-1966), a njeni principi su
položajem entiteta u BiH. Za razliku
postulirani u ustavnom i političkom
od Bosne i Hercegovine, postoji
sistemu Malezije (od 1955. godine),
funkcionalan
koja, ipak, ne zadovoljava sve
koordinacije
kriterije demokratskog društva, pa ju
države.
mehanizam
između
entiteta
i
nećemo ovdje posebno upoređivati.
Demokratija se u Belgiji
Iako je svaka federalna
razvijala
na
političkoj
slobodi,
država unikat, od svih analiziranih
poštovanju onih koji misle drugačije
federalnih država u savremenom
i spremnosti na kompromis. Bosna i
društvu, bosanskohercegovački je
Hercegovina
najsličniji belgijskom. U belgijskom
izgrađen jedan poseban vid političke
federalizmu dva naroda koji žive
kulture, koja se može nazvati
zajedno, Flamanci i Valonci, uspjeli
federalnom političkom kulturom. U
su u više koraka da unitarnu državu
Belgiji
preobraze u federalnu. Za razliku od
ekonomski rezultati. Flandrija je
Bosne i Hercegovine, Belgija je ovu
među
transformaciju državnog uređenja
regionima. Stopa nezaposlenosti je
izvela mirnim putem.
među najnižim u EU, sistemi
se
još
uvijek
postižu
najbogatijim
nema
uspješni
evropskim
obrazovanja i zdravstvene zaštite su
Analizom ustavnog sistema
jako efikasni. U Belgiji je, kao i u
Belgije sam utvrdio da ova država
Bosni i Hercegovini, primijenjena
ima veliku autonomiju regiona do
konsocijacijska
koje se došlo kroz mirne pregovore
regiona i tri etničke zajednice, kao
i tako što su oba naroda, u osnovi,
subjekti ustavnog sistema Belgije,
poštovala osjećaje i interese onog
učestvuju u dogovaranju u vezi s
demokratija.
Tri
109
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ustavnim nadležnostima od kojih su
podsjećaju na samostalne države.
neke regionalne, neke pomiješane ili
Slična
državne.
bosanskohercegovačkim entitetima.
je
situacija
i
sa
Treća federalna jedinica, Brisel sve
Međutim, Belgija se, kao ni
više postaje glavni grad – distrikt
Bosna i Hercegovina, ne može
Evropske unije. Smatramo da je
smatrati
varijantom
ispravna ocjena pojedinih belgijskih
konsocijacijske demokratije. Brojni
autora da konsocijacija kakva je
belgijski autori tvrde da je upravo
provedena u Belgiji daje malo nade
primjena konsocijacijskog modela
po pitanju stabilnosti sistema163.
demokratije u Belgiji dovela do
Država koja može biti označena kao
postepene
Belgije
stabilna konsocijacijska demokratija
budući da jača centrifugalne i slabi
je Švicarska. Ova država je primjer i
centripetalne snage162.
da konsocijacija nužno ne mora da
stabilnom
dezintegracije
proizvodi štetne posljedice164.
Dvije
federalne
jedinice
Belgije – regioni Valonija i Flandrija,
Švicarska
zaista
može
u brojnim oblastima, a posebno po
poslužiti kao uzor za Bosnu i
nadležnostima
imaju,
Hercegovinu, bez obzira na brojne
VanParijs, P. (2000.). Power-Sharing
versus Border-Crossing. u: Shapiro I. &
Macedo, S.(eds) Designing Democratic
Institutions. New York: New York University
Press.; Deschouwer, K. (2002.). “Falling
Apart Together. The Changing Nature of
Belgian Consociationalism, 1961-2001”,
Acta Politica 37, 68-85.
163 „Posebna vrsta teritorijalne i federalne
konsocijacije koja je provedena u Belgiji, i
koja je trebala biti rukovođena od strane
partija potpuno podijeljenih dužinom
teritorijalnih granica, daje malo nade po
pitanju stabilnosti sistema. Netrpeljivost
između jezičkih grupa bi mogla da se širi bez
granica, a u tom slučaju bi (politički) sistem
mogao biti suočen sa potrebom da
pregovara o razvodu… Cijena koju treba
platiti za demokratsku stabilnost je jako
visoka i (takav sistem) na kraju uopšte i ne
liči na demokratiju.” Deschouwer, K., op.
cit., str. 83-84.
164 Usp. Stojanović, N. (2006.). „Do
Multicultural Democracies Really Require
PR? Counterevidence from Switzerland“.
Swiss Political Science Review 12(4), str. 133.
162
koje
110
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
razlike koje postoje između ove dvije
kolokvijalnom govoru označavaju
federacije.
nacijama),
Skup
Švicarskoj
građana
čine
u
švicarski
a
pridjev
„bosankohercegovački“
veže
uz
državnopravni narod koji je sinonim
državljanstvo (koja se u modernoj
za naciju. Pojam „nacija“ se u
javnopravnoj komunikaciji smatra
Ustavu Švicarske pojavljuje kao
za jedan od elemenata pravne veze
pridjev institucija Švicarske. Tako
pojedinca
postoji
„nacionalnošću“).
Nacionalno
vijeće
sa
državom,
tj.
(Nationalrat; Conseil national; Consiglio
nazionale),
i
Nacionalna
banka
Švicarske
(Nationalstrassen;
Routes
nationales; Strade nazionali).
Shodno
tome,
prema
Ustavu, smatram da i u Švicarskoj i
u Bosni i Hercegovini postoji jedna
nacija, a ne više njih. Švicarska nacija
Da je Švicarska od početka
je zasnovana voljom, tj. zato što ju
definirana kao država-nacija vidi se
Švicarci žele, a ne zato što dijele
iz preambule Ustava od 1874.
zajedničke etničke, jezičke i kulturne
godine, u kojoj je bilo navedeno da
osobine. Pojam „narod“ se u
je jedan od najvažnijih ciljeva
Švicarskoj ne koristi da označi
Konfederacije „zadržati i unaprijediti
etnicitet već skup građana na
jedinstvo, snagu i čast švicarske nacije“.
različitim
Švicarska po ovom pitanju nije ništa
vlasti.
drugačija
Švicarske, može se govoriti i o
od
zapadnoevropskih
drugih
država,
gdje
nivoima
Tako,
osim
organizacije
na
nivou
narodima kantona.
nacija ne podrazumijeva zajedničko
biološko
i
kulturno
porijeklo
U Ustavu Kantona Ticino
građana. U Bosni i Hercegovini,
govori se o „ticinskom narodu“ (tal.
Ustav Bošnjake, Srbe i Hrvate
popolo ticinese), u Ustavu Kantona
određuje kao (konstitutivne) narode,
Ženeva o „ženevskom narodu“ (fr.
a ne nacije (iako se ovi narodi u
peuple genevois), a u Ustavu Kantona
111
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Bazel-Grad o „narodu Kantona
ako bi, npr., Bošnjak promijenio
Bazel-Grad“
Volk
des
prebivalište iz Prijedora u Livno, on
terminima
su
bi prestao biti građanin opštine
označeni svi građani tih kantona.
Prijedor i Republike Srpske i postao
Takođe, na opštinskom nivou vlasti,
bi
postoje, npr, „narod grada Lugano“
Federacije Bosne i Hercegovine.
(tal. popolo luganese). Svaki građanin
Međutim, za razliku od Švicarske,
Švicarske
ovaj pojedinac sa sobom nosi
Kantons).
(njem.
Ovim
je,
ustvari,
trostruki
građanin
opštine
jednom
Livno
od
i
građanin Švicarske: opštine koje živi,
pripadnost
tri
kantona u kojem živi, i Švicarske.
bosanskohercegovačka
Pored činjenice da je svaki građanin
konstitutivna naroda, koja mu nakon
pripadnik tri naroda, on je pripadnik
što je postao građanin Livna i
samo jedne nacije - švicarske nacije.
Federacije Bosne i Hercegovine daju
Promijeni li jedan građanin Švicarske
određena politička prava koja nije
opštinu ili (i) kanton on mijenja
imao kada je bio građanin Prijedora
narod kojem pripada, ali ostaje
i Republike Srpske.
pripadnik švicarske nacije.
U Švicarskoj, promjenom
Dakle,
nije
prebivališta iz jedne opštine u kojoj
multinacionalna država165, ali jeste
se govori samo, npr., njemački jezik
višejezična
U
u opštinu u kojoj se govori samo,
Švicarskoj, za razliku od Bosne i
npr., francuski jezik, prenosi se samo
Hercegovine, pojam „narod“ nije
lični
etničke prirode, već teritorijalno-
politička
građanske. U Bosni i Hercegovini,
Suprotno Bosni i Hercegovini,
Usp. Stojanović, N. (2000.). The Idea of a
Swiss Nation. A Critique of Will Kymlicka’s
Account of Multinational States. (M. A. teza),
Montreal: McGill University.; Suprotno:
Kymlicka, W. (1995.). Multicultural
Citizenship. A Liberal Theory of Minority Rights.
Oxford: Clarendon Press.
165
Švicarska
nacija-država.
identitet,
prava
ali
se
ne
posebna
dobijaju.
112
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Švicarska se zasniva na principu
građanin tog kantona, ali ako bude
građanstva, odnosno narodu koji
naučio i govorio francuski jezik,
predstavlja
skup
njega će u društvu smatrati za
predstavlja
osnov
građana,
koji
demokratske
Švicarca francuskog jezika167.
nacije-države, te na federalnom
principu prema kojem su kantoni
Kada je riječ o odnosu
prenijeli dio svog suvereniteta na
prema
federalnu
grupama
državu,
zadržavajući
autonomiju u tim oblastima.
etničkim/lingvističkim
susjednih
država,
u
Švicarskoj se jezičke grupe ne
osjećaju
kao
Italijani,
Švicarski ustav ne spominje
Francuzi...
konstitutivne narode ili nacije kao
italijanskog
jezika,
Švicarci
kolektive
njemačkog
jezika,
Švicarci
koje
čine
Švicarsku.
Švicarska nije određena dvostruko
kao
Bosna
i
Hercegovina,
već
kao
Nijemci,
Švicarci
francuskog jezika...
tj.
istovremeno i kao država građana i
U ovom dijelu rada ću se
država ravnopravnih naroda koji u
osvrnuti i na popunjavanje članstva
njoj žive166. U Švicarskoj postoji
predstavničkih tijela u Švicarskoj.
mogućnost da se jedan građanin čiji
Savezna skupština Švicarske se
je maternji jezik njemački preseli u
sastoji od dva doma. Donji dom je
kanton u kojem je službeni jezik
Nacionalno vijeće koje predstavlja
francuski. On automatski postaje
švicarsku naciju, tj. sve njene
Suprotno: Pejanović, M. (2005). Politički
razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom
periodu. Sarajevo: Šahinpašić. str. 248.
167 „Danas nije teško naći ljude u Ticinu sa
tipično njemačkim prezimenima kao što su,
naprimjer, Ritter, Müller ili Weber, koji se
nikada ne bi izjasnili kao „Švajcarci
njemačkog jezika“ (a često i ne znaju
govoriti njemački). Isto tako, u njemačkim i
francuskim govornim područjima je
moguće naći osobe sa prezimenima kao što
su Bernasconi, Sciarini ili Cavadini; iako ta
prezimena jasno potiču iz Ticina, te osobe
često nemaju nikakve veze sa Ticinom.“
Stojanović, N. (2009.). „Konsocijacija –
Švajcarska i Bosna i Hercegovina“. Pregled,
85/3-4, str. 74.
166
113
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
građane, po principu „jedan čovjek –
konsocijacijskim
jedan glas“.
demokratije,
modelom
manji
kantoni
su
proporcionalno zastupljeni u Vijeću
Njegovi članovi se biraju u
26
izbornih
jedinica
se
paralela sa Bosnom i Hercegovinom,
poklapaju sa kantonima, u najvećoj
gdje sva tri konstitutivna naroda
mjeri
imaju isti broj zastupnika u Domu
prema
principu.
koje
kantona. Ovdje se može napraviti
proporcionalnom
Gornji
-Vijeće
naroda - pet, iz čega se može izvesti
kantona predstavlja kantone i sastoji
zaključak da je manjinski narod u
se od 46 članova. Svi kantoni su
ovom
ravnopravno zastupljeni u ovom
zastupljen
domu
naroda. Oba modela popunjavanja
prema
kanton,
principu
dva
napomenu
dom
„jedan
poslanika“
da
su
tri
(uz
kantona
domu
gornjeg
na
proporcionalno
račun
doma,
i
većinskog
švicarski
i
bosanskohercegovački, odgovaraju
podijeljena na dva polukantona od
mjerilima
konsocijacijske
kojih svaki ima pravo na jednog
demokratije za koju je pozitivna
poslanika u Vijeću kantona).
zastupljenost
veća
od
proporcionalne168.
Švicarski ustavotvorac iz
1848. godine je sačinio model
Zaključno,
demokratiji
Kongres SAD, koji se sastoji od
„jedan čovjek jedan glas“ u korist
Vijeća zastupnika, koje predstavlja
teritorijalno-federalnog principa o
građane i Senata u kojem svaka od
ravnopravnosti federalnih jedinica-
saveznih
predstavnika.
U
ima
narušen
švicarskoj
Savezne skupštine po uzoru na
država
je
u
princip
po
dva
kantona. U vrijeme kada je kreiran
skladu
sa
Ustav od 1848. godine, protestanti
Lijphart, A. „Constitution Design for
Divided Societies“. Journal of Democracy,
15(2), str. 103.
168
114
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
su bili u većini u odnosu na katolike,
toga, katolici su imali autonomiju u
pa bi ih teoretski stalno mogli
kantonima, s obzirom na prirodu
preglasavati
švicarskog federalizma, koji je blagi,
da
su
tadašnji
ustavotvorci predvidjeli jedno vijeće
decentralizovani tip.
zakonodavnog organa po principu
„jedan čovjek jedan glas“. Iako su
katolički
kantoni
Međutim, u Ustavu od 1848.
izgubili
godine nigdje nije propisano da
Sonderburnski rat od 1847. godine,
katolici imaju zagarantovana prava
preovladavalo je mišljenje da bi, radi
ili povlastice u bilo kojoj grani
stabilnosti mlade švicarske države,
državne vlasti Švicarske. Nisu ih
trebalo raditi na integraciji katolične
imali ni protestanti. Dakle, nisu
manjine169. Iz tog razloga je stvoreno
postojale izričite formalne i direktne
Vijeće
pravilo
garancije koje štite manjine u državi
„dvostruke većine“ za referendume
koja je zasnovana na demokratskim
o promjenama Ustava.
principima. Tačno je da brojne
kantona,
te
federalne države (SAD, Kanada,
Većina kantona tada je bila
Belgija, Brazil, Rusija...) krše taj
vjerski homogena, a katolici su
princip tako što daje određena prava
većinom
u
svojim federalnim jedinicama, ali sve
Primjenom
te federalne jedinice su uređene
principa
prema građansko-demokratskim, a
manjim
bili
skoncentrisani
kantonima.
teritorijalno-federalnog
„jedan kanton, dva predstavnika“ u
ne vjerskim ili etničkim principima.
Vijeću kantona je zagarantovana više
nego proporcionalna zastupljenost
Iz ovoga se može izvesti
katolika, a čak su teoretski imali
zaključak
zagarantovanu i prostu većinu u tom
demokratskoj državi koja je upravni
domu Savezne skupštine. Pored
aparat segmentiranog društva, treba
169
da
u
federalnoj
Usp. Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 78.
115
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
težiti tome
da
se
brojne
apsolutnu većinu glasova, a da
neformalne načine štite manjine,
jezičke manjine u Nacionalnom
odnosno da se posebna prava i
vijeću
privilegije
davati
retoromanska) nemaju garanciju da
pojedincima,
neće biti nadglasavane u ovom
ne
kolektivima
na
trebaju
već
građanima170.
(francuska,
italijanska
i
domu Savezne skupštine.
Švicarska se u literaturi
Ni u Vijeću kantona nije
171
ispoštovan konsocijacijski princip,
vjerske.
jer su i u ovom domu jezičke grupe
Savezne
(slučajno!)
označava
kao
država
konsocijacije172.
Nacionalno
a
vijeće
ne
jezičke
skupštine Švicarske ne odgovara
proporcionalno
konsocijacijskom
stanovništvu
modelu
zastupljene
udjelu
Švicarske,
u
nema
demokratije budući da je primjena
garancije da neće biti nadglasavane
principa „jedan čovjek jedan glas“
niti
imala za posljedicu da Švicarci
bikameralizmu
njemačkog jezika, koji od svih
bosanskohercegovačke
jezičkih
stanovništvu
Parlamentarne skupštine, u Domu
Švicarske imaju najveći udio, imaju
naroda svaki od tri konstitutivna
„...garancije ne moraju (a mišljenja sam i
da ne trebaju) biti eksplicitne, formalne i
direktne. Poželjno je težiti ka fleksibilnijim
rješenjima koja implicitno, neformalno i
indirektno štite manjine ne kršeći osnovne
liberalne principe prema kojima jedna
demokratski uređena država ne treba davati
kolektivima, kao takvima, određena prava,
nego
samo
pojedincima-građanima.“
Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 79. Takođe
usp. i: Stojanović, N. (2006.). The Dilemma
of Ethnic
Quotas in Power-Sharing
Theory, The Case of Bosnia and
Herzegovina. u: Bufon, M., Gosar, A.,
Nurković N. and Sanguin, A.-L. (eds.). The
Western Balkans: A European Challenge.
Koper: Publishing House Annales. str. 331347.
171 Švicarska ima četiri de jure i de facto jezika,
a Bosna i Hercegovina jedan de facto, a tri de
jure jezika.
172
Lijphart, A. „The Evolution of
Consociational Theory and Consociational
Practices“, 1965-2000. Acta Politica, 37, str.
11-12.
170
grupa
u
imaju
pravo
veta.
U
116
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
naroda
ima
broj
kriterija za izbor (uz kanton, pol,
je
starost, političku stranku i političko
brojčano manjinski narod više nego
iskustvo), ali nije najvažniji. U
proporcionalno zastupljen. Ovdje se
Ustavu Švicarske niti u zakonima
može rezimirati da u Saveznoj
ove države ne postoji obaveza da
skupštini Švicarske nije
Savezno vijeće bude izbalansirano
predstavnika,
jednak
što
znači
da
uopšte
formalno ispoštovan konsocijacijski
jezički.
princip.
Referendumom od 1999.
U Saveznom vijeću je od
godine je uvedena preporuka (ne i
1943. godine do 1959. godine bio
obavezujuće pravilo!) da Savezna
zastupljen konsocijacijski model u
skupština „treba voditi računa“ da u
smislu vlasti „velike koalicije“ četiri
Saveznom vijeću sve „jezičke i
najveće stranke. Međutim, te stranke
geografske regije budu adekvatno
nisu stranke jezičkih ili vjerskih
zastupljene“. Od 1999. do 2007.
segmenata, već je razlika između njih
godine
isključivo u različitim pogledima na
ispoštovala ovu preporuku i u
društvo
Savezno vijeće nije uopšte izabrala
(ljevica/desnica,
Savezna
skupština
nije
liberali/konzervativci,
kandidata čiji je maternji jezik
proevropljani/nacionalisti...).
italijanski.
Dakle,
Švicarska
za
razliku od Bosne i Hercegovine i
Sve ove stranke su prisutne
Belgije, u kojoj u vladi mora po
u svim kantonima i mješovitog su
Ustavu da bude 50% Valonaca i 50%
jezičkog
i
Flamanaca, ne postoji formalna
Hercegovini bi pandan ovakvim
obaveza da se Savezna skupština
strankama
„građanske“,
popunjava po etničkom ključu. U
odnosno „multietničke“ stranke).
Bosni i Hercegovini u Vijeću
Kod izbora sedam članova Saveznog
ministara 1/3 ministara mora biti iz
karaktera
bile
(u
Bosni
vijeća, maternji jezik jeste jedan od
117
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Republike
Srpske,
a
2/3
iz
Federacije Bosne i Hercegovine.
osoba kojima je maternji jezik
njemački.
Svaki ministar u Bosni i
Švicarska nije država koja
Hercegovini ima po dva zamjenika
primjenjuje samo proporcionalni
ministra iz reda drugih naroda.
izborni sistem. Vijeće kantona se
Jezičke grupe u Švicarskoj, budući
bira većinskim sistemom, a sve do
da nisu subjekti ustavnog sistema,
1919. godine se istim sistemom
nemaju pravo veta. Predsjednik
biralo i Nacionalno vijeće. Ovakav
države se godišnje rotira između
način popunjavanja članstva nije
sedam ministara, članova Saveznog
izazvao
vijeća. U Bosni i Hercegovini se
proporcionalnu
primjenjuje etnički ključ (1 Bošnjak,
lingvističkih grupa, jer su one
1 Srbin i 1 Hrvat) u Predsjedništvu.
skoncetrisane
posljedice
na
zastupljenost
u
određenim
dijelovima Švicarske, pa je dovoljno
Iako ne postoji formalna
da se Švicarska podijeli na nekoliko
obaveza, u državnoj administraciji
izbornih jedinica i u Nacionalnom
Švicarske
vijeću
se
vodi
računa
o
će
jezičke
grupe
biti
„jezičkom ključu“, posebno nakon
predstavljene proporcionalno svojoj
što je Savezno vijeće nekoliko puta u
brojčanoj veličini173.
posljednje dvije decenije dalo upute
federalnim ministarstvima da trebaju
Dakle,
vidjeli
smo
da
voditi računa o ovom pitanju. U
švicarski režim u većini elemenata ne
Švicarskoj
odgovara
rukovodnim
je
trenutno
pozicijama
na
najviše
standardima
konsocijacijske demokratije. Jedini
element
konsocijacije
koji
je
Usp. Stojanović, N. (2006.), op. cit. , str.
134. Stojanović S. (2009.), op. cit., str. 82.
173
118
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
primijenjen u slučaju jezičkih grupa
zanemarivani (nerijetko i od strane
je
određenih vlada koje su ih znale
(teritorijalna)
autonomija
kulturnih (jezičkih) segmenata.
vlastitim zaključcima derogirati), a
reakcije interesnih grupa u BiH na to
Na kraju, mišljenja sam da, s
su bile slabe. S druge strane,
druge strane, Bosna i Hercegovina
Švicarska i Belgija odgovaraju, po
ne
potpunosti
našem mišljenju, svim elementima
modela
konsenzus demokratije. Ove dvije
konsenzus demokratije. Preciznije,
federacije u svom ustavnom sistemu
ona samo u korporativnom sistemu
imaju pet elemenata konsenzus
interesnih grupa nije u skladu sa
demokratije, koje Lijphart naziva
Lijphartovim konceptom konsenzus
izvršno-partijskim.
odgovara
elementima
u
teorijskog
demokratije. Razlozi za ovo su
brojni - veliki finansijski pritisak na
To su: multipartijski sistem,
sistem socijalne zaštite u Bosni i
multipartijske koalicije u formiranju
Hercegovini; povećana ideološka
vlasti, izbalansiran odnos legislative i
fragmentacija;
egzekutive,
narastanje
socijalnih
zahtjeva,
odgovara
veliki
novih
kojima
broj
ne
granskih
izborni
proporcionalne
korporativni
sistem
reprezentacije,
sistem
interesnih
sindikata i njihov slab aktivitet, kao i
grupa. Takođe, ima i pet elemenata
široko uključivanje medija u proces
koje Lijphart naziva federalno-
donošenja odluka, koji otežava
unitarnim:
tradicionalnu sferu korporativnog
federalizam kao odnos centralne
pregovaranja.
vlasti i federalnih jedinica, drugi dom
sa
decentralizovani
jednakim
nadležnostima,
Uslovi rada u Bosni i
kvalifikovanu većinu koja se traži za
Hercegovini su najčešće definisani
izmjene ustava, sudsku kontrolu
od strane poslodavaca, bez obzira na
ustavnosti,
kolektivne ugovore, koji su često
banku.
nezavisnu
Centralnu
119
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Zaključno,
smatram
da
Kao takve, pored Bosne i
ustavni sistem Bosne i Hercegovine
Hercegovine,
odgovara u cijelosti Lijphartovom
Sjedinjene
modelu konsocijacijske demokratije,
Švicarska, Kanada i Indija. Logika
ali ne i konsenzus demokratije u
zaključivanja
potpunosti, da je u ustavnom
između dva proučavana oblika
sistemu
i
države je da uspješan federalizam
i
zahtijeva demokratske institucije
konsenzus demokratija, a da je u
koje funkcionišu, pravosudni sistem,
Švicarskoj primijenjena konsenzus
integrisane
demokratija, ali ne i konsocijacijska
stranke i odgovorajući izborni režim
demokratija.
koji proizvodi proces demokratske
Belgije
konsocijacijska
primijenjena
demokratija
su
identifikovane:
Američke
navedene
nacionalne
Države,
relacije
političke
kompeticije. Samo u funkcionalnim
demokratijama federalizam može
Zaključak
biti stabilna i efektivna forma
državnog uređenja. I obrnuto, izvan
Većina literature koja je
konsultovana prilikom izrade ovog
rada naznačava empirijske činjenice
da federalizam pomaže razvoju
demokratije, posebno u velikim i
heterogenim
državama.
Ustvari,
svaka dugoročna demokratija u
površinski velikoj, multilingvističkoj
i multietničkoj zajednici je uokvirena
federalnom državom. Iako je mnogo
multietničkih država na svijetu,
samo manji broj od njih su
demokratije.
demokratskog režima, federalizam je
ultimativno nestabilna forma, koja
prouzrokuje političku i teritorijalnu
dezintegraciju
ili
puki
ustavni
formalitet. Uz to, dokazivanje da je
demokratija ključna za održavanje
federalne stabilnosti ne znači da
federalizam pomaže da se postigne
demokratski uspjeh. Ustvari, ono što
federalne teorije pokazuju je da
dugoročno demokratija mora biti
prisutna da bi federalizam imao
uspjeha. Tako da se ne slažem da
120
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
unaprijed postoji definisana formula
smatraju za najveći doprinos teoriji
šta
federalizma
bi
dodavanje
federalizma
ikada,
posebno
s
demokratskom političkom režimu
aspekta
trebalo uraditi. Zapravo, ako se
demokratskog procesa. U ovom
kombinacija visoko funkcionirajuće
teorijskom okviru, priroda odnosa
demokratije i stabilnog federalizma
između demokratije i federalizma se
zamišlja kao poželjni demokratski
može označiti kao skup institucija za
ekvilibrijum, teorija države se ne
društvenu agregaciju i političku
izjašnjava
mobilizaciju. Da bi se ovdje mogao
o
mehanizmima
postizanja tog ekvilibrijuma.
Federalizam
kao
održati
forma
multirazinskog
kvalitet
demokratije
federaciji
radi
teritorijalnog
integriteta,
u
održavanja
stepen
države može biti kompatibilan sa
stavljanja restrikcija na demokratski
uspješnom
proces mora biti ili jako visok ili jako
dugoročnom
demokratijom, ali bi mogao, s druge
nizak.
strane, umanjiti demokratski uspjeh
niskofunkcionirajuće demokratije ili
u društveno-političkim sistemima u
novoustanovljene demokratije ne
razvoju. Razlog je što u kratkom
mogu
roku federalno uređen sistem može
integrisani
navesti
se
stranaka. A budući da kvalitet
umiješaju u demokratski politički
demokratije u federaciji zahtijeva da
proces. Iz ovog razloga, hipotetički,
je
lakše bi bilo brzo unaprijediti
konzistentno
kvalitet demokratije u unitarnoj
potrebama, odnos demokratije i
državi nego u federalnoj.
federalizma je tada reverzibilan -
političke
lidere
da
Razlog
je
što
uspostaviti
federalno
sistem
političkih
partijski
sistem
organiziran
sa
federalnim
nove federacije će proći kroz period
Djelo
„Federalism:
Williama
Origin,
Rikera
Operation,
Significance“ iz 1964. godine mnogi
neadekvatnosti
njihovog
demokratskog procesa i kroz ovo
vrijeme
će,
zbog
strateškog
121
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
prilagođavanja njihovom opstanku,
Budući
da
su
federalni
sniziti proceduralni kvalitet njihove
dogovori najčešće nestabilni, oni će
demokratije.
se izmijeniti kroz vrijeme, najčešće u
smislu
dugo
promjene
prirode
U federalnim studijama se
federalizma, tj. odnosa federalnih
federalizam
za
jedinica i centralne (federalne) vlasti.
između
Ili će se desiti da će federalne
mehanizam
smatrao
balansa
suprotstavljenih društvenih snaga i
jedinice
aspiracija
nadležnosti,
(unitarizam
autonomije,
nasuprot
centralizacija
biti
jače,
u
od
smislu
federacije
protiv
(decentralizovani federalizam) ili će
decentralizacije...). Ipak, federalni
federacija centralizovati nadležnosti.
institucionalni balans mora zavisiti
od koalicija koje su formirane da ga
Nijedan od ova dva slučaja
podrže, ali koje imaju tendenciju da
ne
se promijene. Federalni balans će se
institucionalni ekvilibrijum, jer ovaj
promijeniti
decentralizovani
sa
promjenama
u
omogućava
dugoračan
federalizam
na
strukturi koalicije i, ako su koalicije
kraju može da toliko oslabi federalni
nestabilne, federalni institucionalni
centar da će biti tranzicijska faza do
balans će, takođe, biti nestabilan.
eventualne disolucije federacije, dok
Kada je federalni institucionalni
će centralizovani federalizam održati
balans generalno nestabilan, nisu
teritorijalno
toliko važne formalne federalne
država najvjerovatnije kroz vrijeme
ustavne odredbe, koliko njihova
izgubiti svoju federalnu prirodu.
aplikacija
u
praksi
operacionaliziranje),
zajedništvo,
ali
će
(njihovo
u
smislu
Decentralizovani
adekvatne interakcije između vlasti
federalizam je ekstremno krhka
federacije i vlasti nižih političko-
politička institucija koju najčešće
teritorijalnih jedinica.
napuste većinske grupe i federalne
jedinice u korist centralizacije, a
122
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
manjinske grupe i federalne jedinice
Međutim,
mnoge
studije
u korist pune političke autonomije i
ukazuju da takav pluralizam može
secesije. Najčešće centralna vlast
biti velika prepreka demokratiji,
brzo poveća svoju moć na uštrb
budući
grupa i federalnih jedinica u državi.
neprihvatljivim princip vladavine
Rijetko centralne vlasti odu toliko
većine, te zahtijeva traženje za
daleko da dođe do dezintegracije
adekvatnim modelom demokratije.
države i frakturisanja teritorije na
Poklapanje etničkih i političkih
nekoliko suverenih država. Tri post-
granica
socijalističke
(SSSR,
federalnih jedinica, a raspad tri bivše
Čehoslovačka i Jugoslavija) su bili
real-socijalističke federacije unosi
slučajevi rapidne tranzicije od visoko
veliku
centralizovanog
fedaralizma
federacije
do
decentralizovanog
federalnog
da
manjinama
olakšava
skepsu
rješavanje
u
kao
čini
otcjepljenje
plodotvornost
sredstva
tzv.
za
(etničkog)
modela, gdje je centralna vlast na
nacionalnog pitanja i otkriva teškoće
kraju bila toliko slaba da nije mogla
u
da spriječi dezintegraciju teritorija.
federalnih
Fragment SSSR-a, Ruska Federacija,
federalnim demokratijama centralna
koja je, takođe, federalna država,
vlast ne bi smjela nelegitimno
usvojila je visoko centralizovan
zahvatiti u prednosti zagarantovane
model federalizma i na taj način
manjinskim izbornim jedinicama.
demokratizaciji
zajednica.
multietničkih
U
svim
spriječila teritorijalni kolaps.
Federalizam nije loš za
Etnička, vjerska, kulturna
tranzicijske demokratije, a takođe
šarolikost stanovništva često je
tranzicijske federacije ne mogu
tretirana kao nešto što pomaže
priuštiti da se otvore demokratskim
demokratiji,
institutima dok im je teritorija u
pluralizam.
jer
to
predstavlja
određenom kriznom stanju. Da bi
simultani federalni i demokratski
123
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
dizajn bio uspješan, mora doći do
interakcije, a teorija ga identifikuje
fiksnog
kao krucijalni faktor u održavanju
inicijalnog
ustanovljavanju
inputa
u
demokratskog
federalne
stabilnosti,
režima, a koji u početku može
karakteriziran
dovesti
međustranačke
do
stavljanja
federalne
kada
pravim
je
modelom
kompeticije
i
efikasnosti u rang sekundarnog cilja,
kooperacije. Uspješne demokratije
a da prioritet bude stabilnost i
posjeduju
primjenjivanje ustava.
integrisan sistem političkih stranaka,
decentralizovan,
ali
gdje se u modelu kompeticije
Iako je obimna literatura o
promoviše međuovisnost i izgradnja
federalizmu, ona rijetko predstavlja
koalicija između političara sa nivoa
uspješan vodič o dizajniranju i
federacije i onih sa nižih nivoa vlasti.
implementaciji
uspješnog
Kada sistem političkih stranaka nije
demokratskog
federalizma.
federalno integrisan ili kada se
Zaključak iz literature koji sam izveo
model političke kompeticije tek rađa
(isti je i iz uvida u ustave kao
na početku demokratske tranzicije,
demokratskih država, kao i stavove
nije jasno da li će politika političkih
jurisdikcije u tim državama) je da je
stranaka
svaki federalni slučaj jedinstven. Ne
održavanja
može se osnovano tvrditi koji su
teritorijalnog integriteta.
evoluirati
u
pravcu
institucionalnog
i
faktori važni za uspjeh demokratije u
federalnoj državi.
Zaustavljanje ekstremizma u
izbornom
Demokratski
procesu
može
biti
federalni
izvršeno ili na demokratski ili na
od
kompleksne
nedemokratski način, dok politička
mnogih
specifičnih
kompeticija može biti suspregnuta
društvenih i institucionalnih faktora
na oba načina, dobrovoljno u
u državi. Sistem političkih stranaka
prvom, a silom u drugom. Međutim,
je
nekompetitivni federalni model nije
uspjeh
zavisi
interakcije
globalna
posljedica
takve
124
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pogodan za otvaranje političkoj
političare da mobilizuju narodne
kompeticiji. Zasnovan na restrikciji
zahtjeve
potencijalno destruktivne kampanje
stabilnošću federacije.
ekstremnih
političkih
nekonzistentne
sa
stranaka,
nekompetitivni model se u osnovi
Prvi ozbiljan demokratski
oslanja na državni monopol u svim
napredak savremenih federalnih (i
važnim
uopšte)
područjima
političke
utakmice.
država,
Sjedinjenih
Američkih Država i Kanade, je
mirna smjena vlasti nakon izbora
U
monopol
ekonomiji,
može
susprezanju
državni
pomoći
u
nekompetitivnih
koji su se počeli provoditi na osnovu
ustava ovih država u 19. i 20. vijeku.
Većina
savremenih
„zapadnih“
industrija. Ali, u pravilu, državna
federacija su u svojim ustavima
protekcija slabo priprema štićene
usvojile liberalnu demokratiju kao
industrije ponovnom otvaranju ka
model demokratije. Ovaj prefiks
tržištu. Jednako tome, ako je na
„liberalna“ se prvenstveno odnosi
snazi
federalni
na funkcionisanje ekonomija ovih
model, kada je politička utakmica
država, koje su zasnovane na
suspregnuta,
će
masovnoj proizvodnji i potrošnji. U
postati nestabilan kada se politička
njima je kapital neprikosnoven i
utakmica ponovo uvede. Rapidni
njemu se podređuje cijeli društveno-
kolaps bivšeg Sovjetskog Saveza,
politički sistem. Upravo u ovim
Čehoslovačke i Jugoslavije nakon
državama,
uklanjanja
političkoj
pedeset godina, u konjunkturnim
utakmici su evidentan model za
ciklusima, nastaju ekonomske krize i
neuspjeh ovakvih ustavnih modela.
recesije, koje se prenose u druge
Čim su se očekivanja neke forme
države svijeta, ekonomski i socijalno
političke utakmice javila u ovim
daleko slabije.
nekompetitivni
državama,
najvjerovatnije
prepreka
ona
su
svakih
četrdeset
do
stimulisala
125
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
U kojoj mjeri će ove države
biti socijalne,
U Belgiji je, prema Klausu
odlučuju vlasnici
Armingeonu, od 1971. do 1996.
multinacionalne
godine, stepen fragmentacije sistema
kompanije, a koji su manjina u
političkih stranaka bio nešto niži
društvu. Postoji izvjesni raskorak
nego u Švicarskoj; u prvoj deceniji
između normativnog i stvarnog kada
21. vijeka se prosječni broj političkih
je riječ o ljudskim pravima u ovim
stranaka povećao sa 5,49 na 8,16 u
državama, a upravo je stepen
Belgiji, ali se u istom periodu taj broj
ostvarivanja
u Švicarskoj malo smanjio, sa 5,57 na
kapitala
i
ljudskih
prava
najobjektivnija
i
ocjena
demokratičnosti određene države.
5,17.
Relativno
povećanje,
u
poređenju sa ranijim periodom, u
broju koalicijskih političkih stranaka
Komparativna
je
u belgijskoj vlasti, manji stepen
pokazala da je Švicarska power-
disproporcionalnosti u izbornom
sharing demokratija. Međutim, ona
sistemu, i konstantni visoki nivo
nije konsocijacijska demokratija, ali
korporatizma
jeste
demokratija.
dovelo je do toga da je Belgija
Lijphartovoj
zamijenila Švicarsku na prvom
konsenzus
Ponovno
vraćanje
analiza
interesnih
analizi iz 1999. godine, kao i uvid
mjestu
koji je izvršen prilikom izrade ovog
Simultano
rada, dovodi do zaključka da su od
političkih stranaka u Švicarskoj,
1997. do 2007. godine promjene u
povećana
političko-institucionalnoj
izbornog
strukturi
konsenzus
grupa,
demokratije.
reduciranje
broja
disproporcionalnost
sistema
i
širenje
dovele do formiranja konsenzus
decentralizacije i deregulacije u
demokratije. Prema Lijphartu, drugi
odnosu države i interesnih grupa,
primjer konsenzus demokratije je
dovelo je do pretvaranja Švicarske u
Belgija.
„normalnu“ konsenzus demokratiju.
Po našem mišljenju, u Švicarskoj je
došlo do destrukcije konsocijacijske
126
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
demokratije i zamjene ovog modela
konsenzus
demokratijom.
Unidimenzionalnost
komparativnom
u
federalizmu
Očigledne promjene su se desile u
karakteriše činjenica da se federalni
švicarskoj ustavnoj, institucionalnoj
odnos manifestuje kao podjela
i političkoj strukturi u posljednjim
nadležnosti između centralne vlasti i
decenijama. Međutim, Švicarska, a
nižih političko-teritorijalnih jedinica
što proizilazi iz analize ustavnog
(federalne
jedinice,
sistema ove federalne države, neće
samouprava,
ostali
postati
federacije...). Multidimenzionalnost
klasična
većinska
demokratija.
federalnog
sistema
istorijskog
lokalna
konstituensi
je
rezultat
konstituisanja
i
Po obliku državnog uređenja
multietničke kompozicije populacije
Bosna i Hercegovina je federacija.
Bosne i Hercegovine i njenog
Analizirajući ustavne sisteme u
trenutnog, novog i originalnog
savremenom federalizmu, u ovom
socio-političkog sistema.
sam istraživanju utvrdio da ona na
saveznom nivou vlasti ima najmanje
nadležnosti
Politička
od
svih
kao
Bosne
Hercegovine
Bosne
i
posljednjom rečenicom preambule
federacije
je
Aneksa
4
je
i
federacija.
struktura
Hercegovine
Suverenitet
determiniran
Opšteg
okvirnog
različita od uobičajene strukture
sporazuma za mir kojom „Bošnjaci,
federalne države u smislu da je
Hrvati i Srbi, kao konstitutivni
bosanskohercegovački federalizam
narodi (zajedno s ostalima), te
multidimenzionalan, a skoro sve
građani
poznate
određuju
savremenih
federalne
država
jednodimenzionalne.
strukture
su
Bosne
Ustav
i
Hercegovine
Bosne
i
Hercegovine“. Ustavnost naroda
Bosne i Hercegovine je kolektivno
pravo koje je uže od suverenosti, a
šire od individualnog prava na
127
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
etnički
identitet
uključuje
svake federalne države, ali, takođe, i
zajedničko pravo sva tri naroda da
u Vijeću ministara, Predsjedništvu i
regulišu ustavni poredak (zajedno sa
Ustavnom
građanima i Ostalim) i da koriste sve
„odgovorni“ za politiku države BiH
mehanizme
etničke
kao federacije i zato participiraju u
(Republika
pripremanju i predlaganju zakona i
zaštite
jednakosti.
Srpska
i
i
Entiteti
Federacija
Bosne
sudu;
b.)
oni
su
i
drugih pravnih akata vlasti Bosne i
Hercegovine) kao federalne jedinice
Hercegovine kao federacije; c.)
su glavni subjekti federalne države.
amandmani na federalni ustav i
ostali važni ekonomski i politički
Oni
uživaju
organizacionu
i
široku
funkcionalnu
akti ne mogu proizvesti posljedice
ako ih ne odobre oba entiteta.
autonomiju. Entiteti u ograničenoj
nadležnosti
imaju
izvršavanje
Multidimenzionalni
propisa Bosne i Hercegovine i
federalizam u Bosni i Hercegovini,
obično Bosna i Hercegovina kreira i
koji je etabliran Aneksom 4 Opšteg
izvršava svoj pravni sistem putem
okvirnog sporazuma za mir, je
svojih tijela, dok su entiteti obično
manifestovan i u činjenici da postoji
fokusirani
jedinica lokalne samouprave koja je
na
njihove
pravne
sisteme.
pod direktnim suverenitetom Bosne
i Hercegovine – Brčko Distrikt
Koliko je snažna ustavna
Bosne i Hercegovine. Ova jedinica
pozicija entiteta posebno je vidljivo
lokalne samouprave, bez obzira što
iz tri činjenice: a.) oni su zastupljeni
ima državne organe i nadležnosti
na bazi jednakosti u svim državnim
koji su širi od onih ostalih jedinica
organima vlasti, što znači ne samo u
lokalne samouprave u BiH, ne može
Zastupničkom domu Parlamentarne
ni de iure ni de facto biti shvaćena kao
skupštine BiH, kao što je u
federalna jedinica, budući da ne
klasičnom donjem domu gotovo
participira na bilo koji način u
128
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
vršenju vlasti Bosne i Hercegovine,
niti ima „adekvatan“ uticaj na proces
donošenja
odluka
u
Bosni
i
Kompleksni
ustavnosti
sistem
osigurava
zaštitu
Hercegovini, kakav imaju entiteti.
jedinstva i cjelovitosti dijelova i
Brčko
brojne
autonomije u tom jedinstvnu i
nadležnosti, koje su mu dodijeljene
cjelovitosti. Da bi bio demokratski,
Statutom, od kojih su mnoge
sistem ne mora da napusti princip
jednake onim koje su propisane
hijerarhijskih veza državnih organa,
entitetima.
Brčko
institucija i njihovih akata, ali mora
Distrikta više liče na nadležnosti
imati i teorijski i ustavno regulisane
federalnih
u
odnose između institucija i pravnih
komparativnom federalizmu, nego
akata, kao i racionalni mehanizam
na nadležnosti lokalnih organa vlasti
koji štiti nadležnosti i njihove
u komparativnoj perspektivi.
međusobne pravne odnose. Ustavni
Distrikt
ima
Nadležnosti
jedinica
sudovi u Bosni i Hercegovini danas
Status Brčko Distrikta je
obnašaju ovakvu zaštitnu funkciju i
dizajniran amandmanima na Aneks
zato su faktor racionalizacije novih
4, i to je jedini primjer određivanja
principa
lokalne samouprave kao ustavne
ustavnosti.
multidimenzionalne
kategorije u najvišim pravnim i
političkim
aktima
Bosne
i
Rezultati
Hercegovine. Lokalna samouprava
građana
je ustavna kategorija u Republici
održanog 29. 2. i 1. 3. 1992. godine
Srpskoj
su
i
Federaciji
Hercegovine.
Pored
Bosne
i
Bosne
referenduma
omogućili
i
da
Hercegovine,
Bosna
i
ustavnih
Hercegovina, nakon više od pola
odredbi u entitetima je regulisana i
milenijuma, obnovi svoju državnost
zakonima i opštim pravnim aktima
u
jedinica
granicama.
lokalne
samouprave
međunarodno
priznatim
entiteta.
129
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Velika
većina
Evropska zajednica je na
bosanskohercegovačkih građana se
zasjedanju 6. 4. 1992. godine, na
opredijelila da nakon disolucije SFRJ
osnovu ovog mišljenja Arbitražne
živi u nezavisnoj i suverenoj državi.
komisije,
Organizovanju ovog referenduma
Hercegovinu
prethodile su određene odluke
suverenu državu i odlučila da to
tadašnje
Arbitražne
priznanje važi retroaktivno od 6. 3.
Evropske
zajednice
referendum
je
(EZ),
održan
međunarodnom
Arbitražna
komisije
da
pod
kontrolom.
komisija
zaključila
a
EZ-a
tadašnja
je
SRBiH
1992.
priznala
kao
godine,
oficijelno
Bosnu
i
nezavisnu
i
dana
proglašeni
referenduma
za
kojeg
su
rezultati
nezavisnost.
Priznanjem je Bosna i Hercegovina
postala
članica
međunarodne
ispunjava sve međunarodnopravne
zajednice, čime je postala subjekt
uslove za nezavisnost. Ona je došla
međunarodnih odnosa, što je bio i
do zaključka da je SRBiH već prema
osnov za njen prijem u članstvo
Ustavu
bila
OUN, 22. 5. 1992. godine. Evropska
država
zajednica je zauzela stajalište da se
ravnopravnih građana i naroda
radilo o referendumu svih građana
Bosne i Hercegovine i pripadnika
Bosne i Hercegovine, iz čega
drugih naroda i narodnosti, te da je
proizilazi da je podržana država koja
pravna i demokratska država koja je
se bazira na pravu građana, a ne
u stanju da poštuje ljudska prava, te
pravu etničkih, vjerskih, jezičkih...
koja se obavezala da će primjenjivati
skupina.
od
suverena
1974.
godine
demokratska
Povelju UN-a, Završni akt iz
Helsinkija,
pravima
Pakt
UN-a
međunarodne
o
i
političkim
sve
dokumente
Dejtonski sporazum, kojim
druge
je okončan rat koji je uslijedio nakon
koje
proglašenja nezavisnosti, je grubo
garantuju ljudska prava i slobode.
ignorisao ove činjenice i na taj način
usmjerio postratni razvoj Bosne i
130
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Hercegovine. Aneksom 4 ovog
predsjednika suverenih država i
sporazuma (koji predstavlja Ustav
jednog
BiH) inaugurisan je etnički princip
jedinice susjedne države. Njime je
organizacije i funkcionisanja države.
formirana
Interesi tri konstitutivna naroda su
funkcionalna.
predsjednika
država
federalne
koja
nije
postavljeni u prvi plan, a potisnut je
opšti
interes
bosanskohercegovačkog društva.
Za brojna rješenja iz Aneksa
4 je bilo opravdanja u vremenu
njihovog pozicioniranja u ustavni
Današnji Ustav Bosne i
Hercegovine
generiše
političke
sistem BiH, ali danas je evidentno da
su
upravo
ona
onemogućila
sukobe i loš ekonomski položaj
postizanje razboritijeg i pravednijeg
većine
sporazuma u budućnosti ili kreiranje
pojedinaca
u
Bosni
i
Hercegovini.
novog, drugačijeg Ustava BiH.
Krajnji
predstavlja
cilj,
zacijelo,
učlanjenje
Bosne
i
Uporedio
Hercegovinu
sam Bosnu i
sa
konsocijacijom
Hercegovine u Evropsku uniju. Da
Belgije, jer sam stava da jedino ova
bi se to ostvarilo, moraju se
federacija još ima u svom ustavnom
poštovati ljudska prava, ali i drugi
sistemu sve elemente konsocijacije, i
elementi demokratije (transparentne
sa Švicarskom, gdje sam stavovima
procedure
jurisprudencije
državnih
organa,
poštovanje
zakona...).
švicarskog
ustava
i
dogmatike
dokazao
da
Ustavnopravni i institucionalni okvir
konsocijacija nije primijenjena u
uspostavljen
Dejtonskim
ovoj državi, bez obzira što u
sporazumom je velika prepreka.
literaturi postoje drugačiji stavovi.
Ovaj cijeli sporazum je rezultat
Sve tri federacije su segmentirana
kompromisa
između
tri
sačinjenog
u
ratu
društva i predstavljaju pogodno tlo
predsjednika,
dva
za aplikaciju konsocijacije, ali sam
131
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
mišljenja da je Švicarska po ustavu i
zbir želja za ustavnim promjenama.
političkoj praksi trenutno liberalna
Riječ je o težnji da jedan dio
demokratija (kao i SAD, Njemačka i
bosanskohercegovačkih Hrvata na
Austrija)
određenom teritoriju u ime svih
i
konsenzualna
demokratija.
Bosna i Hercegovina je
bosanskohercegovačkih
Hrvata
vlada
brutom
socijalnim
proizvodom.
idealni tip konsocijacije. Međutim,
pored
svih
konsocijacijske
elemenata
u
nastojale da otklone mehanizme
ustavnom sistemu (podjela vlasti na
blokade iz svojih ustavnih sistema,
nivou vlade, autonomija, pravo veta
tako
za
proporcionalna
nadležnosti između različitih nivoa
zastupljenost), uveden je i izuzetno
vlasti i što su ograničili potrebu za
strog sistem prava na veto, etničke
zajedničkim donošenjem odluka. U
kvote primjenjuju se na svim
Njemačkoj je reduciran broj zakona
nivoima vlasti.
za koje treba potvrda i u Bundesratu.
manjine,
demokratije
Druge federalne države su
što
su
razjasnili
podjelu
Belgija je u posljednje dvije decenije
Uprkos ovome zagovaratelji
pojačala
teritorijalnu
devoluciju.
konsocijacije u BiH tvrde da ona
Ovim u Belgiji nisu promijenjeni
zapravo još uvijek nije konsocijacija,
mehanizmi
jer hrvatski segment još uvijek nema
donošenja odluka na centralnom
teritorijalnu autonomiju budući da
nivou vlasti, ali jesu reducirani u
jednu federalnu jedinicu Hrvati
praksi, nakon što je smanjen opseg
moraju da dijele sa Bošnjacima. Veći
nadležnosti federacije. U Bosni i
stepen konsocijacije zapravo bi bio
Hercegovini je ključno izgraditi
treći entitet, što predstavlja zahtjev
federalni, državni nivo vlasti, ali nije
određenih političkih stranaka sa
neophodno dići konsocijaciju na viši
konsocijacijskog
hrvatskim predznakom unesen u
132
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
nivo na ovom nivou vlasti niti
mjestima. Međutim, tada bi morao
stvarati veći stepen konsocijacije.
postojati precizan sadržaj vitalnog
nacionalnog
Savremene federalne države
imaju drugi dom koji reprezentuje
interesa
i
jasna
procedura pokretanja zaštite ovog
interesa.
federalne jedinice ili, rjeđe, druge
ustavne subjekte. Drugom bi domu
U
suprotnom,
ovaj
trebala biti dodijeljena nadležnost da
mehanizam može postati uslov
štiti interese federalnih jedinica ili
dnevne politike. „Aprilski“ paket
drugih ustavnih subjekata. Državna
ustavnih promjena bi ovakvo stanje
reforma od 1993. godine u Belgiji
popravio, s tim da se planiralo da
uklanja jednaki legislativni status
ostanu
Senata, ali zadržava njegov pristanak
Predstavničkom domu.
mehanizmi
blokade
u
za ustavna pitanja, kao i ona koja se
tiču regiona i jezičnih grupa. Takođe,
Predmet interesovanja ovog
zadržava i proceduru „alarm zvona“,
rada
predstavljao
je
odnos
kada se radi o vitalnim interesima
demokratije i federalizma, posebno
jezičnih grupa.
kao modela moguće organizacije
društva i države. Posebno se u ovom
Možda
Hercegovinu,
bi
za
Bosnu i
s
obzirom
na
radu govorilo o Bosni i Hercegovini,
odnosno
njenom
sadašnjem
savremenu federalnu praksu, bilo
ustavnom sistemu. Uputili smo i na
bolje
etničku
nedovršenost tog uređenja, odnosno
reprezentaciju i mehanizme veta na
na potrebu da se ustav mijenja. Iz
jednom mjestu. Ako bi Dom naroda
analize savremenih demokratskih
Parlamentarne
bila
federalnih sistema ustanovili smo i
lokacija za etničku reprezentaciju i
izveli tvrdnju da osnov federalne
mehanizme veta, ovo ne bi trebalo
države mora biti pojedinac-građanin
da bude primijenjeno na drugim
i njegova građanska i druga prava.
da
koncentriše
skupštine
133
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Društvene grupe ne mogu
modela demokratije u Bosni i
biti isključivi osnov organizacije
Hercegovini, budući da on ima
jedne federacije, ako se želi da
optimalnu direktnost (participaciju)
federacija bude efikasna. Kolektivna
građana-glasača na svim nivoima
prava grupa se izvode iz prava
vlasti, kao i stvarnu deliberaciju u
pojedinaca.
podijeljenom društvu. Nedostatak
Kulturno-etnička
pripadnost ne može biti poseban
političkog
osnov za privilegovan položaj u
predstavnika sa civilnim društvom i
društvu i državi. U svakom slučaju,
nedovoljno
savremeni
procesu odlučivanja su jedan od
federalizam
dijaloga
učešće
podrazumijeva zaštitu društvenih
uzroka
grupa
organima vlasti.
u
vidu
raznih
formi
izabranih
građana
nezadovoljstva
u
prema
autonomije, samouprave i posebnih
(kolektivnih) prava, a pri tome se
Participativna
pojedinac (građanin) ne potiskuje u
nije
drugi plan, nego je i dalje faktor
demokratiju,
konstituisanja političke vlasti. Kao
neophodno mijenjati ili ukidati
izuzetak u savremenom federalizmu
etničke kvote u ustavnom sistemu
u
BiH, već bi bila u funkciji efikasnosti
evrokontinentalnom
pravnom
zamjena
za
demokratija
niti
predstavničku
bi
čak
bilo
krugu se mogu navesti Belgija i
bosanskohercegovačkog
Bosna
gdje
Plenumi koji su se održavali u
ima
bosanskohercegovačkim opštinama
centrifugalne, a ne centripetalne
i gradovima jesu jedna forma
efekte.
participativne demokratije, ali one
i
Hercegovina,
konsocijacijska
demokratija
moraju
Dakle,
na
kraju
rada,
postati
sistema.
formalne,
tj.
propisane ustavom i zakonima.
rezimiram, umjesto konsocijacijske
demokratije
izmjenama
ustava
predlažem uvođenje participacionog
134
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Literatura
Institutional Change. Taylor
& Francis.
-
-
Alber, Jens (1988.). “Is there
from
America
and
European
-
Batt,
in
Japan”,
Review, 4(3), str. 181.-207.
-
Politik
(1995.).
Press.
und
-
Chalmers Damian et. al.
Cambridge University Press.
of Democracy, 15(2).
-
Lijphart,
Arendt
Democracy
“Falling Apart Together.
Press.
-
Lijphart,
Arendt
Power-sharing
Government:
Political
Development
and
Plural
London: Yale University
Belgian Consociationalism,
Jillson, Calvin, American
in
(1977.).
Societies. New Haven and
The Changing Nature of
37., str. 68-85.
Arendt,
Divided Societies”, Journal
Deschouwer, Kris (2002.).
1961-2001”, Acta Politica
Lijphart,
“Constitution Design for
law: text and materials.
-
Will
Rights. Oxford: Clarendon
(2006.). European Union
-
Kymlicka,
Liberal Theory of Minority
im
Zeitgeschichte, 10.
-
Berlin:
Multicultural Citizenship. A
internationalen Vergleich”.
Aus
Deutschland.
Dunkcer &Humblot.
Helge.
“Direktdemokratie
und
Reich 1933-1938”, u: Wahlen
North
Sociological
(1998.).
Abstimmungen im Dritten
evidence
Europe,
Otmar
“Wahlen
a crisis of the welfare state?
Cross-national
Jung,
in
(1985.).
South
Africa. Berkeley: Institute of
International
Studies,
University of California.
135
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
-
-
Lijphart,
Arendt,
„The
Suggestions for Studying the
Theory and Consociational
Right now that Studying the
Practices“, 1965-2000. Acta
Right
Politica, 37.
Historically Speaking.
Marquand, David (1979.).
-
is
Trendy”,
Schelsinger,
Arthur,
Jr.
“Liberalism
in
Parliament for Europe.
(1956.).
Meny, Yves (2003.). “De La
America:
Democratie En Europe: Old
Europeans” u: The Politics of
Concepts
Hope
and
New
Journal
A
Note
(1962.).
for
Boston:
Riverside press.
of
Common Market Studies,
-
Stojanović, Nenad (2006.).
41.
“Do
Pejanović, Mirko (2005.).
Democracies Really Require
Politički razvitak Bosne i
PR? Counterevidence from
Hercegovine
Switzerland”, Swiss Political
u
postdejtonskom
Multicultural
Science Review 12(4).
periodu.
Sarajevo: Šahinpašić.
-
Ribuffo, Leo. B. (2011.). “20
Evolution of Consociational
Challenges”,
-
-
-
Stojanović, Nenad (2009.),
Ranney, Austin & Kendall,
“Konsocijacija – Švajcarska i
Williams
Bosna
(1956.).
“Basic
Charles
Deane
F.,
E.,
u:
-
Stojanović, N. (2006.). The
Neubauer,
Dillema of Ethnic Quotas in
Empirical
Power-Sharing Theory, The
Democratic Theory. Chicago:
Case
Markham
Herzegovina,
Company (1969.)
Hercegovina”.
Pregled, 85/3-4.
principles for a Model of
Democracy”, u: Cbudee,
i
Publishing
Western
of
Bosnia
u:
Balkans:
and
The
A
136
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
-
European Challenge. Koper:
London: Yale University
Publishing House Annales.
Press.
Stojanović, Nenad (2000.).
-
Weber, Max (1947.). The
The Idea of a Swiss Nation.
Theory
A
Economic
Critique
Kymlicka’s
of
Will
Account
of
Parsons,
of
Social
and
Organization.
Talkot
(ed.).
Multinational States. (M. A.
London: W. Hodge and
teza).
Company.
Montreal:
McGill
University.
-
Van Parijs, Phillipe (2000.).
“Power-sharing
versus
Border-Crossing”,
u:
Shapiro, Ian. & Macedo,
Stephen
(eds.).
Designing
Democratic Institutions. New
York: New York University
Press.
-
Vasović,
V.
Savremene
(2012.).
demokratije.
Beograd: Službeni glasnik.
-
Velički,
Robert
“Ostvarivanje
(2008.).
neposredne
demokracije u Njemačkoj i
Austriji”, Politička misao,
Vol. XLV, br. 3.-4., str.
119.135.
-
Walzer, Michael (1997.). On
toleration. New Haven and
137
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Društveni ogledi
Author
Author
Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet
Keywords
Keywords.
Article
PeerReviewed
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
ISSN 2303-5706
Publisher
An entity responsible for making the resource available
International Burch University
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Ogled o odnosu demokratije i federalizma: teorija, ustavne slike i socio-političke stvarnosti
Author
Author
Davor Trlin
Abstract
A summary of the resource.
Autor se u radu bavi analizom teorijskih osnova odnosa dva oblika države, te ispitivanjem ustavnih sistema selektovanih izvedbenih oblika federalizma (Sjedinjene Američke Države, evropskokontinentalni pravni krug i Evropska unija). Cilj rada je pokušati izvesti neke poopćive zaključke te prikazati kako su najprogresivniji izvedbeni oblici federalizma regulirali demokratiju u svojim najvišim pravno-političkim aktima, a posebno neposredno učešće građana u donošenju odluka. Poseban cilj rada je da se kompariraju rješenja iz drugih federacija sa stanjem u Bosni i Hercegovini, a posebno nas zanimaju Švicarska i Belgija, za koje se smatra da imaju elemente konsocijacijske demokratije u svom ustavnom sistemu. Bosna i Hercegovina je idealni tip konsocijacijske demokratije. Na državnom nivou BiH nema mogućnosti za neposrednu demokratiju. Pokušaćemo pronaći sličnu ustavnu sliku u selektovanim državama.
Keywords
Keywords.
Demokratija, federalizam, konsocijacijska demokratija, neposredna demokratija, etničke kvote, proces odlučivanja, mehanizmi blokade
DOI
Digital object identifier
10.14706/DOI21414
-
https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/d7fccecf07e54cdddf7f51c4d23c8048.pdf
a3cf0cf116aa740eb4301a619da54d25
PDF Text
Text
Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
UPRAVNI UGOVORI U
Sažetak
PRAVNOM PORETKU
BOSNE I
HERCEGOVINE SA
POSEBNIM OSVRTOM
NA UGOVORE O
JAVNIM NABAVKAMA
ADMINISTRATIVE
CONTRACTS IN THE
Autor
ugovore
o
u
radu
javnim
razmatra
nabavkama,
postupak njihovog zaključivanja i
uspoređuje
ih
sa
upravnim
i
građanskopravnim ugovorima, kao i
njihovo
postojanje
u
pravnom
poretku Bosne i Hercegovine. U
pogledu
upravnih
ugovora
i
njihovog mjesta u pravnom poretku
LEGAL ORDER OF
Bosne i Hercegovine, evidentno je
BOSNIA AND
malo/nimalo paženje posvećeno.
HERZEGOVINA WITH
Ipak, to ne znači da isti ne postoje u
SPECIAL REFERENCE
ukupnpom sistemu funkcionisanja.
TO PUBLIC
PROCUREMENT
CONTRACTS
Dr. sci. iur. Mirsad Čizmić
Savjetnik predsjedavajućeg Skupštine
Zeničko-dobojskog kantona za društvene
djelatnosti
mirsad.cizmic@gmail.com
JEL klasifikacija: K12, K23
DOI: 10.14706/DOI21413
Autor
akcenat
stavlja
na
komparaciju ugovora o javnim
nabavkama u Bosni i Hercegovini i
upravnog ugovora, a komparaciju
zasniva na sličnostima i razlikama
koje postoje između ovog instituta i
drugih njemu sličnih i bliskih
instituta.
Pisanje
upravnih
ugovora
i
proučavanje
u
Bosni
i
Hercegovini, a posebno ugovora o
javnim nabavkama kao najpoznatije
vrste upravnog ugovora predstavlja
nužnost, naročito zbog
javnog
46
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
interesa
koji
predmetnim
se
protažira
ugovorom,
ali
i
contract, and the comparison is
based
on
the
similarities
and
evidentne problematike u praksi
differences that exist between this
koja nastaje zaključivanjem istih.
institute and other similar and close
institutes. Writing and studying
Ključne riječi: Upravni ugovor,
administrative contracts in Bosnia
ugovor
and Herzegovina, and especially
o
javnim
nabavkama,
upravni postupak, javni interes.
public procurement contracts as the
best known type of administrative
Abstract
contract is a necessity, especially
because of the public interest that
The author discusses public
procurement
contracts,
the
procedure for their conclusion and
extends to the contract, but also the
obvious problems in practice arising
from their conclusion.
compares them with administrative
Key
and civil contracts, as well as their
contract,
existence in the legal order of Bosnia
contract, administrative procedure,
and
public interest.
Herzegovina.
Regarding
words:
public
Administrative
procurement
administrative contracts and their
place in the legal order of Bosnia and
Herzegovina, little / no attention
has been paid. However, this does
not mean that they do not exist in
the overall system of functioning.
The
author
emphasizes
the
comparison of public procurement
contracts
in
Bosnia
and
Herzegovina and the administrative
47
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Uvod
kada država kupuje, njezin glavni cilj
je ostvariti javni interes.
Javnoj
nabavci
kao
Naime, zbog činjenice da
posebnom pojmu, počeo se davati
prilikom
poseban značaj kao privrednoj
interesa kroz javnu nabavku država
djelatnosti
koristi i troši budžetska sredstva,
države,
uporedo
sa
ostvarivanja
javnog
razvojem upravnog prava. Prema
nameće
dosadašnjim
istraživanjima,
uspostavljanjem posebnih pravila za
zabilježeno je da se o javnoj nabavci,
javnu nabavku. S tim u vezi, važno je
posebnim postupcima i pristupima u
naglasiti da budžetska sredstva nisu
rješavanju sporova, govori još od
privatno vlasništvo države, nego
1806. godine, kada je u Francuskoj
sredstva koja su različitim poreskim
posebnim dekretom propisano da su
i drugim davanjima prikupljena od
sporovi
javnim
građana, za potrebe funkcionisanja
nabavkama u nadležnosti upravnih
države i potreba od javnog interesa.
sudova.
Njihovo trošenje mora da se na
iz
ugovora
Koristeći
se
o
posebnim
postupcima, država vrši nabavku
roba, usluga i radova. S tim u vezi,
kako građani i pravne osobe vrše
nabavku roba, usluga i radova za
svoje potrebe, javlja se potreba za
uspostavljanjem izvjesnih pravila,
zbog činjenice da država vrši
nabavku za opće dobro (javni
interes). Za razliku od privatnog
interesa koji je izvjestan kod fizičkih
i pravnih osoba privatnog prava,
se
potreba
za
izvjestan način uredi posebnim,
strogo
formalizovanim
transparentnim
pravilima
i
i
postupcima. Posmatranjem države
kao privrednika, nije teško zaključiti
da je država jedan od najvećih
privrednih subjekata na svijetu. To
prvenstveno
govori o činjenici
koliko široko djeluje svaka država, te
koliko sredstava troši da bi sistem
mogao da funkcioniše u svim
segmentima za koji je jedino država
48
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
nadležna (obrazovanje, izgradnja
posebnog
infrastrukture za javne potrebe,
ugovora o javnoj nabavci.
izgradnja
i
održavanje
javnih
površina i dr.).
načina
Zbog
zaključivanja
velikog
opticaja
potrošnje u javnim nabavkama,
Gotovo u svakoj državi,
javlja
se
uporedo
i
velika
veliki dio budžetskih sredstava se
zainteresiranost privatnih subjekata
izdvaja za javne nabavke različitih
za učešće u postupcima nabavki, što
namjena. Država kroz javne nabavke
neminovno dovodi do velikog broja
zauzima znatan dio tržišta, što joj
različitih vrsta sporova. Stoga je
zasigurno omogućava i znatan dio
neophodno da se na poseban način
moći da utiče na tržište. Zbog tako
posveti pažnja ugovoru o javnoj
velikog uticaja države na tržište,
nabavci kao upravnom ugovoru, te
nameće
da se u pravnom poretku Bosne i
se
potreba
uređenja
složenijim i preciznim pravilima
Hercegovine
postupaka javnih nabavk, kao i
intervencija
izvrši
po
uzoru
izvjena
na
57
Francusku , kako bi se sadašnja
Javna nabavka u francuskom pravnom
poretku primarno je uređena Uredbom br.
2015-889 od 23.
jula 2015. o javnim tržištima (Ordonnance n°
2015-899 du 23 juillet 2015 relative aux
marchés publics, NOR: EINM1506103R
Version consolidée au 21 mars 2018,
dostupno
na:
https://www.legifrance.gouv.fr/affichText
e.do?cidTexte=JORFTEXT000030920376
), koja je dopunjena implementacijskom
Odlukom br. 2017-516 od 10. aprila 2017.
kojom se utvrđuju razne odredbe koje se
odnose na javnu nabavku (Décret n° 2017516 du 10 avril 2017 portant diverses
dispositions en matière de commande
publique,
NOR:
ECFM1636881D,
dostupno na:
57
https://www.legifrance.gouv.fr/affichText
e.do?cidTexte=JORFTEXT000034410634
&categorieLien=id). Članom 3. Uredbe
propisano je kako su javnonabavni
ugovori koji se sklapaju sukladno
Uredbi upravni ugovori („Les marchés
publics relevant de la présente
ordonnance passés par des personnes
morales de droit public sont des
contrats administratifs“). Time su
ugovori o javnoj nabavci u francuskom
pravnom sustavu nedvojbeno određeni kao
upravni ugovori, čime se nastavlja povijesno
određivanje tih ugovora kao upravnih
ugovora u francuskom pravnom poretku.
Posljedica takvog uređenja je činjenica da su
ugovori o javnoj nabavci u potpunosti
49
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
evidentna problematika prevazišla.
ugovori su se pojavili u francuskom
U tom kontekstu, u prvom redu je
pravu krajem 19. i početkom 20.
neohodno da se ugovor o javnoj
stoljeća. Zato je francuska pravna
nabavci
praksa najpotpunije razradila ovaj
kao
upravni
ugovor
posebno i zasebno definiše.
pravni
institut
teorijskim
Pojam upravnog
istovremeno
raspravama
u
sa
nauci
upravnog prava”.58 Pojedini autori
ugovora
su isticali činjenicu da država ni u
kom aspektu ne može da bude
kao
vezana ugovorom jer država je
posebna vrsta akta upravnog prava
apsolutni suveren i ako se veže
danas
od
ugovorom bit će u istoj poziciji kao i
najaktuelnijih tema u zemljama bivše
druga ugovorna strana, gdje nestaje
Jugoslavije.
Francuska
apsolutni suveren i postaje u ravni
smatra kolijevkom kako upravnog
jednaka sa drugom ugovornom
prava tako i upravnih ugovora, često
stranom.
Upravni
ugovori
predstavljaju
Iako
se
jednu
su se spočitavali negativni konteksti
u korist upravnog ugovora negirajući
Poznati pravni teoretičar
Leon Digi ističe da “je država po
njegovu pravnu valjanost. “Upravni
unutar francuskog upravnog prava, što
znači da su za sporove o obvezama iz
ugovora nadležni upravni sudovi i tribunali,
(De Mars/Olivier (bilj. 13), s. 276, v. i D.
Truche, Basic Principles of the Public
Procurement Procedure in France,
Hrvatska i komparativna javna uprava,
Zagreb 4/2012, s. 1104.) Tako će prva
instanca za rješavanje spora biti jedan od 42
prvostupanjska upravna suda (tribunaux
administratifs'),
a
nakon
toga
drugostupanjski upravni sudovi (cours
administrative d'appel), te na kraju Državno
vijeće (Conseil d'Etat) kao najviša sudbena
instanca, ( F. Lichere/N. Gabayet,
Enforcement of the EU Public
Procurement Rules in France, u: S.
Treumer/F. Lichere (ur), Enforcement of
the EU Public Procurement Rules,
Copenhagen 2011, s. 299.), navedeno u:
Turudić, M. (2018). Pravna priroda ugovora o
javnoj nabavi u hrvatskom pravnom poretku,
Sarajevo, Sveske za javno pravo (22330925) 32; 1, 17, str. 3-4, preuzeto sa:
https://www.bib.irb.hr/938830
58 Kamarić, M. & Festić I. (2009). Upravno
pravo, Sarajevo, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, str. 202
50
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
svojoj definiciji suverena ličnost, ona
ugovora u svim državama u kojima
ima taj karakter, tu pravnu ličnost u
je ova vrsta ugovornog odnosa
svim aspektima koje vrši, kako u
(upravnopravni odnos)60 gotovo da
ugovornim tako i u jednostranim
je nemoguće, iz razloga što svaka
aktima. Prema tome, država ne
država koja inkorporira u svoj sistem
može biti vezana jednim ugovorom,
upravne ugovore, njegovu definiciju
jer ako je vezana, njena pravna
prilagođava svojoj pravnoj tradiciji.
ličnost će biti potčinjena drugoj, a
Ipak nesumnjivo je da suština i duh
pošto suverenu volju odlikuje baš to
upravnog ugovora uvijek ostaje isti,
da nije potčinjena nijednoj drugoj
ali i same osnovne značajke ove
volji, ona bi na taj način prestala da
vrste posebnih ugovora. Međutim,
bude suverena“.59 Međutim, bez
upravni ugovori dobijaju na značaju
obzira što su pojedini autori isticali
i sa pojavom novog, neoliberalnog
da upravni ugovor nije svojevrstan
koncepta uprave poznatijeg kao
instrument za zadovoljavanje javnog
Novi sistem upravljanja – New
interesa,
zahvaljujući
Public Management, početkom 80-
upravnosudskoj praksi Francuske,
tih godina 20. vijeka, koji se
upravni ugovor se itekako razvio u
prvenstveno
Francuskoj, ali i drugim zemljama na
ekonomskim vrijednostima javne
koje je imalo uticaja francusko
uprave (pozntatijih kao tri E–
pravo, prije svega na romansko.
efikasnost,
ipak
U pokušaju uspostavljanja
jedinstvene
definicije
upravnog
Digi, L. (1998). Preobražaji javnog prava
(Les transformations du droit public), Beograd,
Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu,
str. 122–123.
60 Ugledni profesor Upravnog prava
Slavoljub Popović ističe da se pod
upravnopravnim
odnosima
59
efektivnost).
zasniva
na
ekonomičnost,
Socio-tehnološke
koncepcije, prenijete u javnu upravu
podrazumijevaju pravni odnosi u koje
stupaju državni organi, a najčešće organi
državne, kao i organizacije udruženog rada i
druge samoupravne organizacije i zajednice
kada vrše javna ovlaštenja, sa pojedincima,
organizacijama i drugim pravnim licima u
vršenju upravne djelatnosti.
51
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
iz privatnog sektora, doprinijele su
pravnom
pojavama kao što su privatizacija u
Hercegovine upravni ugovor bi se
javnom
konkurencija,
mogao definisati kao dvostrani
prepuštanje i prenošenje vršenja
pravni akt, kojeg država prilikom
određenih javnih usluga sa javnog na
vršenja svojih osnovnih funkcija
privatni sektor (outsoursing), posebno
zaključuje sa drugim fizičkim i
u oblasti zdravstva, obrazovanja,
pravnim osobama, na način kako je
socijalnog staranja i dr., koje je u
to propisano nacionalnim zakonima
konceptu
i drugim propisima svake države.63
sektoru,
države
blagostanja,
posebno na evropskom kontitentu
obavljala država odnosno njene
javne službe. Upravni ugovori kao
specifični ”ugovori javnog prava, u
ovom procesu posebno dolaze do
izražaja naročito u oblastima javnih
nabavki,
javno-privatnog
partnerstva, komunanih djelatnosti,
djelatnosti i javnih službi”.61
Naime,
“u
savremenim
poretku
Bosne
i
S tim u vezi, jedan od
najneodređenih
pojmova
glede
upravnih ugovora jeste njegovo
svrstavanje, s obzirom da se radi o
sasvim novom institutu upravnog
prava, bar kada je u pitanju novija
zakonska
regulativa
na
našim
prostorima. U tom smislu, postavlja
se pitanje da li ugovori koje država
zaključuje sa drugim fizičkim i
evropskim i drugim razvijenim
pravnim
državama, osim upravnog akta kao
ugovorima građanskog prava ili je to
pojedinačnog pravnog akta uprave,
posebna vrsta javnog ugovora koja
postoje i drugi dvostrani akti koji se
treba
nazivaju upravni ugovori”.62 U
javnog prava, je li to posebna vrsta
Milenković D. (2017). Upravni ugovori u
Zakonima o opštem upravnom postuku zemalja
Zapadnog Balkana, u: Strani pravni život,
Beograd, Univerzitet u Beogradu, Fakultet
političkih nauka, str. 68-69., preuzeto sa:
https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid
=0039-21381703067M
62 Lilić, S. (2018). Upravno ravo, Beograd,
Službeni glasnik, str. 110.
63 Vidjeti detaljnije u: Ibidem.
61
biti
osobama
regulisana
pripadaju
normama
52
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
upravnog
akta,
ko
može
biti
ugovorna strana i slično.
svojim obilježjima jesu posebni,
Dakle, to su uobičajena
pitanja o kojima sa danas raspravlja,
posebno u državama kao što je
Srbija i Hrvatska, koje su u
neskorijoj
prošlosti,
ovu
vrstu
ugovora uvrstile u Zakone o općem
upravnom postupku. Prema jednom
teorijskom
shvatanju,
ugovor,
je
upravnih ugovora, koji zaista po
upravni
„....saglasije
jedne
javnopravne i jedne privatnopravne
može
se
zaključiti
da
zaista
odstupaju od pravila građanskog
prava. Francuski autori ističu da je
jedna od posebnih osobina upravnih
ugovora,
zapravo,
nejednakost
među ugovornim stranama, jer tijelo
javne vlasti istupa sa jačom voljom,
a u toku samog izvršenje ugovora,
evidentno je da raspolaže i jačim
ovlastima.
volje o postizanju kakve javne svrhe,
S toga ”doista se može reći
kao i stvoreni pravni odnos između
da upravne ugovore obilježavaju
njih,
određene posebne i veće ovlasti
sa
širim
64
učincima.“
javnopravnim
drugom,
javnopravnih tijela koje su povezane
„...upravni ugovor treba razlikovati
sa svrhom koja se tim ugovorima
od upravnih akata i svih njegovih
želi postići, s tim da je uvijek
modaliteta, ali i od građanskih
prioritet
ugovora iako on često ima formu
Prilikom
tipskog (adhezionog) ugovora.
ugovora, javnopravno tijelo redovito
Upravni
Prema
ugovor
jeste
ugovor, ali ugovor posebne vrste javnopravni (upravni) ugovor.“65
Kada se uzmu u obzir specifičnosti
Tomić, Z. (1993). Pravna priroda upravnih
ugovora, u: Pravni život 11-12/1993, 2131,
navedeno u: Milenković, D. str. 69.
64
širi
društveni
sklapanja
interes.
upravnog
nastupa kao subjekt javnoga prava,
te stoga ima veće ovlasti koje
proizlaze
iz
prvenstva
javnog
interesa koga zastupa.”66
65Ibidem
Ljubanović, B. (2010). Upravni ugovori i
upravno sudovanje,u: Zbornik radova Pravnog
66
53
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Shodno
navedenom,
a
ugovora
kao
i
kod
ugovora
posebno imajući u vidu da je svrha
privatnog prava spontao moglo doći
upravnih ugovora zadovoljavanje
do
javnog interesa, upravni ugovori
djelatnosti.
potpadaju pod drugačiji režim za
upravnih ugovora su nužnost da bi
razliku od građanskih ugovora, čiji je
se spriječilo njihovo pretvaranje u
glavni cilj ostvarivanje finansijskog
obični sporazum zaključen radi
interesa ugovorne strane, odnosno
ostvarivanja
ostvarivanje izvjesne dobiti.
Ono
što
je
Pojedina
posebno
jeste sloboda ugovoranja i mijenjanja
ugovora, s obzirom da su strane
ugovornice kod građanskih ugovora
slobodne da mijenjaju ugovor za
vrijeme njegovog trajanja i slično,
dok su ugovorne strane upravnih
ugovora strogo obavezne da poštuju
“slovo zakona” jer je u pitanju javni,
a ne privatni interes.
upravne
javnih
ograničenja
recipročnih
ugovornih strana”.
karakteristično za ovu vrstu ugovora
67
Stoga se za
ugovore
predstavljaju
koristi
kaže
posebnu
da
vrstu
upravnih akata, koja svoje najranije
korijene vuku iz podjele na privatno
i javno pravo, te da je među
najbitnijim značajakama ove vrste
ugovornih odnosa kojima se zasniva
upravnopravni odnos, upravo javni
interes,
odnosno
zadovoljavanje
javnog interesa. Dakle, primarni cilj
upravnog ugovora, kao što se vidi
jeste ostvarivanje šireg društvenog
S tim u vezi, jedan od
poznatih
komercijalizacije
S
tim
u
vezi,
kao
upravnih
najkomatibilnija definicija upravnog
razliku
ugovora, koja odgovora njegovoj
objašnjava tezom da bi dopuštanjem
svrsi, jeste da se upravni ugovor
iste slobode strankama upravnog
“shvata kao dvostrani pravni odnos
fakulteta u Splitu, god. 47, 1/2010., str. 39,
preuzeto sa: https://hrcak.srce.hr/50333
67
ugovora
teoretičara
interesa.
”Singh
ovu
Kamarić, M. & Festić, I. (2009)., str. 203
54
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
u čijem stvaranju učestvuje javna
stupa u ime javnosti/općeg interesa,
administracija i privatni subjekti pri
u kojem se vrše određene usluge,
čemu za obje strane proizilaze prava
radovi ili nabavke roba u interesu
i obaveze usmjerene ka ostvarivanju
javnosti.”69
javnog
interesa
i
postizanju
ekonomskog efekta, s tim što je javni
Upravni ugovori u
interes od dominantnog značaja”.68
pravnom poretku Bosne
Dakle,
ugovorima
jasno
je
privatnog
da
u
i Hercegovine
prava
ugovorne strane traže samo vlastiti
Naše
(bosanskohercegovačko)
interes, kao što se može vidjeti iz
aktuelno zakonodavstvo zvanično
prethodnog izlaganja, kod upravnih
ne
ugovora javnopravno tijelo nema
Ukoliko krenemo od komparativnih
nikakav vlastiti interes. Javnopravno
analiza mnogih država, a posebno
tijelo kao nosilac vlasti ili određene
Francuske, koje se odnose na
službe, bavezno je da sprovede
upravne ugovore, moglo bi se
upravni ugovor zarad javnog/općeg
zaključiti da naše pozitivno pravo
interesa. U tom kontekstu “sve
ipak latentno70 poznaje neke vrste
razlike nastaju iz osnovnog objekta
upravnih ugovora koje se kriju u
upravnog ugovora. Uprava je čuvar
pojedinim zakonima.
poznaje
upravne
ugovore.
interesa javnosti, i u svaki ugovor
M. Stojanović. (2011). Upravni ugovori, u:
Zbornik radova Pravnog fakulteta
Univerziteta u Nišu, br. 57, Niš, str. 301.,
preuzeto sa:
https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid
=0350-85011157299S
69 A W. Mewett. The Theory of Government
Contracts, McGILL Law Journal, str. 4.,
preuzeto sa:
68
http://lawjournal.mcgill.ca/userfiles/other
/8692991-mewett.pdf Ibidem
70Latentan (lat. latens, genitiv latentis: koji
se skriva, od latere: biti sakriven), koji se
izvana ne očituje, prikriven, pritajen,
prigušen, nevidljiv; skriven, tajan;
unutrašnji, dubok, zagonetan., preuzeto sa:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.as
px?id=35549
55
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Tri su osnovna zakona u
organ i ko je dužan da provodi
kojima se mogu naći osnovni
postupke javnih nabavki propisane
elementi upravnih ugovora i to:
predmetnim zakonom.
Zakon o javnim nabavkama
Pored navedenog u članu 2.
Zakon o javnim nabavkama
stav (1) tačka a) ZJN se precizira da,
(ZJN),71
“ugovor o javnoj nabavci je ugovor
-
Zakon o koncesijama,72
s finansijskim interesom koji se
-
Zakon o javnoprivatnom
zaključuje u pisanoj formi između
partnerstvu.73
jednog ili više dobavljača i jednog ili
-
više ugovornih organa i ima za cilj
Tako na primjer u članu 1.
nabavku robe, usluga ili izvođenja
stav (2) ZJN se precizira: “postupak
radova u okviru značenja ovog
javne
na
zakona”.75 Specifičnost dodjele i
postupke nabavke robe, usluga ili
zaključivanja ugovora o javnim
radova koje provodi ugovorni organ
nabavkama, isto kao i upravnog
ili sektorski ugovorni organ”74 dok
ugovora, regulisana je posebnim
su u članu 4. i 5. istog zakona
postupkom, i posebnim pravilima
precizno navodi ko je ugovorni
koja ne važe za druge ugovore.76
71Zakon
nabavke
odnosi
se
o javnim nabavkama ("Sl. glasnik
BiH", br. 39/2014).
72 Zakon o koncesijama („Službeni glasnik
BiH“br. 32/02): Treba istaći da su koncesije
u BiH uređene kroz više zakona. Naime,
jedan zakon reguliše koncesije na nivo BiH,
zatim dva zakona na nivou entiteta,
odnosno zakon koji reguliše koncesije na
nivou Federacije BiH i zakon koji reguliše
koncesije na nivou entiteta RS, a u okviru
federacije, posebno svaki kanton ima zakon
o koncesijama –ukupno deset zakona.
73 U Federaciji BiH deset kantona u okviru
svoje
nadležnosti
uređuju
pitanje
javnoprivatnog partnerstva kroz svoje
pojednačne zakone, dok je na nivou
Federacije BiH zakon o javnoprivatnom
partnerstvu u fazi priprema koliko mi je
poznato. Na nivou entiteta RS postoji
Zakon o javnoprivatnom partnerstvu.
74 Član 1. stav (2) ZJN
75 Član 2. stav (1) tačka a) ZJN
76 Član 6. ZJN: Ugovorni organ dužan je
dodjeljivati ugovore o javnoj nabavci robe,
usluga i radova primjenjujući postupke
definirane ovim zakonom i podzakonskim
aktima.
56
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Prema
o
“Ugovor o koncesiji je ugovor koji
koncesijama, u članu 1. između
zaključuju koncesor s jedne strane i
ostalog definiše se postupak dodjele
koncesionar s druge strane, a koji
ugovora o koncesijama kao i drugi
sadrži odredbe o međusobnim
uslovi koji su striktno vezani za
pravima i obavezama vezanim za
ugovora.77 U
korištenje dodijeljene koncesije”.79
zakonu o koncesijama na nivou
U istom članu je zakonodavac
Bosne i Hercegovine nije data
precizirao ko dodjeljuje koncesije na
precizna
o
području kantona Sarajevo.80 Još
koncesijama dok je na primjer u
jednu precizniju definiciju dao je
Zakonu o koncesijama za područje
zakonodavac, i to definišući odluku
postupak
dodjele
definicija
Zakonu
ugovora
Kantona Sarajevo78 zakonodavac
preciznije definirao i to u članu 5.:
77 Član 1. Zakona
o koncesijama BiH. (1) Ovim
zakonom propisuju se način i uvjeti pod
kojima se mogu dodjeljivati koncesije u
Bosni i Hercegovini, nadležnost za dodjelu
koncesija,
institucionalna
struktura,
nadležnost i druga pitanja vezana za rad
Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine,
tenderski postupak, sadržaj i djelovanje
ugovora o koncesiji, prava i obaveze
koncesionara i druga pitanja vezana za
koncesije, koja su od znacaja za Bosnu i
Hercegovinu. (2) Ovim zakonom utvrduju
se uvjeti pod kojima se domaćim i stranim
pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije
u sektorima koji su, po Ustavu Bosne i
Hercegovine i zakonima Bosne i
Hercegovine, u nadležnosti Bosne i
Hercegovine, i u slučaju predstavljanja
međunarodnog subjektiviteta Bosne i
Hercegovine, kao i kada se koncesiono
dobro prostire na Federaciju Bosne i
Hercegovine i Republiku Srpsku ito: za
osiguranje
infrastrukture
i
usluga,
eksploatacije prirodnih resursa i objekata
koji služe njihovom iskorištavanju,
finansiranju, projektovanju, izgradnji,
obnovi, održavanju i/ili rukovodenju
radom infrastrukture i za nju vezanih
objekata i uredaja.
78 Zakon o koncesijama ("Sl. novine Kantona
Sarajevo", br. 27/2011, 33/2012 - odluka
US i 15/2013), preuzeto sa:
https://www.paragraf.ba/propisi/kantona
-sarajevo/zakon-o-koncesijama.html
79 Član 5. stav (1) tačka d) Zakon o
koncesijama ("Sl. novine Kantona
Sarajevo", br. 27/2011, 33/2012 - odluka
US i 15/2013)
80 Član 5. stav (1) tačka a) Zakona o
koncesijama Kantona Sarajevo: Davalac
koncesije (koncesor) je Kanton Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu:
koncesor), koji putem resornih
ministarstava vode postupak dodjele
koncesije odnosno zaključuju ugovor o
koncesiji.
57
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
o izboru ponuđača kao upravni akt81
potrebe
na temelju koje se dodjeljuje ugovor
interesa. Istim članom zakonodavac
o koncesiji.
je precizirao da je predmet javno-
U skladu sa članom 2.
Zakona
o
javno-privatnom
partnerstvu definisano je da je to
partnerski odnos između javnog i
privatnog partnera koji zadovoljava
Član 5. stav (1) tačka g) Zakona o
koncesijama Kantona Sarajevo: Odluka o
izboru najpovoljnijeg ponuđača je upravni
akt koji donosi koncesor na prijedlog
Komisije za koncesije (u daljnjem tekstu:
Komisija) nakon ocjene pristiglih ponuda za
dodjelu koncesije, a u skladu s
dokumentacijom za nadmetanje i kriterijima
za izbor najpovoljnije ponude.
82 Član 2. Zakona o javno-privatnom
partnerstvu ("Sl. novine Kantona Sarajevo",
br. 27/2011 i 16/2017):
(1) Javno-privatno partnerstvo (u daljnjem
tekstu: JPP), u smislu ovog Zakona je
dugoročan partnerski odnos između javnog
i privatnog partnera koji podrazumijeva
oblik zadovoljavanja određenih javnih
potreba putem projekata JPP-a.
(2) Predmet JPP-a je izgradnja,
rekonstrukcija, upravljanje i održavanje
kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba
u svim oblastima javnog partnera.
(3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo
isporuka robe, kao niti isključivo koncesija
za privredno korištenje općeg ili drugog
dobra.
(4) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća:
a) privatni partner od javnog partnera
preuzima:
81
od
privatnog
rekonstrukcija,
održavanje
šireg
društvenog
partnerstva
upravljanje
kapaciteta
i
za
zadovoljavanje javnih potreba u
svim oblastima javnog partnera.82 S
1) obavezu projektovanja, gradnje i/ili
rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili
građevine od javnog interesa, uključujući
gradnju
i/ili
rekonstrukciju
javnih
informacijsko-komunikacijskih
sistema,
preuzimajući pri tome i jednu ili više
obaveza kao što su finansiranje, upravljanje
i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim
korisnicima javne usluge iz okvira
nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu
osiguravanja javnom partneru potrebnih
preduslova za pružanje javnih usluga iz
okvira njegovih nadležnosti, ili
2) pružanje krajnjim korisnicima javnih
usluga iz okvira nadležnosti javnog
partnera, uključujući pružanje usluga
upravljanja informacijsko- komunikacijskim
sistemima od javnog interesa, odnosno
pružanja javnih usluga krajnjim korisnicima
na
izgrađenim
informacijsko-komunikacijskim sistemima.
b) u zamjenu za preuzete obaveze, javni
partner može na privatnog partnera
prenijeti određena stvarna prava i/ili
privatnom partneru dodijeliti ili prenijeti
koncesiju, u skladu sa Zakonom o
koncesijama i/ili privatnom partneru plaćati
naknadu u novcu,
c) svaki od partnera preuzima odgovornost
za rizik na koji može uticati, ili je
58
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
tim u vezi, zakonodavac je izričito
partnerstvu,
precizirao da je, “ugovor o JPP-
precizirao i druge bitne elemente
u temeljni ugovor sklopljen između
ugovora JPP kao što su javno tijelo,
javnog i privatnog partnera, ili
javni partner, privatni partner i dr. 85
javnog partnera i privrednog društva
Ako pod pretpostavkom uzmemo
posebne namjene (u daljnjem tekstu:
da latentno postoje upravni ugovori
DPN), kojim se u svrhu provedbe
u našem zakonodavstvu, kako je to
projekata JPP-a uređuju prava i
kroz primjer tri oblasti navedeno,
obaveze ugovornih strana”.
83,84
Za razliku od koncesija, u
Zakonu
o
javno-privatnom
odgovornost podijeljena, a s ciljem
optimalnog upravljanja rizikom tokom
trajanja projekta JPP-a, uz ostalo i
korištenjem
upravljačkih,
tehničkih,
finansijskih i inovacijskih sposobnosti
privatnog partnera, kao i razmjenom
umijeća i znanja između javnog i privatnog
partnera.
83 Član 5. stav (1) tačka d) Zakona o javnoprivatno partnerstvu Kantona Sarajevo.
84 Član 6. Zakona o javno-privatno partnerstvu
Kantona Sarajevo.
- Ugovorno javno-privatno partnerstvo je
model JPP-a u kojem se međusobni odnos
javnog i privatnog partnera uređuje
ugovorom o JPP-u.
- Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom
obliku i na određeno vrijeme, s tim da to
razdoblje ne može biti kraće od pet, a niti
duže od trideset godina, uz mogućnost da
se nakon isteka ugovornog razdoblja sklopi
novi ugovor uz izbor privatnog partnera.....
85 Član 5. Zakona o javno-privatno
partnerstvu Kantona Sarajevo:
.........
zakonodavac
je
postavlja se pitanje koji bi sud bio
nadležan za rješavanje sporova.
“Načelno su moguće dvije opcije: ili
- Javno tijelo je Kanton, Grad Sarajevo
i/ili općine sa područja Kantona (u
daljnjem tekstu: jedinica lokalne
samouprave), ustanove čiji je osnivač
Kanton ili jedinica lokalne samouprave,
kao i privredno društvo u vlasništvu ili
većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice
lokalne samouprave.
- Javni partner je
1) jedno ili više javnih tijela koje sa
privatnim partnerom ili DPN-om sklapa
ugovor, ili
2) jedno ili više javnih tijela koje je sa
privatnim partnerom suvlasnički povezano
u zajedničkom privrednom društvu.
- Privatni partner je domaće ili strano
privatno pravno lice, koje je odabrano na
osnovu provedenog postupka i koji s
javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u,
ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim
partnerom zasniva suvlasnički odnos u
zajedničkom privrednom društvu.
- Konsultant je jedna i/ili više fizičkih i/ili
pravnih osoba koja posjeduje specijalistička
znanja nužna za pripremu, ugovaranje i
provedbu projekata JPP-a.
59
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
da se upravni ugovori tretiraju kao
smislu
ugovori,
odnose.
tj.
kao
akti
građanskopravnog karaktera, ili da
se upravni ugovori tretiraju kao
upravni akti, tj. kao akti upravnopravnog karaktera.
obligacionopravne
S druge strane, ako uzmemo
u obzir sve specifičnosti koje se
odnose na upravne ugovore, logično
bi bilo da se sporovi povodom
Imajući u vidu navedeno, za
rješavanje
kao
sporova
navedenih ugovora, rješavaju po
povodom
pravilima upravno – sudske prakse,
upravnih ugovora bili bi nadležni ili
odnosno kao upravni sporovi, jer se
sudovi koji po zakonu rješavaju
radi o posebnoj i specifičnoj vrsti
građanske sporove u parničnom
ugovora jer su upravni, odnosno, cilj
postupku
im je da se izvršavaju obaveze od
(preciznije,
vijeće
za
građanske sporove) ili sudovi koji po
javnog
zakonu rješavaju upravne sporove u
izvršavanje javne službe, za razliku
upravno-sudskom
postupku
od ugovora privatnopravne naravi
upravne
čiji je cilj postizanje profita i koristi
sporove).” Stoga ukoliko uzmemo
samo između ugovornih strana. S
u obzir važeće zakonodavstvo, teško
obzirom da je predmet ovog rada
bi bilo odrediti koji bi sud bio
usmjeren ka javnim nabavkama,
nadležan za rješavanje sporova.
zbog
Naime, gledajući s jedne strane nije
razlikovanja
sporno da se sporovi rješavaju po
nabavkama kao najpoznatije vrste
pravilima parničnog postupka jer se
upravnih
radi o ugovorima, ako upravne
građanskopravne naravi kako ih
(preciznije,
vijeće
za
86
interesa,
boljeg
odnosno
razumijevanja
ugovora
ugovora
od
o
i
javnim
ugovora
ugovore posmatramo u klasičnom
86
Lilić, S. (2018)., str. 316.
60
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
zakonodavac tretira,87 u narednom
5. ZJN. Ugovorni organ je korisnik
dijelu će se izvršiti usporedba.
budžetskih sredstava i obavezan je
Odnos ugovora o javnim
da za sve nabavke zaključuje ugovor
u pisanoj formi. U tom kontekstu se
nabavkama i upravnog
može reći da je “ugovor o javnoj
ugovora
nabavci teretni ugovor zaključen u
pisanoj formi između naručioca i
Posmatrano
sadašnjeg
u
kontekstu
zakonodavstva,
javne
nabavke u Bosni i Hercegovini su
podvrgnute
javnog
prava
posebnom
režimu
koji
uređen
je
Zakonom o javnim nabavkama
Bosne i Hercegovine iz 2014.
godine. Ovim zakonom propisan je
sistem nabavki roba, usluga i radova
u skladu sa zakonom, a radi se o
javnopravnim
tijelima/ugovornim
organima u skladu sa članovima 4. i
Član 72. stav (2) ZJN: Ugovor o javnoj
nabavci zaključuje se u skladu sa zakonima
o obligacionim odnosima u Bosni i
Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir
navedenu definiciju pa je primijenimo na
ugovor o javnim nabavkama, vidjet ćemo da
postoji razlika. Po pravilima obligacionog
prava, stranke su slobodne da biraju
ugovorne strane, njihova volja nije
ograničena, zaključuju ugovor sa kim hoće,
raskidaju ga kada se dogovre i slično,
odnosno ne moraju zaključiti pisani ugovor,
dovoljno je da se dogovore o cijeni, čak ne
87
ponuđača u skladu sa sprovedenim
postupkom javne nabavke, koji za
predmet
pružanje
ima
nabavku
usluga
i
dobara,
izvođenje
radova“.88 Iz navedenog proizlazi da
ugovorni organi zaključuju tri vrste
ugovora i to ugovor o nabavci roba,
ugovor o nabavci usluga i ugovor o
nabavci radova. Da bi se lakše
razumio pravni režim ugovora o
javnoj nabavci kao vrsta upravnog
ugovora napravit ćemo analizu.
mora ni ponudu slati jer se usmeno
dogovore. Međutim, kod ugovora o javnoj
nabavci, javnopravno tijelo nema slobodu
izbora ugovorne strane, ne zna ko će biti
ugovorna strana, ne zna za koju cijenu će
kupiti uslugu, robe ili radove, ima instituciju
koja nadzire postupak nabavke .........
88Milenković, D. (2014). Upravni ugovori,
Beograd, Centar za javnu upravu, lokalnu
samoupravu i javne politike
Fakulteta političkih nauka u Beogradu, str.
166-167
61
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
„Upravni ugovor označava
saglasnost
samo one ugovore koji imaju
određene karakteristike, i to:
-
u
-
uvijek
je
država
javni
subjekt,
odnosno
sporu pune jurisdikcije;“89
-
obezbjeđivanje
funkcionisanja
ugovora u principu važi
-
nema
-
upravnih
ugovora
sama
uprava može upravljati i
kontrolisati
ugovora,
izvršavanje
a
određenim
jednostrano
uslove
89M.
može
pod
uslovima
promijeniti
ugovora
Stojanović (2011)., str. 301 - 302
uz
slobodu
zaključenju
upravnog
ugovora prethodi donošenje
rješenja.
-
kada je riječ o izvršavanju
potpunu
ugovoranja.
konkursa ili isticanja poziva
-
kod zaključivanja upravnih
ugovora, javnopravno tijelo
postupak o otvaranju javnog
o dostavljanju ponuda;
je
prava;
određene
kod zaključenja upravnih
određen
posebnim pravilima javnog
javne službe;
-
postupak sklapanja upravnih
ugovora
drugo
cilj zaključenja ugovora je
ugovorima
nadležnisu upravni sudovi u
javnopravno tijelo;
-
za sporove nastale u vezi sa
upravnim
njegovom
zaključivanju jedna strana
drugom
stranom;
u pogledu subjekta koji
učestvuju
sa
izvršenje upravnih ugovora
nadzire
neposredno
viši
organ ili posebno tijelo
oformljeno za nadziranje
izvršenja
upravnih
ugovora.90
a) Upogledu subjekta koji učestvuju
u njegovom zaključivanju jedna
90Turudić,
M. (2017). Pravo javne nabave,
Zagreb, Narodne novine, str. 8-9
62
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
strana uvijek je javni subjekt,
tim u vezi, ukoliko uporedimo ovaj
država odnosno drugo
kriterij sa ugovorom o javnoj
javnopravno tijelo
nabavci vidjet ćemo da je jedna od
ugovornih strana uvijek ugovorni
Jedna
od
karakteristika
ogleda
se
najznačajnijih
upravnih
u
ugovora
subjektima
koji
zaključuju upravni ugovor. Dakle,
kako je to već naprijed navedeno,
jedna od strana ugovornica upravnih
ugovora je javnopravni subjekt. To
prvenstveno
znači
da
upravni
ugovor ne može biti zaključen
između subjekata privatnog prava. S
Član 1. stav (1) Zakona o javnim
preduzećima u Federaciji BiH („Službene
novine FBiH“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09):
Javno preduzeće, jeste preduzeće (pravno
lice upisano u sudski registar kao privredno
društvo, odnosno javno preduzeće
definirano kao takvo posebnim propisom)
koje obavlja djelatnosti od javnog
društvenog interesa (energetika,
komunikacije, komunalne djelatnosti,
upravljanje javnim dobrima i druge
djelatnosti od javnog društvenog interesa),
koje zapošljava najmanje 50 radnika, kao i
preduzeće u kojem općina, grad, kanton ili
Federacija Bosne i Hercegovine ima udio u
vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus
jedna dionica odnosno udio nezavisno od
toga kojom se djelatnosti bavi., O Javnim
preduzećima vidjeti u: Kamarić i dr., str.
172 – 173.
91
Član 1. Uredbe sa zakonskom snagom o
ustanovama („Službeni glasnik BiH“ broj:
6/92, 8/93, 13/94): Ustanova, u smislu ove
92
organ u skladu sa članom 4. i 5. ZJN.
Iz navedenih odrebi koje su
propisane ZJN proizilazi obaveza
primjene zakona za sva javnopravna
tijela, kojima ne pripadaju samo
državna tijela i tijela jedinica lokalne
samouprave, već i pravne osobe koje
su osnovane radi zadovoljavanja
potreba od javnog interesa (javna
preduzeća91 i javne ustanove92).93
uredbe, osniva se za obavljanje djelatnosti
obrazovanja, nauke, kulture, fizičke kulture,
zdravstva, dječije zaštite, socijalne zaštite,
socijalne sigurnosti i drugih djelatnosti
utvrđenih zakonom, ako cilj obavljanja
djelatnosti nije sticanje dobiti.
Član 3. stav (1) i (2): Za obavljanje javne
službe osniva se javna ustanova. Pod
javnom službom, u smislu ove uredbe,
podrazumijeva se trajno i nesmetano
obavljanje djelatnosti u javnom interesu
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Republika), opštine ili gradske
zajednice.
Vidjeti detaljnije posebno o javnim
preduzećima komunalnog karaktera u:
Taggart, M.(1997) The Province of
Administrative Law, Oxford, Hart
Publishing, str. 323, preuzeto sa:
http://lib1.org/_ads/528CF82B8FBCB6E
35AB176CFDA4F0E74
93
63
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Kod upravnih ugovora, saugovoarač
slučaju obrtnika, odobrenje organa
javnopravnog tijela ne može biti
uprave je dokaz da može obavljati
fizičko lice u pravom smislu riječi.
djelatnost.”95 Na osnovu navedenog
Da bi fizičko lice u smislu
ugovorne strane kako upravnog
ugovora, tako i ugovora o javnoj
nabavci, moglo biti ugovorna strana,
mora ispunjavati uslove propisane
posebnim
pravilima.
Tako
na
primjer prema članu 45. ZJN da bi
bio učesnik postupka, fizička osoba
mora
dokazati
profesionalnu
može se konstatovati da u pogledu
ugovornih
ZJN. Da bi se zaključio ugovor o
javnoj nabavci, uslov je da je jedna
od ugovornih strana javnopravno
tijelo.
b) Cilj zaključivanja upravnog
ugovora je obezbeđivanje
pod
funkcionisanja određene javne
pojmom
službe
nema svojstvo pravnog lica, već
obavlja
na
osnovu
odgovarajućeg odobrenja organa
uprave. Pitanje učešća fizičkog lica
nameće se i kod postupanja po članu
46. ZJN – sposobnost obavljanja
profesionalne
djelatnosti,
jer
u
Član 45. stav (7) ZJN: Ugovorni organ
dužan je u tenderskoj dokumentaciji
definirati dokumente koje zahtijeva od
kandidata/ponuđača koji ih, kao fizičko
lice
registrirano
za
obavljanje
predmetne djelatnosti, dostavlja uz
94
razlike
o javnoj nabavci kako je definisan
fizička osoba smatra se obrtnik koji
djelatnost
nema
između upravnih ugovora i ugovora
sposobnost.94
“Naime,
strana
Javna nabavka je veoma
osjetljiva oblast zbog činjenice da se
postupak
ne
zadovoljavanja
sprovodi
vlastitih
radi
potreba
ugovornog organa i profitiranja.
Njena
svrha
se
ogleda
u
zadovoljavanju potreba od javnog
ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju
uslova iz ovog člana.
95 Buza, H & Tešanović, S. & Petričević, S.
(2015). Javne nabavke-legislativa i praksa,
Sarajevo, Fakultet za upravu u Sarajevu
pridružena članica Univerziteta u Sarajevu,
str. 33.
64
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
interesa kroz potrošnju budžetskih i
ugovora treba istaći da se radi o
drugih javnih sredstava. “Koristeći
dvostranopravnom (javnopravnom)
javnu imovinu, javnopravno tijelo
odnosu, čija jedna strana obavezno
može ugovorom povjeriti izgradnju
mora da bude država odnosno
određene građevine za javne potrebe
drugo javnopravno tijelo, koji se
(npr. škole, bolnice, javne ceste,
zaključuje u strogo formalnom
zgrade za potrebe sudstva ili vlade),
obliku kojim se ostvaruje određeni
zatim
usluga,
javni interes, a na koji se primjenjuju
odnosno javne službe (npr. usluge
posebne, javnopravne norme, koje
javnog
su na izvjestan način različite od
pružanje
javnih
gradskog
prijevoza,
snabdjevanje
električnom
stanovništva
energijom,
plinom,
vodom, uređenje otpada, čišćenje
snijega, održavanje javnih zelenih
površina i dr.), ugovoriti nabavku
određene
robe
za
potrebe
funkcioniranja javnopravnog tijela,
javne službe i sl.”96 S tim u vezi u
pogledu
definisanja
upravnog
Aviani, D & Đerda, D. (2011). Aktualna
pitanja pravnog uređenja upravnih ugovora u
hrvatskom pravu, u: Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, Vol. 48 No. 3, Pravni
fakultet u Splitu, str. 477., preuzeto sa:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla
nak&id_clanak_jezik=107601
97 Uporedi: Aviani, D. (2013) Posebnosti
upravnih ugovora i njihove sudske kontrole u
Hrvatskom pravu, u: Zbornik radova
pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 50 No. 2,
Pravni fakultet u Splitu, str. 352., preuzeto
sa: https://hrcak.srce.hr/103761
96
normi privatnog prava.97,98
Kada je u pitanju ugovor o
javnoj nabavci treba istaći da se radi
o posebnom javnopravnom odnosu
između ugovornog organa,
čiji
postupak zaključivanja je uređen
posebnim pravilima javnog prava,
odnosno
u
pravu
Bosne
i
Hercegovine. Navedena posebna
Institut upravnog ugovora nastao je u
francuskom pravu. On je povezan sa
transformacijom uprave iz aparata vlasti u
upravu kao službu, do koga je najprije
došlo u Francuskoj i u kojoj je više od
jednog vijeka prihvaćena podjela na
privatnopravne ugovore i upravne
ugovore, a specifičnost ovih ugovora jeste
u tome što se oni prvenstveno zaključuju
sa ciljem funkcionisanja javne službe.,
navedeno Milenković, D. (2014)., str. 36.
98
65
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pravila su sadržana u ZJN koja su
konkursa ili isticanja poziva o
obavezna u svim postupcima javnih
dostavljanju ponuda
nabavki. Dakle, ugovorom o javnoj
nabavci zasniva se javnopravni
odnos
čiji
je
osnovni
cilj
zadovoljavanje javnih potreba.
Shodno
navedenom
ugovor i ugovor o javnoj nabavci
zaključuju sa jednim ciljem, a to je
ostvarivanje koristi za širu društvenu
zajednicu, odnosno javni interes.
navedno
ukazuje
na
nespornu činjenicu da se radi o
jednoj te istoj vrsti javnopravnog
odnosa, sa istim ciljem, s tim da je
naziv “upravni ugovor” generalno
ime za sve ugovore koji se zaključuju
na navedeni način, a jedna od vrsta
upravnog ugovora je ugovor o
javnoj nabavci.
c) Kod zaključivanja upravnih
postupak dodjele upravnog ugovora
vrši objavom javnog poziva. Naime,
proizilazi zaključak, da se upravni
Naprijed
Univerzalno je pravilo, da se
predmet koji je i temelj zbog kojeg
se zaključuje upravni ugovor, ogleda
se u izvršavanju prava i obaveza koje
su utvrđene rješenjem kojim je
riješena upravna stvar. Na taj način
je upravo upravni ugovor izdvojen iz
režima ugovora građanskog prava,
jer je osnov, ili bitni elementi
ugovora koji se zaključuje, uvijek
unaprijed
jednostrano
99
određen,
upravni aktom.
„To znači da se
ugovor
sklopiti
može
tek
po
okončanju postupka provedenog
shodno
zakonu
i
donesenog
jednostranog akta. U pravilu će se
raditi o upravnom aktu kojim se
temeljem unaprijed određenih i
ugovora u principu važi
objektivnih
kriterija
odabire
postupak o otvaranju javnog
najpovoljnija
ponuda,
odnosno
ponuđača, te se tako odabranom
Član 150. stav (2) ZUP-a Republike
Hrvatske izričito precizira da upravni
99
ugovor ne smije biti protivan izreci
rješenja.
66
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ponuđaču nudi sklapanje upravnog
naznaku upravne stvari, određenje
ugovora.”100 Iz navedenog proizilazi
osoba na koje se odnosi, način
da je upravni ugovor samo sredstvo
učešća tih osoba u postupku, popis
izvršenja prava i obaveza koje su
isprava koje trebaju dostaviti”102 kao
precizirane jednostranim aktom.
i druge potrebne informacije koje su
S tim u vezi, po konačnosti
upravnog akta tek su se stekli uslovi
da se zaključi ugovor, što znači da je
tek poznata jedna strana ugovora,
javnopravno tijelo, a druga odabrana
strana može, ali i nemora zaključiti
ugovor. S tim u vezi, shodno
posebnim zakonima, javnopravno
tijelo je obavezno da o namjeri
sklapanja
upravnog
ugovora
obavijesti
javnost
odnosno
potencijalne ponuđače, a sve sa
ciljem da se odabere najpovoljniji
ponuđač,
koji
će
najbolje
i
najpotpunije izvršiti obaveze.101 “U
propisane posebnim zakonom ili
propisom.103
drugim
načela
na
kojima
Osnovna
se
zasniva
postupak izbora druge ugovorne
strane kod upravnih ugovora su
prvenstveno načelo konkurentnosti,
transparentnosti
učesnika
u
i
jednakosti
postupku
izbora
ugovorne strane. Prilikom izbora
saugovarača u upravnim ugovorima,
javnopravno tijelo mora voditi
računa o njegovim sposobnostima i
mogućnostima da izvrši ugovornu
obavezu.104
Kada je u pitanju postupak
javnoj objavi potrebno je navesti:
zaključivanja
Aviani, D. & Đerda, D. (2011)., str. 480.
U francuskom pravu tijela javne vlasti
moraju obavijestiti javnost o namjeri
sklapanja ugovora. Javnost se informira
javnim natječajem ili pozivom za
nadmetanje., navedeno u: Kamarić, M. &
Festić, I. (2009)., str. 208.
102 Šikić, M. & Staničić, F. (2011). Pravna
narav ugovora o koncesiji,u: Zbornik radova
Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 48 No. 2.,
Pravni fakultet u Splitu, str. 433, preuzeto
sa:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla
nak&id_clanak_jezik=105447
103 Usporedi: Denković, D. Đ. (2010). Dobra
uprava,
Beograd,
Pravni
fakultet
Univerziteta u Beogradu, str. 166.
104 Vidjeti detaljnije u: Kamarić, M. & Festić,
I. (2009)., str. 208 – 209.
100
101
ugovora
o
javnoj
67
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
nabavci prema ZJN može se
javnost, odnosno da se javno
konstativati da je identičan kao i kod
informišu potencijalni ponuđači o
upravnog ugovora. Naime, osnov za
činjenici da ugovorni organ planira
zaključenje ugovora o javnoj nabavci
zaključenje ugovora o javnoj nabavci
je
izboru
roba, usluga ili radova. Pored
ponuđača. Predmetnom odlukom se
obaveze objavljivanja obavještenja o
definiraju
obaveze,
javnoj nabavci na portalu javnih
vrijednost, forma ugovora kao i
nabavki Agencije za javne nabavke
drugi bitni elementi od značaja za
Bosne i Hercegovine, u pojedinim
izvršenje ugovora o javnoj nabavci.
slučajevima, zahtjeva se objava
Ugovorni organ pokreće postupak
obavještenja u službenom glasniku.
konačna
odluka
prava
o
i
donošenjem odluke o pokretanju
postupka u skladu sa članom 18.
ZJN.105 Po donošenju odluke o
pokretanju
postupka,
u
kojoj
ugovorni organ naznačava vrstu
postupka, u skladu sa članom 35.
ZJN106 obavezan je da obavijesti
Član 18. stav (1) ZJN. Ugovorni organ
pokreće
postupak
javne
nabavke
donošenjem odluke ili rješenja u pisanom
obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski
osnov za provođenje postupka javne
nabavke; b) predmet javne nabavke; c)
procijenjenu vrijednost javne nabavke; d)
podatke o izvoru – načinu finansiranja; e)
vrstu postupka javne nabavke.
106 Član 35. stav (1), (2) i (3) ZJN:
(1)Ugovorni organ objavljuje obavještenje o
nabavci za otvoreni postupak, ograničeni
postupak, pregovarački postupak s objavom
obavještenja, konkurs za izradu idejnog
rješenja, takmičarski dijalog i konkurentski
105
Dakle,
poštujući
ugovorni
načela
organ,
javnosti,
transparentnosti i jednakog tretmana
obavezan je da pruži sve informacije
potencijalnim ponuđačima kako bi
mogli
odlučiti
aplicirati/podnijeti
hoće
li
ponudu
zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavještenje
o nabavci svim zainteresiranim privrednim
subjektima
treba
pružiti
dovoljno
informacija koje će im omogućiti da ocijene
da li imaju interes da učestvuju u postupku
javne nabavke i dostave zahtjev za učešće,
odnosno ponudu. (3) Obavještenje o
nabavci sadrži kratke informacije, u skladu s
bitnim
elementima
iz
tenderske
dokumentacije.
S tim u vezi, ugovorni organ je obavezan da
po svakom od navedenih postupaka, na
portalu javnih nabavki postavi i dendersku
dokumentaciju.
68
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
povodom javnog poziva. Ponuđači
postupku
preuzimaju
tendersku
direktno na adresu najmanje tri
dokumentaciju sa portala javnih
ponuđača poziv za preuzimanje
nabavki,107 a u slučaju da postoje
tenderske
neke nejasnoće, može postaviti
navođenjem
pitanje ugovornom organu u vezi sa
dokumentacije
dokumentacijom.108
tenderskom
Ukoliko
potencijalni
nabavke,
dostaviti
dokumentacije
sa
naziva
tenderske
i
broja
obavještenja.111 Po isteku roka za
ponuđači
dostavu ponuda, ugovorni organ
smatraju da ima nezakonitosti u vezi
vrši evaluaciju ponuda, te u skladu sa
sa tenderskom dokumentacijiom,
članom 70. ZJN donosi odluku o
mogu izjaviti žalbu Uredu za
izboru
razmatranje žalbi.109
odnosno poništenju postupka.
Treba
istaći
zakonodavac
u
ponuda,
ponuđača,
je
Nakon izbora ponuđača,
slučaju
ugovorni organ je dužan obavijestiti
zahtjeva110
konkurentskog
dostavu
da
najpovoljnijeg
za
učesnike postupka pisanim aktom i
obavezao
dostaviti ga zajedno sa odlukom o
ugovorne organe da su dužni, pored
izboru
javnog oglašavanja putem portala i
ostalim učesnicima. Prilikom izbor
obavještenja
ponuđača,
o
pokrenutom
O preuzimanju tenderske
dokumentacije vidjeti detaljnije u Čl. 55.
ZJN Bosne i Hercegovine.
108 Vidjeti detaljnije Član. 36. ZJN Bosne i
Hercegovine.
109 Član 101. ZJN (Rokovi izjavljivanja
žalbe ugovornom organu).
110 Član 87. stav (2) ZJN: Ugovorni organ
provodi postupak konkurentskog zahtjeva
za dostavu ponuda u slučaju da je
procijenjena vrijednost nabavke robe ili
usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM,
107
najpovoljnijeg
ugovorni
ponuđača
organ
je
odnosno kada je za nabavku radova
procijenjena vrijednost manja od iznosa od
80.000,00 KM.
111 Član 88. stav (1) ZJN: Konkurentski
zahtjev za dostavu ponuda je postupak u
kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za
dostavu ponuda za nabavku robe, usluga ili
radova određenom broju ponuđača, pri
čemu taj broj ne može biti manji od tri i
obavezno objavljuje dodatno obavještenje o
nabavci na portalu javnih nabavki.
69
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
obavezan da ispita ličnu sposobnost
prezentovanog kriterija, ugovor o
ponuđača112 kao i druge zakonom
javnoj nabavci ispunjava kriterij
predviđene provjere. S tim u vezi
upravnog ugovora.
zakonodavac je ostavio mogućnost
ugovornom
organu
da
može
d) Kriterij kontrole izvršenja i
jednostrane izmjene ugovora
postaviti dodatne kriterije za izbor
ponuđača.113
Prilikom izvršenja upravnog
Tek po konačnosti odluke o
izboru
najpovoljnijeg
ponuđača,
ugovora javnopravno tijelo ima
posebna ovlaštenja. Ta ovlaštenja se
ugovorni organ može da zaključi
ogledaju
ugovor o javnoj nabavci.114 Shodno
mogućnosti „(npr. da jednostrano
kriteriju da se upravni ugovori
mijenja
zaključuju nakon javnog poziva za
jednostrano raskine ugovor), radi
dostavu ponuda, a nakon naprijed
ostvarivanja
provedene komparacije, može se
interesa, ali u tom slučaju i druga
konstatovati
pogledu
ugovorna strana ima određena prava
Član 45. ZJN (Lična sposobnost).
Član 46. stav (1) ZJN(Sposobnost obavljanja
profesionalne djelatnosti): Ugovorni organ u
tenderskoj dokumentaciji može od
kandidata/ponuđača zahtijevati da dokažu
svoju registraciju u odgovarajućim
profesionalnim ili drugim registrima zemlje
u kojoj su registrirani ili da osiguraju
posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog
organa kojom se dokazuje njihovo pravo da
obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u
vezi s predmetom nabavke.
Član 47. stav (1) ZJN(Ekonomska i finansijska
sposobnost): Ugovorni organ u tenderskoj
dokumentaciji može utvrditi minimalne
uslove u pogledu ekonomske i finansijske
sposobnosti kandidata/ponuđača.
Član 48. stav (1) ZJN(Opći uslovi za tehničku i
profesionalnu sposobnost): Ugovorni organ
može, zavisno od vrste, količine ili obima,
ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati
dokaze koji se odnose na tehničku i
profesionalnu sposobnost.
Član 49. stav (1) ZJN(Tehnička i profesionalna
sposobnost u postupku nabavke robe): U
postupku javne nabavke robe ugovorni
organ može zahtijevati jedan ili više dokaza
o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti
kandidata/ponuđača.
114 Vidjeti detaljnije u: Buza, H &
Tešanović, S. & Petričević, S. (2015)., str.
206 – 212.
112
113
da
u
u
širem
ugovorne
šireg
spektru
odredbe
ili
društvenog
70
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
prema javnopravnom tijelu, ili ta
vršeći
prava može ostvariti pred upravnim
upravnog ugovora, uslovlja drugu
sudom“.115
stranu
Iz navedenog proizilazi da
javnopravno tijelo u ugovorni odnos
ulazi kao nositelj autoriteta, čiji je
osnovni cilj javni interes, a ne
nadzor
nad
neplaćanjem
izvršenjem
u
slučaju
neurednog izvršenja ugovora, a u
pojedinim
slučajevima
raskid
ugovora i zahtijeva naknadu štete
zbog neurednog izvršenja ugovora.
profitiranje. Jedna od specifičnosti
S tim u vezi, kod ugovora o
francuskog prava upravnih ugovora
javnim nabavkama ugovorni organ
ogleda se u tome da država nadzire
ulazi u ugovorni odnos s jačim
izvršenje ugovornih obaveza druge
položajem u zavisnosti od druge
ugovorne strane. Svoje veće ovlasti,
dolazne strane. Naime, ZJN Bosne i
javnopravno tijelo crpi iz posebnih
Hercegovine, posebno u odredbama
pravila koja se odnose na ovu vrstu
od člana 45. do člana 52. daje širi
ugovora.
spektar
objavljivanja
Naime,
poziva
prilikom
za
mogućnosti
da
pored
izbor
obaveznih elemenata pri zaključenju
ugovorne strane, javnopravno tijelo
ugovora, može postavljati dodatne
određuje, a u skladu sa ovlaštenjima,
uslove za zaključivanje ugovora.
kako se ima izvršiti budući ugovor.
Pored
Obično se u javnom pozivu naznači
ugovoru, ugovorni organ definira
nacrt ugovora koji se ima zaključiti
uslove pod kojima se ima izvršiti
sa izabranim ponuđačem. S obzirom
osnovni predmet ugovora, kao i
da druga strana koja ulazi u ugovorni
druge važne elemente.
odnos sa javnopravnim tijelom, ima
cilj u pogledu ekonomskih efekata,
odnosno da na osnovu izvršenog
ugovora profitira, javnopravno tijelo
115
navedenog,
Već
dokumentaciji,
u
u
samom
tenderskoj
ugovorni
organ
obavezuje buduću ugovornu stranu,
Milenković, D. (2014)., str. 40.
71
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
da posebnom izjavom prihvati bez
ugovor, a najviše do 10% vrijednosti
rezervi
osnovnog
sadržaj
tenderske
ugovora,
a
druga
dokumentacije, u okviru koje se
ugovorna strana može da prihvati ili
nalazi nacrt ugovora. Kao i kod
da
upravnog ugovora, i kod ugovora o
ugovora.116
javnoj nabvci roba, usluga i radova,
ugovorni organ ima mogućnost
jednostrane izmjene ugovora koju
samo on može učiniti, dok to druga
strana ne može. Naime, članom 22.
ZJN, kod nabavke roba, kada postoji
zaključen jedan ugovor, ugovorni
organ može jednostrano izmijeniti
Član 22. stav (1) tačka b) ZJN: Ugovorni
organ može zaključiti ugovor bez javnog
obaviještenja ........... za dodatne isporuke od
dobavljača iz osnovnog ugovora, koje su
namijenjene ili kao djelimična zamjena
redovnih isporuka ili ugradnje, ili kao
proširenje postojećih isporuka ili ugradnje,
ako bi promjena dobavljača obavezala
ugovorni organ da nabavi robu koja ima
drugačije tehničke karakteristike, što bi
rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i
dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u
funkcioniranju i održavanju, pod uslovom
da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i
ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže
od jedne godine i ne može preći 10% od
vrijednosti osnovnog ugovora.
117 Član 23. stav (1) tačka b) ZJN: Ugovorni
organ može zaključiti ugovor bez javnog
obaviještenja ........... u slučaju ugovora o
javnoj nabavci usluga za dodatne usluge
koje nisu uključene u prvobitno razmatrani
projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor,
116
odbije
zaključenje
takvog
U ovakvim slučajevima, radi
se obično o anexu ugovora, čime se
vrši izmjena vrijednosti nabavke, za
razliku od početne vrijednosti na
koju je ugovor zaključen. Slična je
situacija i kod nabavke usluga117 i
nabavke radova.118 Dakle, osnov za
ali koje usljed nepredviđenih okolnosti
postanu neophodne za izvršenje ili
izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se
takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili
ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora
bez većih nepogodnosti za ugovorni organ.
Takav ugovor može se zaključiti s
dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni
ugovor, a ukupna vrijednost ugovora
dodijeljenih za dodatne usluge ne može
preći 30% od vrijednosti osnovnog
ugovora;
118 Član 24. stav (1) tačka a) ZJN: Ugovorni
organ može zaključiti ugovor bez javnog
obaviještenja ........... u slučaju ugovora o
javnoj nabavci radova za dodatne radove
koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani
projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor,
ali koji usljed nepredviđenih okolnosti, postanu
neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima
opisanih radova, i kada se takvi dodatni
radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski,
odvojiti od osnovnog ugovora bez većih
72
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
izmjenu
ugovora
i
kod
javne
padavina, dođe do pomijeranja tla u
nabavke i upravnog ugovora leži u
dijelu
činjenici da je postupak pokrenulo
dionica puta. Zbog mogućnosti
javnopravno tijelo, čiji je osnovni cilj
većeg pomijeranja zemljišta što bi
funkcionisanja od samog osnivanja
moglo dovesti do onemogućavanja
javni interes, te shodno tome i
prolaska budućom dionicom puta,
provode
zaključuju
neophodno bi bilo da se izgradi cc
ugovore za određeni predmet kojim
150 m armiranog betonskog zida
se želi postići širi društveni interes.
kojim bi se osigurala dionica puta od
Kao primjer jednostrane izmjene
mogućeg
ugovora kod javnih nabavki radova
okolnostima, ugovorni organ može
može se uzeti izgradnja dionice
jednostrano
„lokalnog puta“.
anexom
postupke
i
Ugovorni organ
–
npr.
općina raspiše javni poziv za
nabavku
radova
–
izgradnja
određene dionice puta. Prilikom
pripremanja
kojim
prolazi
pucanja.
i
planirana
U
izmijeniti
ponuditi
takvim
ugovor
zaključenje
drugoj ugovornoj strani, ali pod
uslovom da vrijednost radova ne
prelazi iznos kako je to predviđeno
članom 24. ZJN.
tehničke
Dakle, kao i kod upravnih
dokumentacije, na terenu se nije
ugovora i kod ugovora o javnim
ukazivala potreba za izgradnjom
nabavkama osnovni cilj je javni
potpornog zida na određenoj dionici
interes,
te
zbog
činjenice
da
puta s obzirom da teren nije
javnopravna
tijela
ne rade
za
podložan klizištu niti se nalazi na
sopstveni profit, jer zbog toga i nisu
strmom terenu. Međutim, prilikom
osnovana, zakonodavac daje veće
izvođenja radova, a usljed većih
mogućnosti javnopravnim tijelima
nepogodnosti za ugovorni organ. Takav
ugovor može se zaključiti s dobavljačem
kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a
ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za
dodatne radove ne može preći 20% od
vrijednosti osnovnog ugovora;
73
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
kako bi se zadovoljio javni interes.
sudova za sporove proizišle iz
Javnopravna tijela nadziru realizaciju
upravih ugovora.
izvršenja ugovora, te shodno tome i
vrše isplatu za izvršene obaveze.
Stoga, u pogledu kriterija nadzora
nad izvršenjem ugovornih obaveza i
mogućnosti jednostrane izmjene,
ugovor o javnoj nabavci ispunjava
kriterije upravnog ugovora.
U
povodom
rješavaju
Francuskoj
sporove
upravnih
ugovora
upravni
sudovi,
a
u
Njemačkoj, sporove u vezi sa
upravnim
ugovorima
rješavaju
posebni prizivni senati ili odjeljenja,
koji su formirani u okviru redovnih
e) Za sporove nastale u vezi sa
sudova119. Države koje su u zadnjih
upravnim ugovorima nadležni su
desetak godina u procesu reforme
upravni sudovi u sporu pune
javnog
jurisdikcije
upravnog ugovora kao što je
prava
uredile
institut
Hrvatska120,121 odredile su nadležnost
Imajući u vidu specifičnost
upravnih ugovora, posebno zbog
hitnosti
u
rješavanju
nastalih
u
vezi
sa
sporova
upravnim
ugovorima, države koje su sistemski
uredile institut upravnog ugovora,
odredile su nadležnost upravnih
Burgi, M. (2012). Public procurement law in
the Federal Republic of Germany, Annual
report, navedeno u: Staničić, F. (2016).
Kontrola nad sklapanjem upravnih ugovora,
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
god. 53, No. 1., fus nota 51., preuzeto sa:
https://hrcak.srce.hr/153408
120Član 3. stav (4) Zakona o upravnim
sporovima Republike Hrvatske:
119
upravnih sudova za sporove u vezi
sa upravnim ugorima.
U Njemačkoj i Francuskoj
koje su najpotpunije razvile institut
upravnog/javnog ugovora, sporove
proizišle
iz
upravnih
ugovora,
odnosno u cijelom postupku od
Ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i
izvršavanja upravnog ugovora.
121Član 12. stav (2) tačka 4) Zakona o
upravnim sporovima Republike Hrvatske:
Upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv
upravnih ugovora i izvršavanja upravnih
ugovora.
74
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pokretanja postupka do zaključenja
istovremeno zahtijeva i poništenje
ugovora, rješavaju upravni sudovi
upravnog ugovora kao i naknadu
pune jurisdikcije, odnosno posebni
štete nastalu u vezi sa upravnim
prizivni
u
ugovorom. „Spor pune jurisdikcije
Njemačkoj. To znači da sudovi ne
neodvojiv je, odnosno povezan je sa
rješavaju
o
sporom o zakonitosti upravnog akta
zakonitosti akta nego imaju širi
na način da se daje u nadležnost
spektar ovlaštenja. „U pravnoj je
onim sudovima koji rješavaju u
teoriji općeprihvaćeno stanovište da
sporu o zakonitosti.”123
senati kako
samo
je
to
sporove
sud u sporu pune jurisdikcije
meritorno
rješava
samu
stvar,
konačno raspravlja sam materijalnopravni odnos. Sud rješava sporno
pitanje koje se odnosi na postojanje
pravnog odnosa ili na sadržaj tog
odnosa. Sud presudom priznaje
određena
pojedinačna
prava,
smanjuje ili ukida neku obvezu.“122
U
pogledu
rješavanja
sporova nastalih u vezi sa ugovorom
o javnim nabavkama prema ZJN i
drugih pratećih propisa koji se
primjenjuju na predmetni ugovor,
može se konstatovati da je pitanje
djelimično
uređeno
u
pogledu
kriterija koji vrijedi za upravne
ugovore. Naime, prema ZJN, Sud
U praktičnom smislu, sud
Bosne i Hercegovine, odnosno
pune jurisdikcije znači i olakšanje za
preciznije Upravno odjeljenje Suda
samu stranku, posebno za upravne
rješava samo pitanja koja se odnose
ugovore, zbog njihove specifičnosti,
na konačnu Odluku o izboru
naročito javnog interesa. To u
najpovoljnijeg
prvom redu znači da stranka
upravni akt. Rješavajući po tužbi
prilikom
stranke, sud djelimično postupa u
122Britvić
podnošenja
tužbe
Vetma, B. & Ljubanović, B.
(2013). Ovlasti upravnog suca u sporu pune
jurisdikcije, u: Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, Vol. 50 No. 2, Pravni
ponuđača
kao
fakultet u Splitu, str. 429., dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/103764
123Britvić Vetma, B. & Ljubanović, B.
(2013)., str 431.
75
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pogledu pune jurisdikcije i kada je u
zaključenog
pitanju sporni odnos, jer samo
nabavci se izvrši, a zbog neurednog
rješava u vezi sa Odlukom o dodjeli
izvršenja
ugovora.
pokrene se parnica po tužbi pred
Naime,
zakonitosti
sud
akta
i
odlučuje
o
eventualnoj
naknadi štete, ali zbog činjenice da se
po konačnosti Odluke o dodjeli
ugovora, zaključuje ugovor o javnoj
nabavci, koji se obično izvrši dok
Sud odluči po tužbi, praktično i
proizilazi problem dualnog sistema u
ugovora
o
ugovornih
javnoj
obaveza
redovnim sudom. U međuvremenu
dok traje parnica, Sud Bosne i
Hercegovine donese presudu kojom
poništava Odluku o dodjeli ugovora,
koji je već izvršen. U takvoj situaciji
sud bi u parnici odlučivao o pravima
i obavezama iz ugovora, čiji pravni
osnov je prestao postojati.
pogledu ugovora o javnoj nabavci. U
Shodno navedenom, a u vezi
upravnom sporu pune jurisdikcije
kriterija da je za sporove iz upravnih
sud bi trebao da jednom odlukom
ugovora nadležan upravni sud,
124
riješi sporni odnos.
bila
situacija
kada
Zanimljiva bi
bi
se
ugovor o javnoj nabavci prema
po
važećem zakonodavstvu Bosne i
konačnosti odluke o dodjeli ugovora
Hercegovine djelimično ispunjava
pokrenuo upravni spor pred sudom
ovaj
Bosne i Hercegovine, a nakon
pravosudnom
124U
Pokreće se konstitutivnom tužbom
(Gestaltungsklage) kojom se od suda traži
meritorna odluka. U austrijskom pravu
situacija je znatno drugačija. Spor pune
jurisdikcije postoji samo u slučaju „šutnje
uprave“. Sud može riješiti upravnu stvar
umjesto tijela uprave jedino kada nadležno
upravno tijelo „šuti“ u izvršenju sudske
presude. Darcy, G. & Paillet, M. (2000).
Contentieux administratif, Paris, Dalloz., str.
212, navedeno u: Ibidem, str. 430
francuskom pravu postoji opći spor
pune jurisdikcije i više specijalnih sporova
pune jurisdikcije, pa bi se trebalo govoriti o
množini, tj. o sporovima pune jurisdikcije.
Spor pune jurisdikcije pokreće se posebnom
tužbom (recours de pleine juridiction), dok se
spor o zakonitosti upravnog akta pokreće
drugom tužbom (recours pour exès pouvoir).
Stranka se unaprijed mora opredijeliti za tip
spora koji će se voditi. Za razliku od
francuskog prava, u njemačkom pravu spor
pune jurisdikcije predstavlja pravu rijetkost.
kriterij.
Istina
sistemu
je
da
Bosne
u
i
76
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Hercegovine ne postoje upravni
smislu se može konstatovati da su
sudovi, ali u pogledu komparacije,
javnopravna
slične nadležnosti ima Upravno
sklapanja ugovora ograničena kada
odjeljenje
je u pitanju sloboda ugovaranja, za
Suda
Bosne
i
tijela
pogledu
Hercegovine, koje rješava sporove
razliku
za koje je nadležan po Zakonu o
ugovora gdje stranke imaju slobodu
upravnim
ugovaranja.126
sporovima
Hercegovine,
kao
Bosne
i
i
drugim
zakonima kao što to upućuje ZJN.
f)
od
u
građanskopravnih
Naime, sam postupak koji
prethodi
sklapanju
upravnog
Postupak sklapanja upravnih
ugovora,
način
ugovora je određen posebnim
budućih ugovornih strana o namjeri
pravilima javnog prava
javnopravnog tijela da se planira
obaviještavanja
zaključiti ugovor, postupak odabira
Jedno
od
značajnijih
ugovorne strane kojoj će se ponuditi
obilježja upravnih ugovora ogleda se
sklapanje
u tome da su najznačajnija pitanja
pravilima je uređena i pravna zaštita
uređena posebnim pravilima javnog
sudionika u postupku sklapanja,
prava.125 Ta pravila se prvenstveno
izmjene i izvršavanja ugovora i dr.
ogledaju u tome da je cjelokupan
postupak
ugovaranja
uređen
pravilima javnog prava. U tom
Vidjeti detaljnije u: Aviani, D. & Đerda,
D. (2011)., str. 477.
126Singh ovo opravdava tezom da, kada bi
se strankama upravnog ugovora dopustila
ista sloboda koju imaju stranke ugovora
privatnog prava, „spontano bi moglo doći
do komercijalizacije javnih djelatnosti“.
Stoga su određena ograničenja kod
upravnih ugovora nužna, kako se oni, od
125
ugovora.
Dakle,
za
građanskopravne
univerzalna
Posebnim
sve
naravi
pravila
ugovore
važe
građanskog
važnog pravnog instituta javnoga prava, ne
bi pretvorili u obični sporazum usmjeren
prema ostvarivanju recipročnih koristi
ugovornih stranaka. Singh, Mahendra P.
(2002), German Administrative Law in Common
Law Perspective, Berlin, Springer, str. 97.,
navedeno u: Aviani i dr. 477., vidjeti isto u:
Kamarić, M & Festić, I. (2009)., str. 203.
77
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
prava koja se odnose na postupak
zaključivanja ugovora regulisano je
izbora
posebnim pravilima javnog prava.
ugovorne
strane,
zaključivanja ugovora, predmeta,
Dakle,
pravne zaštite i drugo, dok se za
ograničenu slobodu što se tiče
upravne ugovore propisuju posebna
ugovora o javnim nabavkama jer je
pravila. Činjenica za razlikovanje leži
ZJN regulisana obaveza primjene
u tome da se upravni ugovori
posebnih pravila za sva javnopravna
zaključuju u cilju ostvarivanja šireg
tijela. Dakle, postupak pokretanja
društvenog interesa, odnosno od
javne nabavke, javno oglašavanje,
izvršenja upravnog ugovora korist
izbor ugovorne strane i dodjela
ima neodređen broj korisnika, za
ugovora odabaranom ponuđaču,
razliku od ugovora građanskog
ugovorni organ izričito provodi po
prava gdje korist od ugovora imaju
pravilima koja su uređena javnim
samo ugovorne strane.127
pravom, odnosno ZJN. Na prvom
Što se tiče ugovora o javnim
nabavkama koje zaključuju ugovorni
organi za nabavku roba, usluga i
radova,
postoji
jedno
manje
odstupanje, ali koje zapravo i
ugovorni
organ
ima
mjestu kao lex specialis nalazi se
Zakon o javnim nabavkama, a u
nedostatku odredbi primjenjuju se
odredbe
ZUP-a
Bosne
i
Hercegovine.129
predstavlja problematiku u većini
Shodno navedenom, kriterij
slučajeva, a to je da se od momenta
posebnih pravila javnog prava koja
zaključivanja
javnoj
važe samo za postupak zaključivanja
pravila
upravnog ugovora, zadovoljava i
Ipak,
postupak zaključivanja ugovora o
cjelokupan postupak od donošenja
javnoj nabavci prema ZJN. Naime,
odluke o pokretanju postupka pa do
postupak koji prethodi zaključivanju
Uporedi: Ljubanović, B. (2010)., str. 48
- 49
128
nabavci
građanskog
127
ugovora
primjenjuju
prava.128
o
129
Član 72. stav (2) ZJN.
Član 43. i član 117. ZJN.
78
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
ugovora o javnim nabavkama je
g) Kod zaključivanja upravnih
poseban upravni postupak130 koji je
ugovora, javnopravno tijelo nema
uređen posebnim zakonom i važi
potpunu slobodu ugovoranja
samo za zaključivanje ugovora o
javnoj nabavci i ugovorni organi su
Za
razliku
od
obavezni da isti postupak provode
građanskopravnih
prilikom zaključivanja ugovora o
strane
nabavci roba, usluga ili radova.
sklapanja ugovora imaju potpuno
ugovora,
ugovornice
gdje
prilikom
istu slobudu i u istom su položaju131
Pravila opšteg upravnog postupka takva
su da i u materijama sa izvjesnim
osobenostima zadovoljavaju potrebe rada u
najvećem broju pitanja postupka. A pošto
posebni postupci odstupaju od opšteg
postupka, to znači da se propisima o tim
postupcima obuhvataju i uređuju prije svega
ona pitanja postupka koja opštim
postupkom uopšte nisu obuhvaćena pa ni
uređena, a zatim ona koja se moraju urediti
drugačije nego što su uređena opštim
postupkom. Pitanje pak postupka u tim
osobenim materijama koja ne zahtijevaju da
budu uređena drugačije nego što su takva
pitanja uređena opštim postupkom, uopšte
se ne obuhvataju odredbama o posebnom
postupku. A samim tim što ta pitanja nisu
uređena na poseban način ona se kad se
pojave u postupku, imaju rješavati onako
kako je propisano u opštem postupku. S
obzirom na ovo, pri postupanju u upravnim
stvarima iz materije za koju su propisane i
odredbe o posebnom postupku u nekim
pitanjima postupka, postupa se po pravilima
opšteg upravnog postukpa u svim pitanjima
koja tim odredbama nisu obuhvaćena, a po
odredbama posebnog postupka samo u
pitanjima koja su tim odredbama posebno
uređena. Iz ovog dijela proizilazi da se
poseban postupak može propisati samo za
130
određene upravne materije, a ne za sve (on
bi tada bio opšti a ne poseban), niti
istovremeno za više njih. Propisivanje
posebnog postupka uvijek se ograničava na
jednu određenu materiju. Redovan je slučaj
da se on reguliše istim zakonom kojimse
reguliše upravna materija, tako da takav
materijalni zakon sadrži, pored materijalnih
odredbi, još i nekoliko odredbi o posebnom
postupku u odnosnoj materiji. Navedeno u:
Majstorivić, B. (1966). Komentar zakona o
opštem upravnom postupku, Beograd, Službeni
list, str. 279-282. Usporedbom navedenog
sa postupkom koji prethodi zaključenju
ugovora o javnim nabavkam proizilaz da se
zapravo radi o posebnom upravnom
postupku i to zbog nekoliko činjenica.
Materija javne nabavke je oblast javnog
prava, dakle upravna materija. ZJN reguliše
samo materiju javnih nabavki, dakle samo
jednu materiju, na sve ono što nije uređeno
ZJN u postupku izbora saugovoarača
supsidijarno se primjenjuje ZUP, ZJN
pored materijalnih odredaba sadrži i
odredbe o posebnom postupku.
131Sloboda ugovoranja u obligacionom
pravu prihvaća se kao jedno od osnovnih
načela (principa) ugovora i ugovornog
prava. Sloboda ugovaranja podrazumijeva
pravo, odnosno ovlaštenje subjekta
79
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
kod upravnih ugovora ta sloboda je
javnopravna tijela se osnivaju za
ograničena. Kao što je to naprijed
potrebe
od
navedeno u dijelu koji se odnosi
interesa.
S
nakriterij posebnih pravila javnog
privatnopravne osobe troše svoja
prava koja važe samo za upravne
novčana sredstva i ulaze u ugovorne
ugovore, javnopravno tijelo ima
odnose zbog vlastitog cilja.
ograničenu
Upravo
proizilazi
slobodu
iz
ugovaranja.
posebnih
ograničenje
pravila
slobode
javnopravnog tijela. Kao razlog
mogao bi se istaći prije svega javni
interes
zbog
čega
i
postoje
javnopravna tijela, a kao drugi razlog
može se istaći da javnopravna tijela
troše javna sredstva za potrebe šire
društvene zajednice, a kao treći
razlog ograničenja slobode ogleda se
u
nastojanju
da
se
spriječi
komercijalizacija interesa ugovornog
organa i ponuđača. S tim u vezi,
(ugovarača) da zaključuju ili ne zaključuju
ugovore s kim oni to žele, da određuju
sadržaj i formu ugovora. Iz ovoga se vidi da
sloboda ugovaranja sadrži više pojedinačnih
sloboda ili prava za svaku ugovornu stranu:
Svaka ugovorna strana ima slobodu
hoće li ili neće uopće zaključiti jedan
obligacionopravni ugovr.
Obaveza za zaključenje ugovora nema
ni za jednu stranu,
Svaki ugovarač je slobodan u izboru
svog ugovornog partnera,
šireg
društvenog
druge
strane,
Dakle, „strankama upravnog
ugovora ne može se dati takva
sloboda
koju
imaju
stranke
privatnopravnih ugovora, jer bi ona
mogla
posebno
javnih
ugroziti
zbog
javni
komercijalizacije
djelatnosti“.132
građanskopravnim
interes,
U
ugovorima
stranke su slobodne da uređuju
sadržaj ugovora, da biraju s kim će
zaključiti ugovor, da biranju njegovu
formu osim kada je to zakonom
propisano, da po vlastitoj volji
Ugovorne strane su slobodne da
određuju sadržaj budućeg ugovora,
Način zaključenja ugovora prepušten je
samim ugovornim stranama,
Sloboda ugovaranja podrazumijeva da
ugovarači svoja prava i obaveze mogu
mijenjati ili stvarati nova., navedeno u:
Bikić, A. & i Bikić, E. (2011). Obligaciono
pravo – posebni dio, Sarajevo, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, str. 50
– 51.
132 Ljubanović, B. (2010)., str. 48 – 49.
-
80
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
mijenjaju ili raskidaju ugovor kao i
svedena
druge elemente, dakle potpuno su
zakonodavac kroz ZJN precizno
slobodne u tom pogledu. S druge
propisao postupak izbora ugovorne
strane
strane, postupak izmjena, ali i
kod
upravnih
ugovora,
javnopravno tijelo ima ograničenu
slobodu, odnosno ta sloboda je
svedena
na
minimum,
jer
se
posebnim pravilima propisuje kako
stranka bira saugovarača, kada i kako
se može izmijeniti ugovor, kada se
može i kako raskinuti ugovor i dr. S
tim u vezi, javnopravno tijelo,
momentom pokretanja postupka ne
zna s kim će zaključiti ugovor, čak i
kada nakon objave javnog poziva
pred sobom ima ponude budućih
ugovarača, jer se ugovor može i
mora
zaključiti
po
konačnosti
odluke.
minimum,
jer
je
raskida ugovora, te formu.
Ugovorni organ ne može
birati s kim će zaključiti ugovor,
nego nakon provedenog postupka,
ugovorni organ zaključuje ugovor sa
onim ponuđačem koji je izabran u
postupku. Posebno je to ograničenje
izraženo kod kriterija najniže cijene,
jer ugovorni organ ne zna s kim će
ugovor zaključiti dok traje sistem eaukcije, s obzirom da stranke mogu
smanjiti
cijenu
u
postupku
nadmetanja. Dakle, ugovorni organ
ne može ništa drugačije da postupa,
nego onako kako mu je zakon
Kada
izabere
na
drugu
javnopravno
stranu
tijelo
poštujući
pravila, ono s njim mora zaključiti
ugovor jer je eventualni ponuđač
ispunio tražene kriterije. Isto tako,
kada se radi o zaključivanju ugovora
o javnoj nabavci, ugovorni organi
imaju ograničenu slobodu, koja je
isto kao i kod upravnih ugovora
propisao.
S toga se može konstatovati
da u pogledu kriterija koji se odnosi
na upravni ugovor, a tiče se
ograničenja
slobode
koja
je
ograničena kod javnopravnog tijela,
posebno pravila koja važe samo za
upravne ugovore, gotovo identična
je situacija i kod ugovora o javnoj
81
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
nabavci, s obzirom da je sloboda
saugovarača. S tim u vezi, može se
ugovaranja i kod ugovornih organa
konstatovati
ograničena ZJN.
imperativni karakter u odnosu na
h) Zaključivanju upravnog ugovora
prethodi donošenje rješenja
ugovora,
naročito
rješenje
ima
ugovor koji slijedi nakon konačnosti
rješenja
kojim
se
vrši
izbor
saugovarača. Što se tiče ugovora o
Jedno od posebnih obilježja
upravnih
da
u
Francuskoj, ogleda se u tome da se
postupak izbora ugovarača završava
donošenjem rješenja kao upravnog
akta.
javnoj nabavci, ZJN propisuje da se
ugovor o javnoj nabavci zaključuje
nakon što odluka postane konačna.
Dakle, kao i kod upravnog ugovora,
i kod ugovora o javnim nabavkama,
postupak
koji
prethodi
ugovorne
strane
izboru
okončava
se
Na isti način je riješila i
odlukom134 koja je upravni akt, te po
Hrvatska, koja je po uzoru na
konačnosti odluke, ugovorni organ
francusko rješenje, uredila upravne
može da zaključi ugovor o javnoj
ugovore na način da se postupak
nabavci.135
izbora
okonačava
rješenja.133
donošenjem
Rješenje
o
odabiru
ugovarača je akt više pravne snage u
odnosu na ugovor, i budući upravni
ugovor ne smije biti protivriječan
izreci
rješenja
o
odabiru
Vidjeti u: Član 150 stav (1) ZUP-a
Republike Hrvatske.
134 Član 70. stav (1) ZJN: Ugovorni organ
donosi odluku o izboru najpovoljnijeg
ponuđača ili odluku o poništenju postupka
nabavke u roku koji je određen u tenderskoj
dokumentaciji kao rok važenja ponude, a
najkasnije u roku od sedam dana od dana
133
Odluka o izboru ponuđača
je nesumnjivo upravni akt. Da je
tako govori i činjenica da se upravni
spor može voditi samo protiv
konačnih upravnih akata.136 U prilog
isteka važenja ponude, odnosno u
produženom periodu roka važenja ponuda.
135
Vidjeti detaljnije o postupku
zaključivanja ugovora o javnoj nabavci u:
Buza, H & Tešanović, S. & Petričević, S.
(2015)., str. 210 – 212.
136 Član 6. Zakona o upravnim sporovima
Bosne i Hercegovine: Sud odlučuje po
82
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
tome ide i činjenica da je jedini
konačnosti odluke o dodjeli ugovora
pravni lijek koji je dozvoljen protiv
kao upravnom aktu.
odluke o izboru zapravo žalba URŽu koji će postupak povodom žalbe
i) Zaključivanje i izvršenje
upravnih ugovora nadzire
voditi kao upravni postupak, jer
ZJN
izričito
propisuje
da
neposredno viši organ ili posebno
se
tijelo oformljeno za nadziranje
postupak pred URŽ-om vodi po
izvršenja upravnih ugovora
pravilima ZJN, a u nedostatku
odredbi primjenjuju se odredbe
ZUP-a BiH.137
Jedno od posebnih obilježja
upravnih ugovora ogleda se i u tome
Shodno navedenom, može
se konstatovati da u pogledu kriterija
da njegovo izvršenje, ali cjelokupan
postupak nadziru posebna tijela.
upravnih ugovora gdje zaključenju
ugovora
prethodi
rješenja,
ugovori
donošenje
o
javnim
nabavkama koje zaključuju ugovorni
organi prema ZJN ispunjuavaju i
ovaj kriterij u potpunosti, s obzirom
da
se
ugovori
zaključuju
po
Tako
na
primjer
u
Francuskoj nadzor nad izvršenjem
upravnog ugovora vrši neposredno
viši organ. Postupak zaključivanja,
kao i izvršenje ugovora o javnoj
nabavci
u
skladu
sa
ZJN
prevashodno vrši Agencija za javne
nabavke Bosne i Hercegovine.138
tužbama protiv konačnih upravnih akata
institucija Bosne i Hercegovine iz člana 4.
ovog zakona.
137 Vidjeti: Član 43. i Član117. ZJN.
138 Član 91. stav (3) ZJN:
Uloga Agencije je da osigura pravilno
provođenje ovog zakona. Za ostvarivanje
uloge Agencije utvrđene su sljedeće
nadležnosti:
............
e) uspostavljanje sistema praćenja
postupaka koje provode ugovorni organi
za nabavku robe, usluga i radova, s ciljem
edukacije i otklanjanja uočenih
nepravilnosti u pojedinačnim postupcima
javnih nabavki;
f) prikupljanje podataka, izrada analize i
objavljivanje informacija u vezi s
postupcima javnih nabavki i dodijeljenim
ugovorima o javnim nabavkama;
83
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Pored navedenog, u cilju zaštite
isto tako i ugovora o javnim
javnog interesa, pored Agencije za
nabavkama, može se konstatovati da
javne
nabavke139
nad
se radi o posebnostima koje su samo
javnim
vezane za ugovore koje zaključuju
nabavkama u Bosni i Hercegovini
javnopravna tijela, izuzev nadzora
vrše Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
koje obavlja Konkurencijsko vijeće.
i Konkurencijsko vijeće.140 S tim u
Shodno
vezi,
i
konstatovati da u pogledu ovog
na neki način
kriterija, ugovor o javnoj nabavci
imaju obavezu praćenja izvršavanja
ispunjava kriterij upravnog ugovora.
ugovora o javnim nabavkama, s
U narednoj tabeli, prikazana je
obzirom da se radi o javnim
kratka
sredstvima
koja
prethodno
izvršavanju
ugovora
izvršenjem
nadzor
ugovora
može
se
141
pravobranilaštva
o
reći
se
da
troše
o
u
javnoj
navedenom,
ilustracija
navedene
može
se
usporedbe
analize
i
komparacije.
nabavci. Kada je u pitanju nadzor
nad izvršenjem upravnih ugovora, a
Vidjeti detaljnije u: Pravilnikom o praćenju
postupaka javnih nabavki, dostupno na:
https://docs.javnenabavke.gov.ba/docum
ents/4e4e57d1-daaf-4018-a456b00addd62ce5.pdf
140Zakonom o konkurenciji, donesenim u
2001. godini, uspostavljeno je, dana 01.
maja 2004. godine, Konkurencijsko vijeće
kao samostalno i neovisno tijelo s statusom
pravne osobe sa sjedištem u Sarajevu.
Konkurencijsko vijeće ima isključivu ovlast
u odlučivanju o postojanju zabranjenog
konkurencijskog djelovanja na tržištu Bosne
i
Hercegovine.
Nadležnosti
Konkurencijskog vijeća su proširene i
preciznije definirane u obavljanju upravnih
i stručnih poslova u svezi s različitim
aspektima zaštite tržišne konkurencije. To
139
se odnosi također i na način provođenje
postupka, donošenja konačnih odluka,
politiku kazni i trajanje postupka., Vidjeti
detaljnije u Zakon o konkurenciji BiH,
dostupno
na:http://bihkonk.gov.ba/nadleznosti-iorganizacija.
141 Član 13. stav (2) Zakona o pravobranilaštvu
Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“
broj 8/02, 10/02, 44/04, 102/09 i 47/14):
Pravobranilaštvo vrši poslove pravne zaštite
imovine i imovinskih interesa Bosne i
Hercegovine, njenih institucija i drugih
organizacija Bosne i Hercegovine koje se
finansiraju iz budžeta institucija Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: i drugih
organizacija Bosne i Hercegovine).
84
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Primjer 1.
Tabelarni prikaz odnosa između upravnog ugovor, ugovora o javnim nabavkama i građanskih
ugovora142
Zaključak
Upravni ugovori zbog svoje važnosti i uloge u ukupnom sistemu
funkcionisanja javnopravnih tijela, u cilju povećanja efikasnosti u izvršavanju
obaveza i zaštiti javnog interesa, našli su svoje mjesto u velikom broju savremenih
država, koje itekako imaju veliku ulogu u kreiranju javnog prava.
142 Slično: Vukićević
Petković, M. Upravni ugovori, UDK: 347.44:35.078.2, Visoka ekonomska škola
strukovnih
studija
Peć
u
Leposaviću,
str.
88.,
preuzeto sa:
scindeksclanci.ceon.rs/data/pdf/1452-4457/2015/1452-44571502085V.pdf
85
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Stoga, imajući u vidu da Bosna i
EU, neophodno je prvenstveno
Hercegovina
sa
urediti pravnu prirodu ugovora o
razradom pitanja upravnih ugovora
javnim nabavkama (i drugih javnih
kao vrste ugovora koja je svojstvena
ugovora), za razliku od sadašnjeg,
javnopravnim tijelima, a što je
preciznije i potpunije definisati javne
neophodno u cilju zaštite prije svega
ugovore u pravnom sistemu Bosne i
javnog interesa, ali i potrošnje javnih
Hercegovine,
sredstava, jedan od prioritetnih
uporednopravnim
zadataka našeg zakonodavstva jeste
urediti i precizirati potpuniji i brži
rješavanje problematike oko javnih
sistem kontrole sklapanja navedenih
ugovora koji evidentno predstavljaju
ugovora, čime bi se smanjila pravna
novinu u našem sistemu, a što u
nesigurnost koja evidentno postoji,
praksi ostavlja velike posljedice,
koju
naročito ako se uzme u obzir dualni
zahtjevi, a čiji je isplatilac ugovorni
sistem
organ. Pored navedenog, treba
nije
kotrole
počela
zaključivanja
predmetnih ugovora.
upravnih ugovora ili kako se često
nazivaju u EU javnih ugovora,
materija
i
posebno
osjetljivo područje koje će Bosna i
Hercegovina morati da unaprijedi za
razliku od sadašnjeg stanja. Kako bi
se adekvatno unaprijedila kontrola
sklapanja
ugovora
koristeći
preveliki
se
rješenjima,
odštetni
posebno naglasiti da je temeljem
Treba istaći da je oblast
posebna
prate
te
o
gore navedenog, neophodno zakone
unaprijediti kroz izmjene, poštujući
međunarodne standarde, kako bi se
mogao adekvatno provoditi nadzor
nad primjenom i provođenjem ZJNa, odnosno cjelokupnim procesom
nabavke.
Prema sadašnjim rješenjima,
javnim
evidentno je da se to ne može
nabavkama, ali i drugih javnih
dosljedno provoditi, s obzirom da
ugovora, koja bi bila usklađena sa
odgovornost nije u potpunosti
najvišim standardima i principima
osigurana. Dakle, prvi korak ka
86
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
unapređenju ove materije, odnosno
-
Aviani, D & Đerda, D.
materije javnih/upravnih ugovora (u
(2011). Aktualna pitanja
koje nesumnjivo spada ugovor o
pravnog uređenja upravnih
javnoj nabavci) neophodno je da se
ugovora u hrvatskom pravu,
zakonski normira definicija svih
u: Zbornik radova
ugovora koji potpadaju pod režim
Pravnog fakulteta u
javnog prava, te da se precizira da
Splitu, Vol. 48 No. 3,
svaki ugovor koji ispunjava kritrije
Pravni fakultet u Splitu,
javnih/upravnih ugovora, ima se
preuzeto sa:
smatrati
javnim/upravnim
https://hrcak.srce.hr/in
ugovorom, bez obzira kako to
dex.php?show=clanak&
definišu posebni zakoni. S tim u
id_clanak_jezik=107601
vezi, kao popratno pitanje koje
-
Aviani,
D.
(2013).
zahtijeva nužnu intervenciju jeste
Posebnosti upravnih ugovora
posebno
i njihove sudske kontrole u
uređenje
zakonitosti
kontrole
zaključivanja
i
Hrvatskom
pravu,
u:
izvrašavanja predmetnih ugovora,
Zbornik radova pravnog
po uzoru na EU, naročito Francusku
fakulteta u Splitu, Vol.
kao kolijevku javnog prava.
50 No. 2, Pravni fakultet
u Splitu, preuzeto sa:
Literatura
https://hrcak.srce.hr/1
03761
-
A W. Mewett. The Theory
-
Bikić, A. & i Bikić, E.
of Government Contracts,
(2011). Obligaciono pravo –
McGILL Law Journal,
posebni
preuzeto
Pravni
sa:
http://lawjournal.mcgill
dio,
Sarajevo,
fakultet
Univerziteta u Sarajevu,
.ca/userfiles/other/869
2991-mewett.pdf
87
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
-
Britvić Vetma, B. &
(1998).
Ovlasti upravnog suca u
(Les
transformations
sporu pune jurisdikcije, u:
droit
public),
Zbornik radova Pravnog
Pravni
fakulteta u Splitu, Vol.
Univerziteta u Beogra,
-
du
Beograd,
fakultet
Kamarić, M. & Festić I.
u Splitu, preuzeto sa:
(2009). Upravno pravo,
https://hrcak.srce.hr/1
Sarajevo, Pravni fakultet
03764
Univerziteta u Sarajevu,
Buza, H & Tešanović, S.
-
Lilić, S. (2018). Upravno
& Petričević, S. (2015).
ravo, Beograd, Službeni
Javne nabavke-legislativa i
glasnik,
Sarajevo,
-
Ljubanović, B. (2010).
Fakultet za upravu u
Upravni ugovori i upravno
Sarajevu
sudovanje,
pridružena
u:
Zbornik
članica Univerziteta u
radova
Sarajevu,
fakulteta u Splitu, god.
Darcy, G. & Paillet, M.
47, 1/2010., str. 39,
(2000).
preuzeto
administratif,
Contentieux
Paris,
Pravnog
sa:
https://hrcak.srce.hr/5
Dalloz.
-
L.
Preobražaji javnog prava
praksa,
-
Digi,
Ljubanović, B. (2013).
50 No. 2, Pravni fakultet
-
-
0333,
Denković, D. Đ. (2010).
-
M. Stojanović. (2011)
Dobra uprava, Beograd,
Upravni
Pravni
fakultet
Zbornik radova Pravnog
u
fakulteta Univerziteta u
Univerziteta
Beogradu,
ugovori,
u:
Nišu, br. 57, Niš, str.
301.,
preuzeto
sa:
88
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
-
https://scindeks.ceon.rs
preuzeto sa:
/article.aspx?artid=0350
https://scindeks.ceon.rs
-85011157299S
/article.aspx?artid=0039
Mahendra, P. S. (2002),
-21381703067M,
German Administrative
-
-
Pravilnikom o praćenju
Law in Common Law
postupaka javnih nabavki,
Perspective,
preuzeto sa:
Berlin,
Springer,
https://docs.javnenaba
Majstorivić, B. (1966).
vke.gov.ba/documents/
Komentar zakona o opštem
4e4e57d1-daaf-4018-
upravnom
a456-b00addd62ce5.pdf
postupku,
Beograd, Službeni list.
-
-
-
Šikić, M. & Staničić, F.
Milenković, D. (2014).
(2011).
Upravni ugovori, Beograd,
ugovora o koncesiji, u:
Centar za javnu upravu,
Zbornik radova Pravnog
lokalnu samoupravu i
fakulteta u Splitu, Vol.
javne politike Fakulteta
48
političkih
fakultet
nauka
u
No.
Pravna
narav
2.,
Pravni
u
Splitu,
Beogradu,
preuzeto
Milenković, D. (2017).
https://hrcak.srce.hr/in
Upravni ugovori u
dex.php?show=clanak&
Zakonima o opštem
id_clanak_jezik=105447
upravnom postuku zemalja
-
Staničić,
sa:
F.
(2016).
Zapadnog Balkana, u:
Kontrola nad sklapanjem
Strani pravni život,
upravnih
Beograd, Univerzitet u
Zbornik radova Pravnog
Beogradu, Fakultet
fakulteta u Splitu, god.
političkih nauka,
53, No. 1., preuzeto sa:
ugovora,
u:
89
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
https://hrcak.srce.hr/1
-
-
Upravni ugovori, UDK:
Taggart, M. (1997). The
347.44:35.078.2, Visoka
Province of Administrative
ekonomska škola
Law,
strukovnih studija Peć u
Oxford,
Hart
Publishing, preuzeto sa:
Leposaviću, str. 88.,
http://lib1.org/_ads/52
preuzeto sa:
8CF82B8FBCB6E35AB
scindeks-
176CFDA4F0E74
clanci.ceon.rs/data/pdf
Turudić,
M.
(2017).
/1452-
javne
nabave,
4457/2015/1452-
Zagreb,
44571502085V.pdf
Narodne
novine,
-
Turudić,
M.
javnoj nabavi u hrvatskom
Zakon o javnim nabavkama
("Sl. glasnik BiH", br.
(2018).
39/2014),
Pravna priroda ugovora o
-
Zakon o javno-privatnom
pravnom poretku, Sarajevo,
partnerstvu
Sveske za javno pravo
novine
(2233-0925) 32; 1, 17,
Sarajevo", br. 27/2011 i
preuzeto sa:
16/2017),
https://www.bib.irb.hr
-
/938830
-
Vukićević Petković, M.
53408
Pravo
-
-
("Službene
Kantona
Zakon o koncesijama ("Sl.
novine
Kantona
Uredba
sa
zakonskom
Sarajevo", br. 27/2011,
snagom
o
ustanovama
33/2012 - odluka US i
(„Službeni glasnik BiH“
broj:
13/94),
6/92,
8/93,
15/2013),
-
Zakon
o
koncesijama
("Službene
novine
Kantona Sarajevo", br.
90
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
27/2011,
33/2012
-
odluka US i 15/2013),
preuzeto
sa:
https://www.paragraf.b
a/propisi/kantonasarajevo/zakon-okoncesijama.html
-
Zakon
o
koncesijama
(“Službeni glasnik BiH”
br. 32/02),
-
Zakon o konkurenciji BiH,
preuzeto
sa:
http://bihkonk.gov.ba/
nadleznosti-iorganizacija,
-
Zakona
o
javnim
preduzećima u Federaciji
BiH („Službene novine
FBiH“ broj: 8/05, 81/08
i 22/09),
-
Zakona o pravobranilaštvu
Bosne
i
Hercegovine
(“Službeni glasnik BiH“
broj 8/02, 10/02, 44/04,
102/09 i 47/14)
91
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Društveni ogledi
Author
Author
Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet
Keywords
Keywords.
Article
PeerReviewed
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
ISSN 2303-5706
Publisher
An entity responsible for making the resource available
International Burch University
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Upravni ugovori u pravnom poretku Bosne i Hercegovine sa posebnim osvrtom na ugovore o javnim nabavkama
Author
Author
Mirsad Čizmić
Abstract
A summary of the resource.
Autor u radu razmatra ugovore o javnim nabavkama, postupak njihovog zaključivanja i uspoređuje ih sa upravnim i građanskopravnim ugovorima, kao i njihovo postojanje u pravnom poretku Bosne i Hercegovine. U pogledu upravnih ugovora i njihovog mjesta u pravnom poretku Bosne i Hercegovine, evidentno je malo/nimalo paženje posvećeno. Ipak, to ne znači da isti ne postoje u ukupnpom sistemu funkcionisanja. Autor akcenat stavlja na komparaciju ugovora o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini i upravnog ugovora, a komparaciju zasniva na sličnostima i razlikama koje postoje između ovog instituta i drugih njemu sličnih i bliskih instituta. Pisanje i proučavanje upravnih ugovora u Bosni i Hercegovini, a posebno ugovora o javnim nabavkama kao najpoznatije vrste upravnog ugovora predstavlja nužnost, naročito zbog javnog interesa koji se protažira predmetnim ugovorom, ali i evidentne problematike u praksi koja nastaje zaključivanjem istih.
Keywords
Keywords.
Upravni ugovor, ugovor o javnim nabavkama, upravni postupak, javni interes.
DOI
Digital object identifier
10.14706/DOI21413
-
https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/bbe1ca744dc7b9e503a618c1a601fa34.pdf
a7c50eeec0f7bc2c4108f476e0322ee8
PDF Text
Text
Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
IZVRŠENJE NA
Sažetak
NEKRETNINAMA U
SVJETLU PROPISA
IZVRŠNOG,
ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG I
STVARNOG PRAVA U
BOSNI I HERCEGOVINI
Mogućnost
izvršenja
na
izvršenikovom neupisanom pravu
na nekretnini uslovljena je pravilnim
razumijevanjem
definicije
nove
zakonske
načela
upisa.
Neusaglašenost
odredaba
materijalnog prava u pogledu dejstva
REAL ESTATE
uknjižbe i trenutka u kojem se stiče
ENFORCEMENT IN
pravo na nekretnini dovodi do
THE LIGHT OF
različitih
REGULATIONS OF
DISTRAINT LAW, LAND
REGISTRY LAW AND
pravnih
shvatanja
u
pravnoj teoriji, što može generirati
pojavu
neujednačene
prakse
u
primjeni prava. U radu je izvršena
analiza odredaba izvršnog, a u vezi s
PROPERTY LAW IN
odredbama
BOSNIA AND
stvarnog prava, koje predviđaju
HERZEGOVINA
mogućnost izvršenja na nekretnini
zemljišnoknjižnog
i
koja je u samostalnom posjedu
Prof. dr. Hamid Mutapčić
Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
hamid.mutapcic@untz.ba
JEL klasifikacija: K11, K25
DOI: 10.14706/DOI21412
izvršenika, odnosno na nekretnini na
kojoj
izvršenik
ima
utvrđeno
vanknjižno pravo vlasništva.
Ključne
nekretnini,
riječi:
Izvršenje
Samostalan
na
posjed
nekretnine, Vanknjižno vlasništvo
23
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Abstract
Key words: Enforcement on real
estate, Adverse possession of real
The possibility of distraint
on
the
enforcement
debtor's
estate,
Unregistered
right
of
ownership
unregistered right on real estate is
conditioned
by
a
correct
understanding of the new legal
definition of the principle of
registration. The inconsistency of
the provisions of substantive law
regarding the effect of registration
and the moment in which the right
on real estate is acquired leads to
different legal understandings in
legal theory, which can generate the
emergence of uneven practice in the
application
of
law. This
article
analyzes the provisions of Distraint
Law, and in connection with the
provisions of Land registry Law and
Property Law, which provide for the
possibility of enforcement on real
estate that is in the adverse
possession of the enforcement
debtor, or on the real estate on
which the debtor has established
unregistered right of ownership.
24
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Uvod
Unazad nekoliko decenija
zemljišnoknjižno stanje nekretnina u
Bosni i Hercegovini ne odgovara
stvarnom pravnom stanju. Često se
dešava
da
upisana
osoba
u
zemljišnoj knjizi nije stvarni vlasnik
iz razloga što ona nema i samostalan
posjed nekretnine, zbog čega je njen
upis samo formalnog karaktera.
Nesređeno zemljišnoknjižno stanje
generira pojavu različitih pravnih
shvatanja u vezi s postupcima u
kojima je predmet nekretnina koja je
u samostalnom posjedu trećeg lica.
Takva shvatanja doprinose pojavi
neujednačene prakse u primjeni
prava, čime se narušava načelo
pravne sigurnosti kao jedno od
temeljnih načela pravnog poretka
Bosne i Hercegovine.
prinudno
ostvarivanje
povjeriočevog
potraživanja
ostvaruje prodajom nekretnine koja
u zemljišnoj knjizi nije upisana u
korist izvršenika. Navedenu pravnu
mogućnost
jeste i izvršni postupak u kojem se
V. čl. 70. st. 2., a u vezi s čl. 37. Zakona o
izvršnom postupku FBiH – ZIP FBiH
(Službene novine FBiH 32/03), odnosno
34
odredbe
izvršnog prava.34 Međutim, pravilna
primjena ovih odredaba uslovljena je
pravilnim razumijevanjem odredaba
materijalnog prava koje propisuju
dejstvo uknjižbe i momenat u kojem
se stiču prava na nekretninama.
Osnovni preduslov za namirenje
povjerioca
iz
izvršenikovog
neupisanog prava na nekretnini jeste
da je on (izvršenik) stvarni titular
takvog prava, bez obzira da li je
njegovo
pravo
evidentirano
u
zemljišnoj knjizi ili ne. Svrha
izvršnog postupka jeste namirenje
dosuđenog potraživanja povjerioca
protiv osobe koja je u vjerodostojnoj
izvršnoj
Jedan od takvih postupaka
predviđaju
ispravi
označena
kao
dužnik, ali samo na način da se
sredstva osiguraju iz imovine na
Zakona o izvršnom postupku RS – ZIP RS
(Službeni glasnik RS 59/03, 85/03).
25
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
kojoj izvršenik ima ustanovljeno
propisima
koji
imperativno
pravo vlasništva.
zahtijevaju da stečena subjektivna
prava trebaju biti izraz slobodne
Specifični
način
volje pravnih subjekata. Stoga je za
evidentiranja nekretnina i prava na
pravilno
nekretninama, kao i momenat u
problema potrebno dovesti u vezu
kojem se stiče pravo vlasništva na
navedene odredbe izvršnog prava s
nekretnini, uslovljava pravilnost i
odredbama materijalnog prava koje
zakonitost
provedenog
predviđaju trenutak u kojem se stiče
postupka.
Odredbe
izvršnog
Zakona
razumijevanje
ovog
o
pravo vlasništva na nekretnini. Ovo
izvršnom postupku, koji ima status
iz razloga što su uslovi za promjenu
pravnog propisa lex specialis u
zemljišnoknjižnog stanja ispunjeni
ovakvim postupcima, dozvoljavaju
samo ukoliko je neupisani titular
izvršenje i na nekretnini koja je u
postao vlasnik nekretnine i bez
vanknjižnom vlasništvu izvršenika,
provedene uknjižbe.
ali samo pod uslovom da je, po
utvrđenju
prava,
U tom slučaju promjena
promjenu
zemljišnoknjižnog stanja u funkciji
zemljišnoknjižnog stanja.35 Pri tome
je neometanog postupka provedbe
je važno imati u vidu dvije pravno
izvršenja na nekretnini, prije svega
relevantne činjenice. Jedna se tiče
zbog upisa zabilježbe izvršenja kao
postojanja izvršenikovog prava na
jedne
neupisanoj nekretnini, što jasno
izvršnih radnji. Međutim, ukoliko
proizilazi iz navedenih odredaba
izvršenik nije ispunio sve materijalne
izvršnog
pretpostavke
ispunjen
izvšenikovog
uslov
prava.
za
Druga
pravno
od
zakonom
za
propisanih
sticanje
prava
relevantna činjenica u ovakvim
vlasništva na nekretnini, koja je u
postupcima u vezi je sa pravnim
njegovom samostalnom, odnosno
35
Ibid
26
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
samostalnom
kvalifikovanom
izvršnog prava u vezi s predmetom
posjedu, onda bi nalog izvršnog
istraživanja, u radu su prezentirana
suda za upis prava vlasništva u korist
takva rješenja u kontekstu aktuelnog
izvršenika bio protivan dispozitivnoj
procesa reforme zemljišnoknjižnog
naravi pravnih propisa prema kojima
prava, a sve u cilju zauzimanja
se prava stiču voljom pravnih
ispravnog
subjekata.
mjerodavnog prava. Naročito se
stava
po
pitanju
ukazuje na ulogu i značaj načela
Promjena zemljišnoknjižnog
povjerenja za sveukupni proces
stanja po nalogu suda u takvim
reforme u ovoj oblasti, kao i na
okolnostima ne bi bila u gore
zakonsku poziciju ovog načela u
navedenoj funkciji, već prije svega u
novom stvarnom pravu, što je od
funkciji
izuzetnog
prava
konstituiranja
u
korist
stvarnog
samostalnog
značaja
razumijevanje
za
pravilno
nove
zakonske
posjednika nekretnine. U radu je
definicije načela upisa, odnosno za
izvršena analiza odredaba izvršnog
utvrđivanje
prava koje ukazuju na mogućnost
samostalni posjednici nekretnina
sprovođenja izvršenja na nekretnini
postaji vlasnici nekretnina.
trenutka
u
kojem
koja nije upisana u korist izvršenika,
te se ukazuje na okolnosti u kojima
su
ispunjene
pretpostavke
za
promjenu zemljišnoknjižnog stanja.
Obzirom
da
Mogućnost izvršenja na
izvršenikovom
neupisanom pravu
odredbe
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava
predviđaju
različita
rješenja
u
Da bi se ostvarila svrha
pravosnažno okončanog postupka
pogledu uknjižbe i njenog dejstva,
kondemnatornom
presudom
što je od esencijalnog značaja za
situaciji
dužnik
pravilno razumijevanje odredaba
dobrovoljno
kada
izvršio
u
nije
dosuđenu
27
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
obavezu, neophodno je da se na
materijalne pretpostavke za konačno
osnovu prijedloga tražioca izvršenja
sticanje
sprovede izvršni postupak nad stvari
neupisanoj
koja je u vlasništvu izvršenika.
izvršenika ili ne.
Predmet
izvršenja
mogu
prava
vlasništva
nekretnini
u
na
korist
biti
pokretne i nepokretne stvari, kao i
Neujednačena
zakonska
subjektivna građanska prava koja
rješenja
materijalnog
prava
u
imaju imovinsku vrijednost.
pogledu uknjižbe i njenog dejstva,
generiraju pojavu različitih pravnih
Postupak
izvršenja
nad
sprovođenja
nekretninama
shvatanja, što može doprinijeti i
pojavi
neujednačene
prakse
u
uslovljen je specifičnim načinom
primjeni prava. Stoga se pitanje
evidentiranja nekretnina i prava na
utvrđivanja mjerodavnog prava u
nekretninama, jer se za nosioca
pogledu momenta u kojem se stiču
prava na nekretnini smatra da je to
prava na nekretninama nameće kao
ona osoba koja je upisana u
prethodno pitanje
zemljišnoj knjizi, odnosno u katastar
mogućnosti izvršenja na nekretnini
nepokretnosti.36 Međutim, stutus
koja nije upisana u korist izvršenika,
vlasnika nekretnine nerijetko ima i
o čemu ćemo više kazati u nastavku
ona osoba čije ime nije javno
ovog rada.
u kontekstu
evidentirano u nekoj od navedenih
formi upisa nekretnina. Za postupak
Ranije
stvarno
pravo
izvršenja vrlo je važno utvrditi da li
pružalo je mogućnost sticanja prava
su u vrijeme podnošenja prijedloga
na nekretnini i bez upisa u zemljišnu
za
izvršenje
ispunjene
sve
Stupanjem na snagu Zakona o premjeru i
katastru Republike Srpske (Službeni glasnik
Republike Srpske br. 6/12.) praktično se
ukida zemljišna knjiga na prostoru ovog
36
bosanskohercegovačkog entiteta, te se
prelazi na sistem jedinstvene evidencije
nekretnina.
28
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
knjigu,37
predmet
činjenicu da su zemljišne knjige u
izvršenja mogle biti i nekretnine koje
velikom broju slučajeva bile netačne
su
vlasništvu
i nepotpune, rješavajući pravne
izvršenika, odnosno nekretnine koje
sporove nastale usljed višestrukog
su u zemljišnoj knjizi bile upisane u
otuđenja iste nekretnine sudska
korist nekog drugog lica.38 Takođe i
praksa je permanentno negirala
ranija sudska praksa ima značajnu
primjenu pravila zemljišnoknjižnog
ulogu
prava i prednost uglavnom davala
u
tako
da
su
vanknjižnom
u
afirmaciji
kategorije
vanknjižnog vlasništva. Uvažavajući
vanknjižnim titularima.39
V. čl. 33. Zakon o svojinsko pravnim
odnosima – ZOSPO, Službeni list SFRJ br.
6/1980. i čl. 38. Zakona o vlasničko
pravnim odnosima - ZOVO, Službene
novine FBiH br. 6/98 i 29/03.
38 Najčešći vanknjižni način sticanja prava
vlasništva na nekretnini jeste dosjelost, pa
ćemo u nastavku ovaj način sticanja prava
koristiti kao primjer za rasvjetljavanje svih
nejasnoća u vezi sa problemom istraživanja
ovog rada. Shodno odredbama ranijeg
stvarnog prava, dosjeditelj je postajao
vlasnik nekretnine u trenutku ispunjenja
zakonom propisanih pretpostavki, a ne u
trenutku upisa u zemljišnu knjigu.
Eventualno provedeni upis proizvodio bi
samo
deklarativno
dejstvo.
Prema
odredbama novog zemljišnoknjižnog prava
za konačno sticanje prava dosjeditelja
potrebno je zatražiti i provedbu takvog
prava u zemljišnu knjigu. Ispunjenje
materijalnih pretpostavki predviđenih
stvarnim
pravom,
te
postojanje
pravosnažne odluke suda kojom je
utvrđeno pravo dosjeditelja, nije dovoljno
za sticanje prava vlasništva na nekretnini po
osnovu dosjelosti. Time je dosjelost kao
način sticanja prava u potpunosti
izjednačena sa derivativnim načinom
sticanja prava vlasništva na nekretnini. Bez
obzira da li je osnov upisa punovažan
ugovor ili pravosnažna sudska presuda,
samostalni posjednik postaće vlasnik
nekretnine tek u trenutku podnošenja
zahtjeva za upis. V. više (o tome): M.
Povlakić, Transformacija stvarnog prava u
BiH, Sarajevo, 2009, str. 98, M. Povlakić,
Reforma zemljišnoknjižnog prava kao dio
ukupne reforme građanskog prava, Zbornik
radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog
zakonodavstva i pravne prakse, Mostar,
2003, str. 244.
39 „Samo pouzdanjem u zemljišnu knjigu i
upisom prava svojine na kupljenoj
nepokretnosti, kupac se ne može smatrati
jačim u pravu nasuprot ranijem sticaocu koji
nepokretnost drži u posedu, ako je prema
njemu nastupio osnov za sticanje prava
svojine održajem.“ (Odluka Vrhovnog suda
Srbije, Rev. 4740/92, navedeno prema S.
Vuković, Sudska praksa iz svojinskopravnih
odnosa, Beograd, 2003, Poslovni biro, str.
264.) „Lice koje ima pravni osnov sticanja i
posed nepokretnosti jače je u pravu od
zemljišno-knjižnog imaoca prava svojine.“
(Odluka Vrhovnog suda Vojvodine, Gž.
103/89, Ibid, str. 254.) „Kada se u sporu
pojavljuju dva prava na istoj nepokretnosti,
i to zemljišno-knjižno pravo i pravo koje
proizilazi iz presude, uvek je jači u pravu
37
29
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Navedena zakonska rješenja,
Kada je u pitanju mogućnost
kao i dominantna pravna shvatanja u
izvršenja
primjeni
neupisanom
prava,
značajno
su
na
izvršenikovom
pravu,
onda
je
doprinijela destabilizaciji zemljišne
potrebno imati u vidu dvije situacije
knjige i otežanom pravnom prometu
usljed kojih izvršenik stiče određena
nekretnina, što je uslovilo još veću
prava u pogledu nekretnine. U
pojavu sudskih sporova ove vrste. U
jednom slučaju radi se o vanknjižno
namjeri
stečenom
da
osigura
zakonske
pravu
vlasništva
na
pretpostavke za stabilnu i efikasnu
nekretnini, i to najčešće po osnovu
zemljišnu knjigu, usvajanjem zakona
redovne ili vanredne dosjelosti, dok
o zemljišnim knjigama entitetski
se u drugom slučaju radi o pravu
zakonodavci započeli su proces
pretpostavljenog vlasnika, koji je
reforme zemljišnoknjižnog prava.40
pribavio
samostalan
posjed
nekretnine po osnovu punovažno
zaključenog
onaj koji je u posedu imovine.“ (Odluka
Vrhovnog suda Srbije, Rev. 120/80, Ibid,
str. 257.) „Tužilac koji dokaže da ima pravni
osnov sticanja prava vlasništva na
nekretnini ima jače pravo od kasnijeg
nesavjesnog sticaoca koji je ishodio
uknjižbu prava vlasništva.“ (Odluka
Vrhovnog suda BiH, Rev. 618/86 od
18.06.1987. godine, Bilten sudske prakse
Vrhovnog suda BiH, br. 4/87, str. 15.)
„Kupac je dužan prilikom kupovine da
provjeri ne samo na osnovu uvida u
zemljišnu knjigu ko je vlasnik, nego i u
prirodi (na terenu) ko je u posjedu te
nekretnine.“ (Odluka Vrhovnog suda
Vojvodine, Rev. 272/89, navedeno prema
D. Stamenković, Priručnik za upise u
zemljišnu knjigu i katastar nepokretnosti,
Beograd, 1991, Savremena administracija,
str. 59.) „Kod kupovanja nepokretnosti nije
ugovora.
Postoje
dovoljno da se kupac osloni samo na
zemljišno-knjižno stanje, već je dužan da bi
bio savestan, da se interesuje i utvrdi ko i po
kom osnovu drži nepokretnost koja je
predmet kupoprodaje.“ (Odluka Vrhovnog
suda Jugoslavije, Rev. 266/68, od 19. 02.
1969., navedeno prema O. Stanković, M.
Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 2001,
Nomos, str. 339.)
40
Aktuelni
proces
reforme
zemljišnoknjižnog prava, kao i iskazana
intencija zakonodavca u entitetskim
zakonima o zemljišnim knjigama, od
presudnog je značaja za pravilno
razumijevanja nove zakonske definicije
načela upisa, što je u vezi s mogućnošću
sprovođenja izvršenja na nekretnini koja je
u samostalnom posjedu izvršenika,
odnosno na nekretnini koja nije upisana u
korist izvršenika.
30
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
okolnosti u kojima će neupisani
U drugom slučaju izvršenik
titulari imati status vanknjižnog
ima
status
samo
samostalnog
vlasnika nekretnine, bez obzira na
kvalifikovanog posjednika, odnosno
postojeću
neusaglašenost
općih
pretpostavljenog
odredaba
materijalnog
prava.
nekretnine,
vlasnika
što
znači
Takođe, odredbe materijalnog prava
pretpostavke
predviđaju jedinstvena rješenja i u
zemljišnoknjižnog stanja u smislu
situaciji kada je samostalan posjed
odredbe člana 70. stav 2., a u vezi s
nekretnine pribavljen na osnovu
članom 37. ZIP FBiH/RS, nisu
punovažno zaključenog ugovora. Za
ispunjene. U nastavku ćemo kazati
svaku od tih situacija ispunjeni su
nešto
uslovi
okolnostima,
za
promjenu
zemljišnoknjižnog stanja.
za
da
više
prezentirati
promjenu
o
a
navedenim
zatim
zakonska
ćemo
rješenja
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava
Međutim, da bi se mogao
sprovesti
postupak
izvršenja
potrebno je utvrditi pravni status
koja
tretiraju
vanknjižnog
mogućnost
sticanja
prava
vlasništva na nekretnini.
izvršenika u pogledu nekretnine koja
se nalazi u njegovom samostalnom
posjedu. U jednom slučaju izvršenik
ima status vanknjižnog vlasnika
nekretnine,
ali
samo
ako
su
pretpostavke za dosjelost ispunjene
prije stupanja na snagu novih
entitetskih zakona o zemljišnim
knjigama,
primjenjuje
načela
odnosno
zakonska
upisa
koju
ako
se
definicija
predviđaju
odredbe novog stvarnog prava.
Mogućnost izvršenja na
utvrđenom pravu
dosjeditelja koje nije
provedeno u zemljišnu
knjigu
Da bi sud dozvolio izvršenje
na nekoj nekretnini zahtijeva se da
izvršenik
bude
evidentiran
u
31
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
zemljišnoj knjizi kao vlasnik te
utvrđujuća presuda iz koje proizilazi
nekretnine. Ovo iz razloga što se za
da je on već stekao pravo vlasništva
upisanu osobu pretpostavlja da je
na nekretnini po osnovu redovne ili
vlasnik nekretnine, ali i zbog upisa
vanredne dosjelosti.42 Napominjemo
zabilježbe izvršenja, kao jedne od
da su to okolnosti u kojima izvršenik
zakonom propisanih izvršnih radnji
ima nesporno vanknjižno pravo
usljed koje izvršenik stupa u poziciju
vlasništva na nekretnini koja u
založnog dužnika.
zemljišnoj knjizi nije upisana u
njegovu korist. Iako zakon ne
Shodno
odredbama
predviđa
mogućnost
upisa
izvršnog prava, sud će dozvoliti
izvršenikovog vanknjižnog prava
izvršenje i na nekretnini koja u
vlasništva po službenoj dužnosti, u
zemljišnoj knjizi nije upisana u korist
pravnoj teoriji postoji jedinstven
izvršenika, ali samo pod uslovom da
stav da će sud u takvoj situaciji
su
za
naložiti upis njegovog vanknjižnog
promjenu zemljišnoknjižnog stanja
prava, a zatim i upis zabilježbe
u njegovu korist,41 i to najčešće na
izvršenja.43
način
pravosnažna
zemljišnoknjižnog stanja nekretnine
V. čl. 70. st. 2., a u vezi s čl. 37. ZIP
FBiH/RS
42 Obzirom da zemljišnoknjižno i stvarno
pravo predviđaju različita rješenja u pogledu
uknjižbe kao zakonitog načina sticanja
prava vlasništva na nekretnini, mogućnost
sprovođenja izvršenja nad nekretninom
koja nije upisana u korist dosjeditelja, pri
čemu postoji pravosnažna presuda na
osnovu koje je utvrđeno da je on ispunio
pretpostavke za sticanje prava vlasništva po
osnovu redovne ili vanredne dosjelosti,
postoji samo u slučaju da se primjenjuje
zakonska definicija načela upisa koju
predviđaju odredbe stvarnog prava.
Takođe, takvu mogućnost predviđaju i
odredbe zemljišnoknjižnog prava, ali samo
ukoliko su pretpostavke za dosjelost
ispunjene prije stupanja na snagu novih
entitetskih zakona o zemljišnim knjigama.
O ovom problemu više ćemo kazati u
nastavku ovog rada.
43 V. S. Mulabdić, Građansko procesno
pravo, Grin, Gračanica 2010, str. 509., M.
Povlakić, Neuknjižene nekretnine kao
predmet osiguranja kredita u svjetlu novih
propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i
notarskog prava, Godišnjak Pravnog
fakulteta u Sarajevu L-2007, Sarajevo 2007,
str. 399.
41
ispunjene
da
pretpostavke
postoji
Promjena
32
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
u takvim okolnostima u funkciji je
su
obezbjeđenja
formalnih
punovažno zaključen ugovor o
provođenje
prodaji nekretnine na osnovu kojeg
postupka izvršenja na nekretnini.
izvršenik može podnijeti zahtjev za
Da bi se obezbijedio upis zabilježbe
upis
izvršenja, kao jedne od zakonom
njegovu korist. Međutim, smatramo
propisanih
da u tom slučaju nisu ispunjene
pretpostavki
za
izvršnih
radnji,
i
u
slučaju
kada
pretpostavljenog
postoji
prava
neophodno je da nekretnina bude
materijalne
upisana u korist izvršenika. Stoga,
sprovođenje postupka izvršenja iz
nalog suda za provedbu neupisanog
razloga što u takvim okolnostima
prava u zemljišnu knjigu treba
izvršenik nema status vanknjižnog
shvatiti kao sprečavanje izvršenika
vlasnika na nekretnini.
da
zloupotrebom
prava
pretpostavke
u
za
i
nepodnošenjem zahtjeva za upis
„Kada
stvarni
onemogući provođenje postupka
zemljišnoknjižni vlasnik na osnovu
izvršenja na nekretnini koja je u
punovažnog pravnog posla otuđi
njegovom vanknjižnom vlasništvu.
nekretninu i dobrovoljno je preda u
samostalan posjed sticaocu koji iz
Mogućnost izvršenja na
pravu samostalnog
određenih razloga propusti da izvrši
uknjižbu svog prava vlasništva, onda
je sticalac stekao pretpostavljeno
kvalifikovanog
vlasništvo
posjednika
kvalifikovan posjed.“44 Kupac će
ili
samostalan
postati vlasnik nekretnine tek u
Uvjeti
za
promjenu
zemljišnoknjižnog stanja ispunjeni
S. Mulabdić, Sticanje prava vlasništva na
nekretnini polazeći od načela povjerenja u
44
trenutku podnošenja zahtjeva za
upis,
odnosno
nakon
proteka
istinitost i potpunost zemljišne knjige,
Pravna misao 7-8, Sarajevo 2007, str. 31.-32.
33
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
zakonom utvrđenog vremena za
redovnu dosjelost. U prvom slučaju
radi se o derivativnom, a u drugom
o originarnom načinu sticanja prava.
Kategorija vanknjižnog
vlasništva u svjetlu
propisa
zemljišnoknjižnog i
Ukoliko bi sud, u cilju
sprovođenja
postupka
izvršenja,
stvarnog prava
naložio upis prava samostalnog
kvalifikovanog posjednika, onda bi
to bilo protivno dispozitivnoj naravi
pravnih propisa prema kojima se
pravo na nekretnini stiče isključivo
na osnovu zahtjeva zainteresiranog
lica. Smatramo da bi u takvoj situaciji
izvršni sud trebao odbaciti prijedlog
tražioca izvršenja kao nepotpun iz
razloga što je kao predmet izvršenja
predložena nekretnina koja nije u
vlasništvu
izvršenika.
U
tom
pogledu zemljišnoknjižno i stvarno
pravo
predviđaju
identična
rješenja.45
Kao što smo naveli u
prethodnom izlaganju,46 mogućnost
vanknjižnog
sticanja
prava
vlasništva na nekretnini predviđaju
samo
odredbe
stvarnog
prava.
Odredbe zemljišnoknjižnog prava
zahtijevaju
zemljišnu
provedbu
knjigu
kao
prava
u
dodatnu
materijalnu pretpostavku sticanja
stvarnog prava na nekretnini.
Slijedom toga, mogućnost
sprovođenja izvršenja na nekretnini
koja nije upisana u korist izvršenika,
a za koju postoji pravosnažna
utvrđujuća presuda iz koje proizilazi
V. čl. 5. Zakona o zemljišnim knjigama
FBiH – ZZK FBiH (Službene novine FBiH
br. 58/2002, 19/03 i 54/04) i Zakona o
zemljišnim knjigama RS – ZZK RS
(Službeni glasnik RS br. 74/02, 67/03,
46/04, 109/05 i 119/08), kao i čl. 53. st. 1.
45
Zakona o stvarnim pravima FBiH
(Službene novine FBiH, br. 66/2013) i
Zakona o stvarnim pravima RS (Službeni
glasnik Republike Srpske, br. 124/08,
58/09.).
46 V. fusnota 9., str. 6. ovog rada.
34
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
da
je
dosjeditelj
pretpostavke
za
ispunio
sticanje
prava
mogućnost sticanja prava vlasništva
na
od
nevlasnika.47
intencija
zakonodavca
sprečavanje
mogućnosti
nekretnini
vlasništva po osnovu redovne ili
Osnovna
vanredne dosjelosti, postoji samo u
jeste
slučaju da se primjenjuje zakonska
vanknjižnog
definicija
vlasništva
načela
upisa
koju
sticanja
na
prava
nekretnini,
te
predviđaju odredbe stvarnog prava.
motiviranje neupisanih titulara, koji
O navedenom sukobu odredaba
su
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava
vanknjižno sticanje prava vlasništva
više ćemo kazati u nastavku ovog
prije
rada.
zakona,48 da podnošenjem zahtjeva
ispunili
stupanja
pretpostavke
na
za
snagu
ovih
za upis doprinesu usaglašavanju
Mogućnost vanknjižnog
zemljišnoknjižnog i posjedovnog
stanja
sticanja prava vlasništva
nekretnina.
Ukoliko
su
pretpostavke za dosjelost ispunjene
na nekretnini prema
nakon stupanja na snagu ovih
zemljišnoknjižnom
zakona, onda Zakon zahtijeva i
uknjižbu kao dodatnu materijalnu
pravu
pretpostavku
sticanja
prava
vlasništva na nekretnini.49 Bez obzira
Stupanjem na snagu novih
entitetskih zakona o zemljišnim
knjigama započeo je proces reforme
zemljišnoknjižnog
najznačajnija
prava.
reformska
Među
rješenja
spadaju odredbe koje predviđaju
konstitutivno
47
48
dejstvo
upisa
V.čl. 5. i 9. ZZK FBiH/RS
V. čl. 89. st. 1. ZZK FBiH/RS
i
da li su pretpostavke za dosjelost,
koje predviđaju odredbe stvarnog
prava, ispunjene prije ili poslije
stupanja
na
snagu
zakona
o
zemljišnim knjigama, treća savjesna
lica, koja su pribavila nekretninu od
49
V. čl. 89. st. 2. ZZK FBiH/RS
35
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
upisane osobe u zemljišnoj knjizi,
Imajući u vidu prezentirana
uživaju potpunu pravnu zaštitu. Iz
rješenja zemljišnoknjižnog prava,
prethodno navedenog može se
može se zaključiti da mogućnost
konstatovati
novo
sprovođenja izvršenja na nekretnini,
zemljišnoknjižno pravo ne predviđa
koja nije upisana u korist izvršenika,
mogućnost
sticanja
postoji samo u slučaju da je on
na
nekretnini.
ispunio pretpostavke za dosjelost
sticanje
vlasništva
prije stupanja na snagu Zakona o
osnovom dosjelosti izjednačeno sa
zemljišnim knjigama, te ako su,
sticanjem
osnovom
shodno odredbama izvršnog prava,
pravnog posla“,50 jer se za konačno
ispunjene pretpostavke za promjenu
sticanje prava pored samostalnog
zemljišnoknjižnog stanja, odnosno
posjeda
ako
prava
da
vanknjižnog
vlasništva
„Time
je
vlasništva
nekretnine
zahtijeva
i
postoji
pravosnažna
podnošenje zahtjeva za upis. Takođe
deklaratorna
možemo konstatovati da Zakon
utvrđeno takvo pravo dosjeditelja. U
predviđa i prelazno rješenje za prava
svakoj drugoj situaciji prijedlog
koja su stečena bez upisa prije
tražioca izvršenja trebao bi biti
njegovog stupanja na snagu. U tom
odbačen kao nepotpun iz razloga što
slučaju stečeno pravo vlasništva
izvršenik u pogledu predložene
ostaje na snazi, premda je i tada
nekretnine
poželjno zatražiti provedbu prava u
samostalnog, odnosno samostalnog
zemljišnu knjigu da bi se spriječilo
kvalifikovanog posjednika, a ne i
eventualno
(vanknjižnog) vlasnika nekretnine.
nastupanje
pravnih
presuda
ima
kojom
samo
je
status
učinaka načela povjerenja u korist
trećih savjesnih lica.
V. S. Mulabdić, Derivativni način sticanja
prava vlasništva na nekretnini, Domaća i
50
strana sudska praksa, Privredna štampa
d.o.o. Sarajevo, br. 78/18, str. 9.
36
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Mogućnost vanknjižnog
podnošenjem
zahtjeva
za
upis
konstituirati pravo na određenoj
sticanja prava vlasništva
nekretnini u svoju korist i time
na nekretnini prema
stvarnom pravu
osigurati
njegovo
djelovanje
prema
apsolutno
svim
trećim
licima.53
Jedan od osnovnih uzroka
nesređenog
stanja
zemljišnoknjižnog
nekretnina
jesu
rješenja
ranijeg stvarnog prava koja su
dopuštala
sticanje
prava
na
nekretninama i bez upisa u zemljišnu
knjigu.51 Upravo iz tog razloga u
novom zemljišnoknjižnom pravu
predviđeno je rješenje prema kojem
upis ima konstitutivno dejstvo. Da
bi osigurao provedbu neupisanih
prava na nekretninama u zemljišne
knjige
zakonodavac
predvidio
i
je
obavezu
takođe
upisa.52
Međutim, takvo zakonsko rješenje
nije prihvatljivo sa stanovišta pravne
nauke, jer pravni subjekti, shodno
načelu
samostalno
51
52
dispozicije,
odlučiti
trebaju
hoće
V. čl. 33. ZOSPO i čl. 38. ZOVO
V. čl. 8. ZZK FBiH/RS
li
Uvažavajući kritike pravne
nauke zakonodavac je u novom
stvarnom pravu odustao od rješenja
koje predviđa obavezu provedbe
vanknjižnih prava u zemljišne knjige,
ali
je
takođe
odustao
i
od
konstitutivnog dejstva upisa, te
predvidio rješenje koje je po svome
sadržaju identično rješenju koje je
postojalo
u
ranijem
stvarnom
pravu.54 Imajući u vidu aktuelni
proces reforme zemljišnoknjižnog
prava, ali i detektirane razloge
nesređenog
stanja
zemljišnoknjižnog
nekretnina,
teško
je
povjerovati da je cilj ovakvog
rješenja
prava
afirmacija
vanknjižnog
i
napuštanje
V. M. Povlakić, Novo zemljišnoknjižno
pravo u BiH, Pravni savjetnik br. 12/2003,
str. 47.
54 V. čl. 52. st. 1. ZSP FBiH/RS
53
37
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
zemljišnoknjižnog
prometa
izvršenja
nekretnina, kao što je to bio slučaj u
izvršenja
ranijoj sudskoj praksi. Za potpuno
izvršni sud će po službenoj dužnosti
razumijevanje
naložiti
nove
zakonske
pokrene
na
postupak
takvoj
upis
nekretnini,
izvršenikovog
definicije načela upisa potrebno je
vanknjižnog prava vlasništva u
imati u vidu i druga zakonska
zemljišnu knjigu. To je upravo ona
rješenja, o čemu ćemo više govoriti
situacija na koju upućuje odredba
u nastavku ovog rada. Međutim,
člana 70. stav 2., a u vezi s odredbom
kada je u pitanju postupak izvršenja
člana 37. ZIP FBiH/RS.
na nekretnini koja nije upisana u
korist izvršenika, iz prezentiranog
Iz
zakonskog rješenja novog stvarnog
proizilazi
prava proizilazi da predmet izvršenja
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u
mogu biti i takve nekretnine. Ovo iz
pogledu uknjižbe kao zakonitog
razloga što neupisani izvršenik ima
načina sticanja prava vlasništva na
status
nekretnini nisu usaglašene. Utvrdili
vanknjižnog
vlasnika
nekretnine.
prethodnih
izlaganja
da
odredbe
smo da je momenat sticanja prava
Pravo
vlasništva
na
vlasništva
na
nekretnini
izuzetnog
značaja
za
od
proces
nekretnini stekao je u trenutku
sprovođenja izvršenja na nekretnini
ispunjenja
propisanih
koja nije upisana u korist izvršenika,
pretpostavki za redovnu, odnosno
jer predmet izvršenja može biti samo
vanrednu dosjelost. Eventualni upis
ona nekretnina koja je u njegovom
takvog
vlasništvu.
zakonom
prava
na
osnovu
Navedena
pravosnažne utvrđujuće presude
neusaglašenost
proizvodi
deklarativno
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava
dejstvo. U slučaju da vanknjižni
generira pojavu različitih pravnih
samo
odredaba
titular propusti provedbu prava
utvrđenog odlukom suda, a tražilac
38
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
shvatanja,55 što može doprinijeti i
problema i zauzimanje ispravnog
pojavi
stava
neujednačene
primjeni
prava,
jer
prakse
bi
u
sudovi
primjenom načela „lex specialis“,
po
pitanju
mjerodavnog
prava
primjene
od
velike
važnosti.
odnosno „lex posterior“ mogli dati
prednost jednom, odnosno drugom
zakonu.
Primjena odredaba
stvarnog prava kao
Nije nevažno da li će izvršni
sud prilikom razmatranja prijedloga
konačno rješenje
problema
o pokretanju izvršnog postupka,
kojim se izvršenikovo pravo na
nekretnini dokazuje pravosnažnom
odlukom suda, primijeniti odredbe
zemljišnoknjižnog ili stvarnog prava.
U prvom slučaju prijedlog tražioca
izvršenja trebao bi biti odbačen kao
nepotpun, jer je kao predmet
izvršenja predložena nekretnina koja
nije u vlasništvu izvršenika, dok bi u
drugom slučaju sud trebao prihvatiti
takav prijedlog iz razloga što
izvršenikovo
neupisano
pravo
vlasništva na nekretnini egzistira i
bez njegove provedbe u zemljišnu
Za zauzimanje ispravnog
stava po pitanju sukoba odredaba
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u
pogledu uknjižbe i njenog dejstva
neophodno je imati u vidu načelo
povjerenja kao novi originarni način
sticanja
prava
vlasništva
na
nekretnini, ulogu i značaj ovog
načela
u
procesu
zemljišnoknjižnog
reforme
prava,
kao
i
zakonsku poziciju ovog načela u
novim
stvarnim
entitetskim zakonima
pravima.
o
Pružanjem
pravne zaštite trećim savjesnim
knjigu. Stoga je rasvjetljavanje ovog
U pravnoj teoriji postoje shvatanja prema
kojima prednost treba dati odredbama
zemljišnoknjižnog prava iz razloga što
55
Zakon o zemljišnim knjigama u ovakvim
okolnostima ima status pravnog propisa
„lex specialis“. V. S. Mulabdić, str. 9.
39
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
licima, koji su stekli pravo vlasništva
entitetskih
na nekretnini pouzdavajući se u
pravima,
sadržaj
oblike sticanja stvarnih prava na
zemljišne
knjige,
zakona
koje
o
stvarnim
tretiraju
zakonodavac reafirmira načelo upisa
nekretninama,
i
zakonodavac ukazao na negativne
naglašava
značaj
provedbe
neupisanih prava u zemljišne knjige,
pri
različite
čemu
je
posljedice njegove primjene.56
zbog čega mogućnost vanknjižnog
sticanja
prava
vlasništva
na
nekretnini gubi svoj praktični značaj.
Transformacijom
pravila
koje
je
pravnog
propisivalo
konstitutivno dejstvo uknjižbe i
Vanknjižni titulari ne uživaju
obavezu upisa u pravno pravilo koje
više sudsku zaštitu koju su imali u
predviđa
ranijoj
bi
vanknjižnog vlasništva koje će biti
osigurali svoja stečena prava na
konačno i sigurno tek nakon što se
nekretninama oni trebaju podnijeti
provede u zemljišnu knjigu, na isti
zahtjeve za njihovu provedbu u
način
zemljišne knjige. Upravo na takav
pretpostavke
način doprinosi se uspostavi stabilne
vanknjižno
i efikasne zemljišne knjige, što i jeste
nekretninama. Stoga je naglašena
osnovna intencija zakonodavca. Za
veza između načela povjerenja i
razliku od zemljišnoknjižnog, u
načela upisa u novom stvarnom
novom stvarnom pravu načelo
pravu od esencijalnog značaja za
povjerenja u zemljišnu knjigu ima
pravilno
puno veći značaj. Ovo načelo
zakonske definicije načela upisa i za
zastupljeno je u nekoliko odredaba
zauzimanje ispravnog stava po
V. čl. 43. st. 2., 47. st. 2. tač. 2., 52. st. 2.,
55. st. 1., 56. st. 1. i 2., 57., 202., 208., 211.,
230. st. 4., 271., 279. st. 4. i 306. st. 5. ZSP
FBiH i čl. 43. st. 2., 47. st. 2. tač. 2., 52. st.
2., 55. st. 1., 56. st. 1. i 2., 190., 196., 199.,
218. st. 4., 259., 267. st. 4. i 294. st. 5. ZSP
RS
56
sudskoj
praksi.
Da
mogućnost
osiguravaju
sticanja
se
za
stečenih
zakonske
provedbu
prava
razumijevanje
na
nove
40
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pitanju kolizije odredaba stvarnog i
nekretninama. Iako je zakonodavac
zemljišnoknjižnog prava u pogledu
predvidio istu definiciju načela upisa
ovog načela.
kao i u ranijem stvarnom pravu i
time ponovo predvidio mogućnost
Može se zaključiti da je
stupanjem
snagu
sticanja
prava
na
novih
nekretnini, to ne znači da će
stvarnim
neupisani titulari uživati apsolutnu
pravima prestala da važi odredba
sudsku zaštitu u odnosu na kasnije
zemljišnoknjižnog prava koja je
sticaoce, kao što je to bio slučaj u
propisivala konstitutivno dejstvo
ranijoj sudskoj praksi. Pružanjem
upisa za pravo kod kojeg je pravni
pravne zaštite kasnijim sticaocima,
osnov sticanja pravosnažna odluka
koji su stekli pravo na nekretnini
suda. Takođe je derogirana i odredba
pouzdavajući se u sadržaj zemljišne
koja je propisivala obavezu upisa
knjige, pred vanknjižne titulare
vanknjižno
na
postavlja se dužnost odgovornijeg
nekretninama, pa je prepušteno
odnosa prema njihovim neupisanim
vanknjižnim
pod
pravima. Da bi bili sigurni u svoja
prijetnjom gubitka neupisanog prava
vanknjižno stečena prava oni trebaju
samostalno odlučuju o njegovoj
zatražiti
provedbi u zemljišnu knjigu.
zemljišnu
entitetskih
na
vanknjižnog
zakona
o
stečenih
prava
titularima
da
njihovu
provedbu
knjigu.
u
Shodno
dispozitivnoj naravi pravnih pravila
Poništenjem pravnih pravila
prema kojima stečena prava trebaju
o konstitutivnosti i obavezi upisa, te
biti izraz slobodne volje pravnih
davanjem većeg značaja načelu
subjekata, takav zahtjev treba i mora
povjerenja
knjigu,
biti samo rezultat samostalne odluke
zakonske
vanknjižnih titulara, što je jedini po
unapređenje
zakonu ispravan način za uspostavu
u
zemljišnu
obezbijeđene
pretpostavke
su
za
zemljišnoknjižnog
sistema
stabilne i efikasne zemljišne knjige.
evidentiranja nekretnina i prava na
41
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Nakon što smo utvrdili
mjerodavno
pravo
u
pogledu
trenutka u kojem se stiče pravo na
utvrđenog
izvršenikovog
prava
vlasništva na nekretnini, kao i upis
zabilježbe izvršenja.
nekretnini, možemo zaključiti da ne
postoje
zakonske
smetnje
za
Zaključak
sprovođenje izvršenja na nekretnini
koja nije upisana u korist izvršenika.
Zakon
dopušta
sticanje
prava
vlasništva na nekretnini i bez
njegove
provedbe
u
zemljišnu
knjigu, što znači da je za pokretanje
postupka izvršenja na izvršenikovoj
neupisanoj nekretnini dovoljno da
tražilac
izvršenja
dostavi
pravosnažnu presudu kojom je
utvrđeno pravo vlasništva u korist
izvršenika kao dosjeditelja.
Stupanjem na snagu novih
entitetskih
zakona
o
stvarnim
pravima derogirana je odredba
zemljišnoknjižnog prava koja je
propisivala konstitutivno dejstvo
upisa za prava kod kojih je pravni
osnov sticanja pravosnažna odluka
suda. Iz toga proizilazi da će
dosjeditelj postati vlasnik nekretnine
u trenutku ispunjenja zakonom
propisanih pretpostavki, a ne u
trenutku podnošenja zahtjeva za
To su upravo okolnosti na
koje upućuju odredbe izvršnog
prava, iz kojih proizilazi da je
moguće izvršenje i na nekretnini
koja je u vanknjižnom vlasništvu
izvršenika, ali pod uslovom da su, po
utvrđenju
ispunjeni
izvršenikovog
uslovi
za
prava,
promjenu
zemljišnoknjižnog stanja. U takvim
okolnostima izvršni sud će po
službenoj dužnosti naložiti upis
upis.
Stoga,
predmet
izvršenja
može biti i nekretnina koja je u
vanknjižnom vlasništvu izvršenika,
ali samo ukoliko su ispunjene
pretpostavke
za
promjenu
zemljišnoknjižnog stanja, tj. ukoliko
tražilac izvršenja dokaže da je
pravosnažnom
odlukom
suda
42
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
utvrđeno
pravo
na
osnov njihova sticanja punovažan
nekretnini u korist izvršenika kao
pravni posao. Ukoliko bi izvršni sud
dosjeditelja. U takvim okolnostima
u takvim okolnostima ipak naložio
izvršni
upis
upis prava u korist izvršenika, onda
izvršenikovog prava u zemljišnu
bi to bilo protivno dispozitivnoj
knjigu.
upisa
naravi pravnih propisa prema kojima
vanknjižnog prava izvršenika u
se prava stiču voljom pravnih
funkciji je neometanog postupka
subjekata, jer bi takav nalog bio, prije
provedbe izvršenja na nekretnini,
svega,
prije svega zbog upisa zabilježbe
stvarnog prava u korist samostalnog
izvršenja kao jedne od zakonom
posjednika nekretnine. U takvim
propisanih izvršnih radnji.
okolnostima
sud
vlasništva
će
Navedeni
naložiti
način
u
funkciji
konstituiranja
izvršni
sud
treba
odbaciti prijedlog tražioca izvršenja
Pretpostavke za promjenu
kao nepotpun, jer izvršenik u
zemljišnoknjižnog stanja ispunjene
pogledu predložene nekretnine ima
su i u slučaju kada je sticalac pribavio
status samo samostalnog, odnosno
samostalan posjed nekretnine na
samostalnog
osnovu punovažnog kupoprodajnog
posjednika, a ne i (vanknjižnog)
ugovora, ili nekog drugog kauzalnog
vlasnika nekretnine.
kvalifikovanog
pravnog posla, u kojem postoji
saglasnost
vlasnika
za
prenos
prava.
zemljišnoknjižni
Međutim, u takvim okolnostima
promjena zemljišnoknjižnog stanja
isključivo je u dispoziciji sticaoca iz
razloga
što
odredbe
zemljišnoknjižnog i stvarnog prava
predviđaju konstitutivno dejstvo
upisa za prava kod kojih je pravni
43
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Korištena literatura
zakonodavstva
i
pravne
prakse, Mostar, 2003.
-
Bilten
sudske
prakse
Vrhovnog suda BiH,
-
stvarnog
br.
D. Stamenković, Priručnik
-
nepokretnosti,
Savremena
administracija,
-
kao
-
i
sticanja
na
prava
nekretnini,
d.o.o. Sarajevo, br. 78/18.
-
S. Mulabdić, Sticanje prava
notarskog prava, Godišnjak
vlasništva
Pravnog fakulteta u Sarajevu
polazeći
L-2007, Sarajevo 2007.
povjerenja u istinitost i
M.
Povlakić,
M.
ukupne
reforme
S. Vuković, Sudska praksa iz
-
S.
Mulabdić,
procesno
radova
Gračanica 2010.
građanskog
i
odnosa,
Beograd, 2003.
građanskog prava, Zbornik
Aktualnosti
načela
svojinskopravnih
Reforma
zemljišnoknjižnog prava kao
dio
od
2007.
-
Povlakić,
nekretnini
Pravna misao 7-8, Sarajevo
BiH, Pravni savjetnik br.
12/2003.
na
potpunost zemljišne knjige,
Novo
zemljišnoknjižno pravo u
-
Derivativni
praksa, Privredna štampa
izvršnog,
zemljišnoknjižnog
Nomos,
Domaća i strana sudska
predmet
propisa
pravo,
Mulabdić,
vlasništva
osiguranja kredita u svjetlu
novih
S.
način
M. Povlakić, Neuknjižene
nekretnine
BiH,
Beograd 2001.
Beograd 1991.
-
u
O. Stanković, M. Orlić,
Stvarno
za upise u zemljišnu knjigu i
katastar
prava
Sarajevo, 2009.
4/87.
-
M. Povlakić, Transformacija
Građansko
pravo,
Grin,
trgovačkog
44
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Legislativa
-
Zakon o stvarnim pravima
FBiH,
-
Službene
novine
-
-
Zakon o stvarnim pravima
RS,
FBiH 32/03.
Zakon o izvršnom postupku
RS, Službeni glasnik RS
novine
FBiH, br. 66/2013.
Zakon o izvršnom postupku
FBiH,
Službene
Službeni
Republike
Srpske,
glasnik
br.
124/08, 58/09.
59/03, 85/03.
-
Zakon o premjeru i katastru
Republike Srpske, Službeni
glasnik Republike Srpske br.
6/12.
-
Zakon o svojinsko pravnim
odnosima, Službeni list SFRJ
br. 6/1980.
-
Zakon o vlasničko pravnim
odnosima, Službene novine
FBiH br. 6/98 i 29/03.
-
Zakon
o
zemljišnim
knjigama FBiH, Službene
novine FBiH br. 58/2002,
19/03 i 54/04. Zakon o
zemljišnim
knjigama
RS,
Službeni glasnik RS br.
74/02,
67/03,
46/04,
109/05 i 119/08.
45
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Društveni ogledi
Author
Author
Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet
Keywords
Keywords.
Article
PeerReviewed
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
ISSN 2303-5706
Publisher
An entity responsible for making the resource available
International Burch University
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Izvršenje na nekretninama u svjetlu propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i stvarnog prava u Bosni i Hercegovini
Author
Author
Hamid Mutapčić
Abstract
A summary of the resource.
Mogućnost izvršenja na izvršenikovom neupisanom pravu na nekretnini uslovljena je pravilnim razumijevanjem nove zakonske definicije načela upisa. Neusaglašenost odredaba materijalnog prava u pogledu dejstva uknjižbe i trenutka u kojem se stiče pravo na nekretnini dovodi do različitih pravnih shvatanja u pravnoj teoriji, što može generirati pojavu neujednačene prakse u primjeni prava. U radu je izvršena analiza odredaba izvršnog, a u vezi s odredbama zemljišnoknjižnog i stvarnog prava, koje predviđaju mogućnost izvršenja na nekretnini koja je u samostalnom posjedu izvršenika, odnosno na nekretnini na kojoj izvršenik ima utvrđeno vanknjižno pravo vlasništva.
Keywords
Keywords.
Izvršenje na nekretnini, Samostalan posjed nekretnine, Vanknjižno vlasništvo
DOI
Digital object identifier
10.14706/DOI21412
-
https://omeka.ibu.edu.ba/files/original/cd92c15295520f4716e80d1409f1c7eb.pdf
523fc788c0162e32fc3f4f124eea5594
PDF Text
Text
Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
STJECANJA PRAVA
lica
VLASNIŠTVA
suprostavljenim
sa
vlastitim,
suvlasništvo
DOSJELOŠĆU NA
SUVLASNIČKOM DIJELU
NEKRETNINE
veoma
ponekad
interesima,
i
čini
zanimljivim, ali i
složenim
i
zahtjevnim
pravnim institutom. Posebno pitanje
u
pogledu
funkcionisanja
suvlasničkih zajednica, a koje se
ACQUISITION OF
postavilo u praksi, jeste pitanje
OWNERSHIP RIGHTS
mogućnosti sticanja prava vlasništva
BY USUCAPTION ON
dosjelošću jednog suvlasnika na
CO-OWNERSHIP SHARE
OF REAL PROPERTY
suvlasničkom
dijelu
drugog
suvlasnika. S tim u vezi, razmatrana
su osnovna pitanja prezentiranog
problema: uslovi za sticanje prava
Doc. dr. Esad Oruč
vlasništva dosjelošću, kao i posebno
Advokat i nastavnik na International
Burch University
pitanje
savjesnosti
sticaoca
u
konkretnom slučaju. Kroz analizu
esadoruc@gmail.com
domaće, ali i strane sudske prakse,
ukazano je i na postojanje različitih
JEL klasifikacija: K11, K25
DOI: 10.14706/DOI21411
stavova u pogledu pojedinih pitanja.
Pored navednog, u radu je ukazano i
na određene propuste u zakonskoj
Sažetak
regulaciji predmetnog pitanja, te su
predložena
Suvlasništvo
predstavlja
adekvatna
zakonska
rješenja de lege ferenda.
modalitet prava vlasništva sa više
subjekata. Upravo činjenica da u
Ključne
riječi:
dosjelost,
vršenju prava vlasništva na jednoj
suvlasništvo, idealni suvlasnički dio,
nepodijeljenoj stvari učestvuje više
vlasništvo
1
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Abstract
pointed
out
the
existence
of
different stands regarding certain
Co-ownership is a multientity concept of ownership. The
fact that several parties with their
own, sometimes conflicting interests
participate in the exercise of the
right
of
ownership
over
one
indivisible property, makes coownership an interesting, but also a
very complex and demanding legal
questions. In addition to the above,
the
paper
points
out
certain
oversights in the legal regulation of
the issue, and proposes appropriate
legal solutions de lege ferenda.
Key
words:
ownership,
usucaption,
co-ownership
coshare,
ownership
institute. A special issue regarding
the functioning of co-ownership
communities, which has been raised
in practice, is the issue of the
possibility of acquiring property
rights by the co-ownership of one
co-owner on the co-ownership part
of another co-owner.
In this regard, the basic questions of
the
problem
introduced
were
considered as: the conditions for the
acquisition of property rights by
usucapion, as well as a question of
good faith of the acquirer in this
case. Through the analysis of
domestic and foreign case law, it was
2
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Uvod
zajednica. U tom kontekstu mislimo
prevashodno
Suvlasništvo
na
sticanje
prava
predstavlja
(su)vlasništva dosjelošću, ali i na
modalitet prava vlasništva sa više
druge moguće oblike, kao što su:
subjekata. Upravo činjenica da u
sticanje
vršenju prava vlasništva na jednoj
zemljištu, nadziđivanjem, mješanjem
nepodijeljenoj stvari učestvuje više
stvari i drugim oblicima stjecanja
lica
prava
sa
vlastitim,
suprostavljenim
suvlasništvo
veoma
ponekad
interesima,
i
čini
zanimljivim, ali i
složenim
i
građenjem
suvlasništva
na
na
tuđem
osnovu
zakona, ali i sticanje suvlasništva na
osnovu odluke nadležnog organa.
zahtjevnim
Značaj
pravnim institutom.
ovih
imovinskih
zajednica je enorman. Mada u našoj
S obzirom da je regulisano
državi ne postoji tačan podataka o
velikim brojem zakonskih propisa
broju suvlasničkih zajednica, niti
materijalnog i procesnog prava,
postoji posebna evidencija o istim,
suvlasništvo predstavlja jedan od
sa sigurnošću možemo reći da koliko
najkompleksnijih pravnih instituta
god
sa aspekta njegove regulacije i
nasljedničkih zajednica, isto toliko je
sudskog
primjeni
i suvlasničkih zajednica. S obzirom
pomenutih pravnih izvora. Broj
na brojnost i činjenicu da se radi o
životnih situacija koje u konačnici
zakonskim
mogu
suvlasništva, te da u takvoj situaciji
tumačenja
rezultirati
u
nastankom
suvlasničkih zajednica je veliki.
Pored
sticanja
prava
suvlasništva na osnovu pravnog
posla, postoji čitav niz situacija koje
zakon reguliše, a koje u konačnici
vode
do
nastanka
suvlasničkih
je
bračnih,
načinima
odnosno
nastanka
upis u zemljišnu knjigu nema
konstitutivni,
već
deklaratorni
karakter, jasno je da od nivoa
adekvatne uređenosti ovih odnosa
proporcionalno zavisi i sigurnost
pravnog prometa.
3
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Naime, najčešće se u slučaju
tržišna privreda, ali i svakodnevne
pomenutih suvlasničkih zajednica
životne situacije nameću. U takvim
događa da iste nisu propisno
situacijama seže se za rješenjima koja
evidentirane u zemljišnoknjižnim
nemaju odgovarajuću brzinu. Ovdje
registrima ili su sa druge strane upisi
prevashodno mislimo na ostavljanje
zastarjeli, odnosno nepotpuni. Sve
sudovima da kroz svoju normativnu
rezultira
djelatnost, odnosno sudsku praksu
nesređenosti
zemljišnih
knjiga, što narušava dejstvo načela
iznađu
odgovarajuća
povjerenja u zemljišne knjige.
Međutim, ta rješenja s razlogom nisu
uvijek
Posljedice po našu privredu
su,
slobodno
možemo
reći,
najbolja,
jer
rješenja.
postojeća
regulativa ne ostavlja dovoljno
prostora za inovativnija rješenja.
katastrofalne. Treća savjesna lica
nisu u dovoljnoj mjeri zaštićena jer
Mi ćemo se u ovom dijelu
još uvijek, bez obzira na sve, u
rada upravo posvetiti jednom veoma
faktičkom smislu, postoji obaveza ili
bitnom pitanju u funkcionisanju i
bolje
pravnoj
reći
potreba
istraživanja
regulaciji
suvlasničkih
želeći
prevashodno
vanknjižnog stanja nekretnina. Ovo
zajednica,
posljednje akcentira potrebu da se
prezentirati
traga i iznađu najbolja rješenja koja
svakodnevno postavljaju pred našu
će pomenute zajednice regulisati i
privredu i sudove, a zatim i ponuditi
time iste staviti u promet, ali i zaštiti
neka bolja rješenja. Naime, radi se o
interese trećih savjesnih lica koja su
pitanju stjecanja prava vlasništva
postupala u dobroj vjeri. Pored
dosjelošću i to na suvlasničkom
navedenog,
idealnom dijelu nekretnine.
postojeća
zakonska
dileme
koje
se
regulativa ovih instituta se ne čini
dovoljno
jasnom
Ponekad
zakoni
i
preciznom.
jednostavno
nemaju odgovora na izazove koje
4
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Opće pretpostavke za
Smatramo
napomenuti
stjecanje prava
prava vlasništva na nekretninama je i
osnovu
dosjelosti
(usucapia).1 Radi se o originarnom
načinu sticanja prava vlasništva, ali i
drugih stvarnih prava na osnovu
kvalifikovanog
neprekidnim
posjeda
vršenjem
i
njihovog
pravo
prestaje
činjenice da stari vlasnik nije izgubio
pravo zato što ga nije vršio nego
zato što je novi originarno stekao
vlasništvo, a općepoznato je da na
istoj stvari ne mogu u isto vrijeme
postojati dva isključiva vlasništva.2
Značaj
ovog
originarnog
Institut
vrlo
značajan
naročito
faktičke
pravnim sistemima u kojima postoje
je
instrument
pretvaranja
u
ne
vrijeme.
dosjelosti
vlasti
vlasništva
nevršenjem, već se polazi od
sadržaja kroz određeno, zakonom
propisano
prava
do povrede i negiranja načela da
Kao jedan od načina sticanja
na
sticanje
vlasništva dosjelošću ipak ne dolazi
vlasništva dosjelošću
sticanje
da
bitnim
pravnu,
posjeda
u
subjektivno pravo.
načina sticanja prava vlasništva
bilo
dolazi
koji
do
oblici
izražaja
u
nesklada
zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja.
S obzirom na navedeno, suvišno je i
O institutu dosjelosti više vidi kod:
Simonetti P, Stjecanje prava vlasništva
primjenom ustanova dosjelosti i uzurpacije na na
nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu,
Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 29,
br. 1/2008; Brežanski J, "Dosjelost kao način
stjecanja stvarnih prava", Zbornik Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2/1999;
Žuvela M, Stjecanje prava vlasništva – posebno o
građenju na tuđem zemljištu i dosjelosti,
Zakonitost, br. 9–10/90; Simonetti P,
1
Prelazak nekretnina u društveno vlasništvo
protekom vremena, Zbornik Pravavnog
fakuklteta u Rijeci, v. 28, br. 1/2007, 1-37;
Popov D., Kvalifikovana državina u funkciji
sticanja prava svojine održajem, Zbornik radova
Pravnog fakulteta, Novi Sad. 2011;
45(1):109-125; Popov D, Pravna dejstva
državine, Zbornik radova Pravnog fakulteta,
Novi Sad. 2006; 40(2):217-235;
2 M. Vedriš, M. Klarić, Osnove imovinskog
prava, IV izdanje, Pravni fakultet, Zagreb,
1983. godina, str. 193.
5
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
govoriti o njegovom značaju u našoj
posjedovanja od deset godina za
državi. U stvari, dosjelost se nekada
nekrentine,4 odnosno 3 godine za
nameće i kao jedini izlaz za vrlo
pokretne stvari.5 Za slučaj stjecanja
komplikovana i neriješena pravna
prava vlasništva putem vanredne
pitanja,
dosjelosti, zahtjevi su nešto blaži u
a
posebno
kada
su
zemljišnoknjižni vlasnici nepoznati.
Naš pravni sistem, kao i
većina zemalja u okruženju poznaje
dvije vrste dosjelosti, redovnu i
vanrednu.3 Osnovna razlika između
ove dvije vrste dosjelosti je u
kvaliteti,
posjeda,
odnosno
te
kvalifikaciji
dužini
rokova
za
pokretne ili nepokretne stvari. Tako
se za stjecanje prava vlasništva
redovnom dosjelošću prema našem
važećem pravu traži da posjed bude
pogledu stepena kvalifikovanosti
posjeda, ali zakon u tom slučaju
propisuje duže vremenske rokove
posjedovanja.
Tako
samostalni
posjednik nekretnine, čiji je posjed
savjestan,
stječe
dosjelošću
vlasništvo na nekretnini protekom
dvadeset
godina
neprekidnog
posjedovanja,6 a na pokretnoj stvari
protekom šest godina savjesnog
posjeda.7
Dakle,
posjed mora imati
zakonit i savjestan, uz uslov da nije
određene kvalitete kako bi bio
pribavljen
ili
podoban osnov za sticanje prava
zloupotrebom povjerenja, te uz
vlasništva dosjelošću. Tako je posjed
uslov proteka neprekidnog vremena
zakonit ukoliko se zasniva na
Npr. hrvatsko, crnogorsko, srbijansko,
makednsko, slovensko pravo itd. Nadalje,
izraz vanredna dosjelost je u upotrebi i u
stranim zakonicima i pravnoj literaturi (npr.
Švajcarski i Grčki građanski zakonik itd.).
O. Stanković, M. Orlić, Stvarno pravo,
Beograd, 1998, str. 136. S druge strane, neka
strana zakonodavstva, kao što je slučaj sa
npr. njemačkim građanskim zakonikom, ne
poznaju instituciju redovne, nego samo
vanredne dosjelosti (Čl. 937. BGB-a).
Navedneo prema: Popov D, Sticanje prava
svojine održajem, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Novom Sadu, 3/2007, str. 197.
4 Čl. 58. st. 1. ZSPFBiH/RS
5 Čl. 116. st. 1. ZSPFBiH/RS
6 Čl. 58. st. 2. ZSPFBiH/RS
7 Čl. 116. st. 2. ZSPFBiH/RS
3
silom,
prijetnjom
6
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
punovažnom pravnom osnovu (npr.
nesavjestan od časa kad mu je tužba
postoji kupoprodajni ugovor), te
dostavljena, što na odgovarajući
kako zakon kaže, ukoliko nije
način važi i kad je o pravu na posjed
pribavljen
ili
konačno odlučilo drugo nadležno
zloupotrebom povjerenja. Nadalje,
tijelo ili sud u nekom drugom
posjed
postupku.10
silom,
je
prevarom
savjestan
ukoliko
posjednik ne zna niti može znati da
stvar koju posjeduje nije njegova.
Savjesnost se uvijek pretpostavlja, te
onaj ko trvdi suprotno to mora i
dokazati.8
Kada
je
u
pitanju
savjesnost i istinitost posjeda pravne
osobe ona se prosuđuje prema
savjesnosti i postupanju one fizičke
osobe koja je za tu pravnu osobu
ovlaštena poduzimati radnje sticanja
ili izvršavanja posjeda, a osoba koje
imaju zakonskog zastupnika prema
savjesnosti i postupanju njihovog
zakonskog zastupnika.9 S druge
strane, ukoliko je u sporu o pravu na
posjed pravosnažno odlučeno da
pravo
na
posjedniku,
posjed
njegov
ne
pripada
je
posjed
Čl. 226. st. 1. i 2. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 1 i
2. ZSP RS. Presuda Kantonalnog suda
Travnik, broj Gž-473/03 od 26.05.2004.
godine. Također vidi: VSRH Rev
1631/1989, od 24.10.1991. godine.
8
Vrijeme
potrebno
za
dosjelost počinje teći od dana kada
je
posjednik
stupio
u
posjed
nekretnine, a završava se istekom
posljednjeg dana vremena koje je
potrebno za dosjelost.11 U vrijeme
posjeda uračunava se i vrijeme, za
koje
su prethodnici sadašnjega
posjednika neprekidno posjedovali
stvar
kao
zakoniti
i
savjesni
samostalni posjednici, odnosno kao
savjesni
samostalni
posjednici.12
Uračunavanje vremena je moguće i
ako su posjednici različitog kvaliteta,
kada
se
vrijeme
za
koje
su
posjedovali prethodnici sadašnjeg
posjednika preračunava u vrijeme
Čl. 226. st. 3. i 4. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 3.
i 4. ZSP RS.
10 Čl. 226. st. 5. ZSPFBiH, Čl. 312. st. 5 ZSP
RS.
11 Čl. 58. st. 3. ZSPFBiH/RS
12 Čl. 58. st. 4. ZSPFBiH/RS
9
7
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
potrebno za dosjelost.13 Kada se radi
sticanja prava vlasništva dosjelošću
o nasljeđivanju, oboriva je zakonska
na idelanom dijelu nekretnine u
pretpostavka da nasljednik postaje
suvlasništvu. Broj mogućih životnih
savjesni
trenutka
situacija iz kojih ovo pitanje izvire je
otvaranja nasljedstva i u slučaju kad
veliki. Jedna od situacija je i kada
je ostavilac bio nesavjestan držalac,
neko lice kupi idealni dio ili na drugi
bez obzira kada je stekao faktičku
način stekne zakonit posjed, a da
posjednik
od
14
vlast na stvari. Što se tiče prekida
tom prilikom nije znao niti mogao
odnosno zastoja toka vremena
znati da lice od kojeg kupuje nije
dosjelosti, na odgovarajući se način
suvlasnik.
primjenjuju odredbe o prekidu,
odnosno zastoju toka rokova za
zastaru potraživanja iz ZOO.15
Stjecanje prava
vlasništva dosjelošću na
Ranija sudska praksa zauzela
je stav da suvlasnik ne može steći
pravo
vlasništva
suvlasničkom
suvlasnika.16
dosjelošću
dijelu
Međutim,
na
drugog
stajalište
novije domaće sudske prakse, ali i
idealnom suvlasničkom
prakse sudova regiona u pogledu
dijelu nekretnine od
ovog pitanja je da suvlasnik ipak
strane drugog
suvlasnika
U pravoj teoriji i praksi
može steći vlasništvo na cijeloj stvari
pod općim pretpostavkama, a to
znači da suvlasnik može steći pravo
vlasništva na suvlasničkom dijelu
postavilo se pitanje mogućnosti
Čl. 58. st. 5. ZSPFBiH/RS
Čl. 58. st. 6. ZSPFBiH/RS
15 Čl. 58. st. 7. ZSPFBiH/RS
16 Vrhovni sud Jugoslavije, Rev. br.
2594/61, od 07.02.1961. godine. Navedeno
13
14
prema: Lazarević D, Susvojina, zajednička
svojina i zaštita prava svojine, Poslovni biro,
Prvo izdanje, Beograd 2011, str. 85 fn: 262.
8
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
drugog suvlasnika i dosjelošću.17 Na
već to može steći samo druga osoba koja
ovom stanovištu je i pravna nauka.18
nije suvlasnik stvari“.19
Ipak, domaća sudska nije u
Iznesenom
stavu,
osim
potpunosti jednoglasna u ovom
primjedbe da je u suprotnosti sa već
pitanju. Tako se veoma zanimljivim
citiranom
čini stav Općinskog suda u Zenici,
uključujući i sudsku praksu našeg
naknadno
od
Vrhovnog suda, kao i stavom pravne
Kantonalnog suda u Zenici, a koji
nauke, može se prigovoriti i sa još
glasi: „kako vlasnik ne može steći pravo
jednog osnova. Naime, kako je
vlasništva nad vlastitom stvari dosjelošću,
pomenuto, za stjecanje suvlasništva
tako isto ni suvlasnik ne može ni u kom
ne postoje neke posebne pravne
slučaju steći pravo suvlasništva dosjelošću
osnove različite od onih na temelju
na određenoj stvari, odnosno suvlasničkim
kojih se stječe pravo vlasništva.
dijelovima drugih suvlasnika na toj stvari,
Kako je prema ZSP FBiH/RS, kao i
prihvaćenog
i
sudskom
praksom,
starijim propisima, predviđeno da se
u pravnom prometu uzima da je
17„Suvlasnik
može steći pravo vlasništva
dosjelošću na suvlasničkom dijelu drugog
suvlansika pod općim uvjetima.“ Pravni
stav Kantonalnog suda u Sarajevu-Bilten
Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/99,
str. 35, Isto tako VSBiH, Gž-704/73 od
19.11.1973. godine. Pravna misao, broj 56/1974, str. 73; Zbirka sudskih odluka,
1976, knjiga 1, sveska 1, str. 122, i VSBiH,
broj Gz-707/73 od 18.10.1973. godine –
Bilten VSBiH, broj 27/1974, str. 25.
„Zemljišnoknjižni suvlasnik može u parnici
tražiti da se presudom utvrdi da je pod
opštim
zakonskim
pretpostavkama
održajem stekao pravo vlasništva na
nekretninama koje su vanknjižnom diobom
pripale
pojedinim
zemljišnoknjižnim
suvlasnicima i da mu se srazmjerno tome
poveća suvlasnički dio (Čl. 28. st. 4.
ZOSPO).“ Pravni stav sjednice Građasnkoprivrednog
odjeljenja
VSBiH
od
26.02.1988. godine – Bilten VSBiH, broj
1/1988, odluka broj 120. Također vidi:
„Savjesni posjednici nekretnina koje je njihov
prednik kupio od suvlasnika stekli su pravo
vlasništva protekom vremena od dvadeset godina“
Vrhovni sud BiH Rev. 492/87 od 9. juna
1988. godine, Bilten VSBiH, broj 3/1988.
18 Stanković O, Orlić M, Stvarno pravo,
Nomos doo Beograd, 2001. godine, str. 157.
19 Presuda Općinskog suda u Zenici broj
034-0-P-06-001293 od 18.6.2009. godine.
Ovaj stav naknadno je potvrđen presudom
Kantonalnog suda u Zenici Broj: 004-0-Gž09-003500, od 25.05.2010. godine
9
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
idealni dio stvari samostalna stvar, te
na
da sve što je određeno za stvar
savjesnosti,
vrijedi i za idealne dijelove (osim u
suvlasništvo kao takvo evidentirano
zakonom propisanim slučajevima),
u zemljišnoj knjizi. Tako se npr.
to se kao logičan zaključak i nameće
postavlja pitanje, da li je sticalac
mogućnost sticanja (su)vlasništva na
savjestan
idelanom dijelu nekretnine.
ostavinskih rješenja i izvršenog upisa
Dakle, s obzirom na to da za
stjecanje
prava
dosjelošću
nije
propisano,
zaključujemo da
navedeno
suvlasništva
ništa
pitanje
posebno
na
adekvatno
primjenjuju odredbe o stjecanju
idealnom
dijelu
je
naročito
unatoč
pitanje
kada
je
postojanju
u zemljišne knjige? Ovo pitanje ima
poseban praktični značaj iz razloga
što je najveći broj suvlasničkih
zajednica u kojima se i postavlja ovo
pitanje,
nastao
na
osnovu
praktični
značaj
nasljeđivanja.
prava vlasništva dosjelošću. Nadalje,
Dodatni
jasno je da će se u ovom slučaju
proističe iz činjenice nesređenosti
uvijek primjenjivati pravila vanredne
zemljišnoknjižnih
dosjelosti. Međutim, jasno je da se
posebno u ranijem periodu kada je
ne radi o jednostavnom, već o
uredna evidencija u zemljišnim
veoma složenom postupku u kojem
knjigama
je neophodno dokazati sve kvalitete
zapostavljena, a načelo povjerenja u
posjeda,
zemljišne knjige bilo zanemareno.
o
kojima
detaljnije
govorimo u nastavku rada.
Savjesnost suvlasnika
stjecatelja
evidencija,
bila
poprilično
Dakle, jasno je da u praksi postoji
veliki
broj
tzv.
„fiktivnih“
suvlasničkih zajednica, u kojima
formalni suvlasnici nisu ni svjesni
pomenutog pravnog odnosa.
Ono što je sporno kod
stjecanja prava vlasništva dosjelošću
U
konkretnom
slučaju,
postojanja ostavinskih rješenja i
10
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
izvršenog upisa u zemljišne knjige,
ostavinskih rješenje ne čini posjed
sudska praksa stoji na stanovištu da
tužitelja
navedene činjenice same po sebi ne
savjesnost ili nesavjesnost posjeda je
govore o nesavjesnosti tužitelja.
faktičko pitanje koje sud rješava na
Tako će i pored navedenog sticalac
osnovu
relevantnih
okolnosti
biti savjestan ukoliko se on (kao i
svakog
konkretnog
slučaja.21
njegov prednik)
ponašao kao
Međutim, iako se savjesnot posjeda
vlasnik spornih nekretnina, a drugi
presumira, prema stajalištu sudske
suvlasnik/ci (niti njegovi prednici)
prakse
nikada nisu osporili ovo pravo
nesavjesnim.20
postoji
zakonska
presumpcija
savjesnog
posjeda,
vlasništva, iako je sticalac svoja
nesavjesnost
posjeda
vlasničko-pravna
ovlaštenja
dokazivati protivna stranka kad iz
manifestirao
naočigled.
navoda samog posjednika proizlazi
njima
Shodno navedenom, sama činjenica
“iako
Dakle,
ne
treba
da je njegov posjed nesavjestan.”22
upisa u zemljišne knjige na temelju
„Prednik tužitelja, kao i tužitelj na temelju
ove okolnosti su osnovano vjerovali da su
vlasnici, pa se tužiteljev propust da izvrši
uvid u zemljišne knjige istom ne može
stavljati nateret i činiti njegov posjed
nesavjesnim, jer se on kao i njegov prednik
duži niz godine i to više od 40 godine
ponašao kao vlasnik i jasno manifestira sva
vlasničko-pravna ovlaštenja, a sama
činjenica upisa u zemljišne knjige na temelju
ostavinskih rješenja ne čini posjed tužitelja
nesavjesnim. Prema tome, sama činjenica
upisa u zemljišne knjige na temelju
ostavinskih rješenja ne čini posjed tužitelja
nesavjesnim.“ Kantonalni sud u Travniku,
broj Gž 473/03, od 26.05.2004. godine Domaća i strana sudksa praksa, broj
14/2006, str. 37-38. Također vidi: „Sudska
praksa zauzela je stav da je pretpostavka
savjesnosti posjeda radi sticanja prava
20
vlasništva ispunjena ukoliko se vlasnik
nepokretne stvari apsolutno pasivno drži u
pogledu ostvarenja nekog prava koje izvire
iz prava vlasništva na toj stvari, a posjednik
te stvari iz takvog ponašanja vlasnika stvari
kroz vrijeme od 20 godina stekne uvjerenje
da ga realizacija tog prava ne interesuje i da
stvar drži kao savjestan posjednik.“ Vrhovni
sud RS, broj Rev 69/02 od 14.11.2003.
godine – Domaća i strana sudksa praksa,
broj 7/2005, str. 43-44; Bilten sudkse prakse
VS RS, broj 2004/I, odluka broj 32.
21 Medić D, Državina u pravu Republike
Srpske, Godišnjak Fakulteta pravnih nauka,
godina 2, broj 2, Banja Luka, jul 2012.
godine, str. 5-49
22 VSH, Rev 1953/1984. od 08.01.1985.
godine. Navedeno prema: Brežanski J, Još o
stjecanju vlasništva dosjelošću na nekretninama u
11
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Tako,
primjeni
nema
instituta
prostora
dosjelosti
u
pravo
vlasništva
nekretnini,
odnosno
na
cijeloj
u
obimu
situacijama kada suvlasnici znaju da
posjeda, a samim tim i suvlasničkom
nisu jedini vlasnici stvari (nisu
dijelu drugog suvlasnika.24 Postavlja
savjesni), što će uvijek biti u slučaju
se jedno generalno pitanje, šta
nasljednika,
zajedno
ukoliko je posjednik nakon proteka
prisustvovali ostavinskoj raspravi i
vremena potrebnog za sticanje prava
23
vlasništva saznao za druge vlasnike,
koji
su
koji su znali za druge nasljednike.
Međutim, ukoliko je jedan od
odnosno
sunasljednika
nesavjestan nakon proteka zakonski
držao
cijelu
nekretninu, a nakon njegove smrti
njegov
nasljednik
nastavi
preko 20 godina, tada će suvlasnik,
uz ispunjenje ostalih uslova, steći
društvenom vlasništvu, Zbornik Pravnog
fakulteta u Rijeci, v. 30, br. 1/2009, 611.
23 „Na osnovu utvrđenih činjenica prvostepeni sud
je zaključio da tužilac nije bio savjestan posjednik
spornih nekretnina , jer je znao da su sporne
nekretnine suvlasništvo na jednake dijelove kao
njihova djedovina.“ Vrhovni sud R Hrvatske,
Rev. 2106/90 od 07.11.1992. godine.
Također vidi i: „Samo pošteni posjednik može
steći pravo vlasništva dosjelošću, a takvim
posjednikom ne može se smatrati nasljednik u čijem
posjedu se nakon smrti ostavioca (oca) nalazi
nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, a
koji je znao da pored njega postoji i drugi nasljednik
(njegov brat), i da se taj drugi nasljednik nije
odrekao nasljedstva, niti mu je ustupio svoj idealni
dio, pa stoga na temelju takvog posjeda nije mogao
steći pravo vlasništva dosjelošću nannasljednom
dijelu tog drugog nasljendika, neovisno o duljini
trajanja tog posjeda, jer je znao da mu ne pripada
je
postao
utvrđenog vremena?
da
posjeduje i koristi cijelu nekretninu
ukoliko
Da li u takvoj situaciji on
gubi
osnov
za
sticanje
prava
vlasništva dosjelošću? I ovo pitanje
pravo na posjed cijele ostavinske mase.“
Županijski sud u Bjelovaru, Gž 527/09 od
15.10.2009. godine-odluka dostupna na:
www.iusinfo.hr (04.12.2020.) Također vidi:
„Tvrdnje revidenta koje se odnose na
stjecanja prava dosjelošću nisu osnovane.
Ovo iz razloga što su i prednik tuženika i
tuženik znali da sporna nekretnina
predstavlja zajedničku imovinu tužiteljice i
oca tuženika pa nisu bili savjesni posjednici.
Zbog navedenog nisu imali mogućnost
stjecanja prava vlasništva dosjelošću bez
obzira na vremensko trajanje posjeda
tuženika i njegovog pravnog prednika na
spornim nekretninama.” (VSRH, Rev2196/1991 od 23. decembra 1991.)
24 Lazarević D, Susvojina, zajednička svojina i
zaštita prava svojine, Poslovni biro, Prvo
izdanje, Beograd 2011, str. 86.
12
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
nije eksplicitno regulisano zakonom,
Nadalje, postavlja se pitanje
tako da su odgovor na isto morali
da li savjesnost posjednika prestaje
dati sudovi kroz ustaljene postupke.
momentom saznanja da je drugi
S tim u vezi, naši sudovi, kao i sudovi
upisan u zemljišnu knjigu? Ovo
zemalja u okruženju su zauzeli stav
pitanje je od velikog značaja jer se
da činjenica što je posjednik postao
stjecalac o ovom pitanju upoznaje u
nesavjestan nakon proteka vremena
većini
potrebnog
prava
pripreme tužbe. Kao i većina drugih
vlasništva dosjelošću ne utiče na
pitanja, isto također nije eksplicitno
krajnji
regulisano određenim zakonskim
za
ishod
sticanje
sticanja
prava
slučajeva
u
momentu
vlasništva.25 Ovo iz razloga što se
članom.
vlasništvo putem dosjelosti stječe na
negativan odgovor na postavljeno
osnovu zakona i to momentom
pitanje, te se zauzima stav da
ispunjena
savjesnost posjednika ne prestaje
svih
propisanih
pretpostavki.
Sudska
praksa
daje
časom saznanja da je drugi upisan u
zemljišnu knjigu.26
Paragraf 1468. OGZ-a i načelno mišljenje
Proširene opšte sjednice Saveznog
vrhovnog suda Jugoslavije od 4. aprila 1960.
godine broj 3/60 ZSO V-1, 15. Također
vidi: „Međutim, ako se uzme u obzir
nepobitno utvrđena činjenica da posjed
tužilaca i njihovih prednika na spornim
nekretninama traje još od vremena prije
drugog svjetskog rata i da je do 1963.
godine, kada se tužiteljica počela obraćati
tuženim da izvrše diobu suvlasničkih
nekretnina, proteklo vrijeme duže od 20
godina, slijedi zaključak da su tuženi, u
smislu pravnih pravila imovinskog prava
modifikovanih u sudskoj praksi, već do tog
momenta (1963.godine), stekli pravo
vlasništva u spornim nekretninama putem
dosjelosti pa je zbog toga nebitno kada se
25
tužiteljica poslije toga obraćala tuženima
radi ostvarivanja svojih suvlasničkih prava.“
Vrhovni sud BiH, Rev. 488/87 od 9. juna
1988. godine –Bilten VSBiH, broj 3/1988
26 „Pravno shvaćanje suda prvog stupnja
kako je poštenje posjednika prestalo časom
kad je saznao da je netko drugi upisan u
zemljišne knjige nije pravilno. Sama
činjenica da je u zemljišnoj knjizi upisano
vlasništvo druge osobe, u konkretnom
slučaju općenarodna imovina, odnosno
Republika Hrvatska, ne znači nužno da je
posjednik nesavjestan, odnosno nepošten.
Nepoštenje posjeda treba dokazivati
(Vrhovni sud Republike Hrvatske, odluke
poslovni broj Rev 1519/09 od 23. ožujka
2011, Rev-x 76/14 od 21. listopada 2014., i
druge).” (Županijski sud u Zagrebu, Gž-
13
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Tužbe radi uknjižbe
prava vlasništva
stečenog dosjelošću na
idealnom dijelu
nekretnine
posjedovao kroz zakonom određeni
period. 27 Tako, savjesni posjednik
ne može tražiti pravo suvlasništva
cijele katastarske parcele već samo
pravo vlasništva na onaj dio koji je
posjedovao
najmanje
dvadeset
godina.28 U tom smislu, ukoliko su
Kada je u pitanju obim
ispunjene pretpostavke za stjecanje
sticanja prava vlasništva onda se radi
prava vlasništva dijela nekretnine
o primjeni pravila quantum possessum
dosjelošću, ne može se tražiti
tantum praescriptum, odnosno vlasnik
utvrđenje
stječe samo ono i onoliko koliko je
razmjerno utvrđenom omjeru u
prava
suvlasništva
odnosu na cijelu nekretninu.29 Ovo
5707/2018 od 2.07.2019. godine. U tom
pravcu vid ii: „Nepošten je posjednik koji
zna ili mora znati da nema pravo
(samostalno)
posjedovati
nekretninu.
Činjenica da je posjedovana nekretnina
upisana u zemljišnim knjigama na drugu
osobu ne čini sama po sebi posjed
nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne
dovodi ni propust posjednika da povjerava
stanje u zemljišnim knjigama. U konkretnoj
situaciji, kad je prednik tužitelja na temelju
kupoprodajnog ugovora bio upisan u
zemljišnim knjigama kao suvlasnik
nekretnina u ½ dijela, a koje nekretnine su
u postupku nove izmjere sukladno fizičkoj
diobi nekretnina upisane u posebne
posjedovne listove i raniji suvlasnici ih tako
i posjeduju, okolnost da je u zemljišnim
knjigama na temelju izjave jednog od ranijih
suvlasnika (M. G.) upisano suvlasništvo i na
onim nekretninama koje su u isključivom
posjedu drugog suvlasnika (T. B.), posjed T.
B. i njegovih sljednika ne čini nepoštenim.”
VSRH, Rev-x 76/14 od 21.10.2014. godine
27 Brežanski
J, Još o stjecanju vlasništva
dosjelošću na nekretninama u društvenom
vlasništvu, Zbornik Pravnog fakulteta u
Rijeci, v. 30, br. 1/2009, 603.
28 “Dosjelosti (održaj) je originaran način
sticanja
prava vlasništva pa savjesni
posjednik (uzukapient) ne može tražiti
pravo suvlasništva cijele katastarske parcele
već samo pravo vlasništva na onaj dio koji
je posjedovao preko dvadeset godina.”
Vrhovni sud BiH, Rev. 66/87 od
22.10.1987. godine – Bilten VSBiH broj
1/1988
29 “U postupku je utvrđeno da je tužiteljica
stekla sve pretpostavke za stjecanje prava
vlasništva dosjelošću točno određenog i
fizički omeđenog dijela sporne nekretnine a
ne prava suvlasništva u odnosu na cijelu
nekretninu. Tužiteljica je prvotno i imala
pravilno postavljen tužbeni zahtjev na
utvrđenje prava vlasništva točno određenog
14
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
pitanje je naroičito bitno kod tzv.
omjer suvlasništva kroz proračun
tihih/ skrivenih dioba, koje su u
suvlasničkih omjera u zavisnosti od
našoj državi veoma često provođene
površine
putem
dogovora
posjedovala. Navedenim pitanjem se
njihovih
također bavila sudska praksa. Tako
prednika, i iste su imanentne upravo
je Vrhovni sud Hrvatske u predmetu
tzv.
broj VSRH Rev x - 1075/12 od 29.
usmenih
suvlasnika,
odnosno
„fiktivnim“
suvlasničkim
zajednicama.
nekretnine
koja
se
01. 2014. godine postavio značajan
stav da: „ukoliko se radi o stečenom
Upravo, navedeno pitanje je
u
praksi
dodatne
dijelu nekretnine koji faktično prema
postavljanja
materijalno pravnim pravilima koja su se
konkretnih tužbenih zahtjeva. Tako
primjenjivala u trenutku stjecanja već
se u praksi veoma često u tužbenim
predstavlja pojedinačno određenu stvar,
zahtjevima pogrešno traži utvrđenje
kao dopušten i određen treba prihvatiti i
prava suvlasništva, a ne isključivog
zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj
prava vlasništva. Npr. ukoliko je lice
faktično odijeljeni dio precizno grafički
posjedovalo određeni fizički dio
individualizira prema skici lica mjesta.“
probleme
proizvelo
pravu vlasništva na fizički odijeljenom
prilikom
nekretnine kroz zakonom utvrđeni
rok,
veoma
često
tužbenim
U takvoj situaciji, „stjecatelj je
zahtjevima se tražilo da se utvrđuje
ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije
dijela sporne nekretnine sukladno nalazu i
mišljenju vještaka geometra, ali je naknadno
preinačila tužbeni zahtjev i zatražila
utvrđenje prava suvlasništva u odnosu na
cijelu nekretninu razmjerno površini koju u
naravi uživa osobno i putem prednika preko
50 godina. Ovaj sud u cijelosti prihvaća
pravno stajalište drugostupanjskog suda da
u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za
stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine
dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje
prava suvlasništva razmjerno utvrđenom
omjeru u odnosu na cijelu nekretninu. U
ovom konkretnom slučaju nikada nije
egzistiralo pravo suvlasništva između
tužiteljice i tuženika odnosno njihovih
pravnih prednika, već naprotiv u postupku
je utvrđeno da je svaka strana bila u posjedu
i uživala točno fizički određen dio sporne
nekretnine.” Vrhovni sud R Hrvatske, Revx 995/13-2, od 24.01.2014. godine
15
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
predmetnog zemljišta prema granicama
slučaju uveliko oslanja na već
stečenog prava vlasništva, te dalje time (ako
pomenuto načelo quantum possessum
su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom
tantum praescriptum.
nastale čestice u zemljišnim knjigama, upis
vlasništva na svoje ime, čime je odluka
provediva.“
Dakle,
taj geometrijski
odijeljeni dio faktično je individualiziran,
kao takav egzistira, pa u svakom slučaju
ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz
koje je individualiziran. Suvlasništvo je
prestalo, te je prema materijalnopravnim
pravilima koja su se primjenjivala u
trenutku stjecanja, stečeno vlasništvo
geometrijski odijeljenog dijela koji faktično
već predstavlja pojedinačno određenu
stvar.”30 Predmetni stav se u svakom
Vidi: “Ispravno postavljen zahtjev trebao
bi glasiti u odnosu na zemljište koje shodno
odredbi čl. 5. st. 1. ZV može biti objektom
stvarnih prava (parcelacijom valjano
izdvojenu katastarsku česticu). Međutim,
ako se radi o stečenom pravu vlasništva na
fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji
faktično prema materijalno pravnim
pravilima koja su se primjenjivala u trenutku
stjecanja već predstavlja pojedinačno
određenu stvar, kao dopušten i određen
treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite
kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno
grafički individualizira prema skici lica
mjesta, odnosno kao u konkretnom slučaju
prema parcelacijskom elaboratu koji nije
potvrđen od strane nadležnog ureda za
katastar, ali koji jasno određuje predmet
30
Naredno praktično pitanje
koje se pojavljuje u odnosu na
predmetni slučaj jeste na koji način
će doći do izdvajanja posebnog ZK
izvadka. U konkretnom slučaju,
pravosnažna presuda kojom se
usvaja tužbeni zahtjev kojom je
tužitelj na osnovu dosjelosti stekao
isključivo
vlasništvo
zemljišne
čestice,
nekretnine,
će
biti
na
dijelu
odnosno
osnov
za
neophodnu parcelizaciju i kreiranje
prijavnog lista.31
vlasničke zaštite. Kod pravomoćno
prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je
ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije
predmetnog zemljišta prema granicama
stečenog prava vlasništva (pa i u
pretpostavkama iz odredbe čl. 161. st. 3. t.
3. Zakona o prostornom uređenju Narodne novine, broj 153/13), te dalje time
(ako su ispunjene i ostale pretpostavke)
otpisom nastale čestice u zemljišnim
knjigama (čl. 145. do 162. ZZK), upis
vlasništva na svoje ime (čl. 130. st. 1. ZV),
čime je odluka provediva.” VSRH Rev x 1075/12 od 29.01.2014. godine.
31 "Da bi dio postojeće nekretnine dobio
svojstvo pojedinačne nekretnine, odnosno
zemljišne čestice na kojoj se prema čl. 2.
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
16
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Nadalje,
postavlja
se
Da li sud u konkretnom
praktično pitanje, u kojem momentu
primjeru može usvojiti tužbeni
moraju biti ispunjene pretpostavke
zahtjev na osnovu ispunjenosti
za
vlasništva
uslova za stjecanje prava vlasništva u
momentu
momentu
stjecanje
dosjelošću,
prava
da
li
u
zaključenja
glavne
podnošenja tužbe ili u momentu
rasprave. Naime, ovo pitanje je u
zaključenja
rasprave.
suprotnosti sa opštim načelom
Praktični značaj ovog pitanja je
parničnog postuka da sud cijeni
veliki, naročito u situacijama kada
ispunjenost uslova u momentu
tužitelj podnese tužbu za sticanje
zaključenja glavne rasprave. I ovo
prava vlasništva na osnovu redovne
pitanje je bilo predmetom raznih
dosjelosti, a tokom samog postupka
teorijskih i praktičnih rasprava.
se ispune i pretpostavke za sticanje
Zanimljiv
putem vanredne dosjelosti.
navedeno pitanje zauzeo je Vrhovni
glavne
sud
pravima može stjecati pravo vlasništva,
potrebno je da se provede parcelacija, sačini
prijavni list koji će biti propisno ovjeren od
strane nadležnog katastarskog ureda i tek
nakon toga u skladu s prijavnim listom
provede razvrgnuće, budući da se pravo
vlasništva može uknjižiti samo na
određenoj zemljišnoknjižnoj čestici ali ne i
na
fizički
određenom
dijelu
nekretnine.""Zaključak
sjednice
Građanskog odjela Županijskog suda u
Varaždinu od 06.10.2011. godinu. Također
vidi: “Mada parcelacija iz 2011. nije
provedena u zemljišnim knjigama, prema
shvaćanju ovog suda, ali i Vrhovnog suda
Republike Hrvatske (Rev-x 1075/12 od 29.
1. 2014.), tužitelj može zahtijevati utvrđenje
vlasništva
na
dijelu
postojeće
zemljišnoknjižne čestice, kao i trpljenje
takvog upisa u zemljišnoj knjizi nakon
RH
stav
na
u
odnosu
općoj
na
sjednici
parcelacije iste, ako dokaže kako je stekao
vlasništvo po jednom od zakonskih temelja.
Ovo shvaćanje se zasniva na mogućnosti da
se neka čestica potajnom diobom podijeli na
više faktički (materijalno) odijeljenih
dijelova koji faktično već predstavlja
pojedinačno određenu stvar - species (čl. 5.
st. 1. ZV). Ovaj geometrijski odijeljeni dio
faktično je individualiziran, kao takav
egzistira, pa više ne predstavlja suvlasnički
dio nekretnine iz koje je individualiziran. U
tom slučaju je suvlasništvo prestalo, makar
nije izvršena parcelacija čestice u zemljišnim
knjigama i katastru, te je prema materijalno
pravnim pravilima koja su se primjenjivala u
trenutku stjecanja, moguće steći vlasništvo
geometrijski odijeljenog dijela koji faktično
već predstavlja pojedinačno određenu
stvar.” Županijski sud u Zagrebu, Gž553/16 od 03.01.2017. godine
17
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
građanskog odjeljenja, a koji glasi:
Zaključak
"Pretpostavke za stjecanje prava
vlasništva dosjelošću (kvaliteta i
trajanje
posjeda,
sposobnost
U radu je obrađeno pitanje
mogućnosti sticanja prava vlasništva
posjednika biti vlasnikom stvari, te
dosjelošću
sposobnost
nekretnine u suvlasništvu, te su
stvari
da
bude
u
na
idelanom
osnovna
dijelu
vlasništvu) moraju biti ispunjene u
prezentirana
stajališta
vrijeme podnošenja tužbe.„32
pravne nauke, ali i sudske prakse,
kako domaće, tako i prakse sudova u
Faktička
primjena
ovog
regionu.
Analizom
shvatanja znači da pretpostavke za
pozitivnih
stjecanje prava vlasništva dosjelošću
sudske prakse utvrdili smo različita
moraju
u
postupanja i različite stavove sudova
momentu utuženja. Do usvajanja
u pogledu ovog pitanja. U nastojanju
citiranog shvaćanja i u R Hrvatskoj
da iznađemo kvalitetnije rješenje, a
je postojala gotovo ustaljena praksa
na osnovu detaljne analize sudske
da su se pretpostavke za stjecanje
prakse, smatramo da je ispravniji
prava
dosjelošću
stav prema kojem je dopušteno
trenutku
sticanje vlasništva na suvlasničkom
biti
ispunjene
vlasništva
procjenjivale
već
prema
zaključenja glavne rasprave, iako je
postojala i praksa sudova u pravcu
novozauzetog stanovišta.33
zakonskih
relevantnih
propisa
i
udjelu na osnovu dosjelosti.
Naime,
suvlasništva
za
ne
stjecanje
postoje
neke
posebne pravne osnove različiti od
Pravno shvaćanje sjednice Građanskog
odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske
(1/19) od 14. februara 2019. godine.
33 Vidi: “U konkretnom slučaju pogrešan je
pravni pristup nižestupanjskih sudova koji u
vrijeme potrebno za dosjelost računaju i
32
vrijeme nakon podnošenja tužbe, pa do
zaključenja glavne rasprave u ovom
predmetu.” VSRH, Rev 458/14 od 7.
februara 2018. godine
18
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
onih na temelju kojih se stječe pravo
stoji na stanovištu da navedene
vlasništva. Kako je prema ZSP
činjenice
FBiH/RS, kao i starijim propisima,
rješenja i izvršenog upisa u zemljišne
predviđeno da se u pravnom
knjige) ne govore o nesavjesnosti
prometu uzima da je idealni dio
tužitelja. Budući da je broj mogućih
stvari samostalna stvar, te da sve što
životnih situacija iz kojih ova pitanja
je određeno za stvar vrijedi i za
izviru je veliki, te s obzirom na
idealne dijelove (osim u zakonom
činjenicu postojanja neusaglašene
propisanim slučajevima), to se kao
sudske
logičan
sigurnosti
zaključak
i
nameće
(postojanje
prakse,a
ostavinskih
radi
pravnog
zaštite
prometa,
mogućnost sticanja (su)vlasništva na
neophodno je de lege ferenda regulisati
idelanom dijelu nekretnine. Dakle, s
ova
obzirom na to da za stjecanje prava
usvojenim stavovima sudske prakse.
pitanja
u skladu
sa
već
suvlasništva dosjelošću nije ništa
posebno propisano, zaključujemo da
na navedeno pitanje adekvatno
primjenjuju odredbe o stjecanju
prava vlasništva dosjelošću. Dodatni
problem
kod
stjecanja
prava
vlasništva dosjelošću na idealnom
dijelu tiče se pitanja savjesnosti,
naročito kada je suvlasništvo kao
takvo evidentirano u zemljišnoj
knjizi,
što
je
prema
našim
rezultatima zastupljeno u većini
slučajeva.
Rezultati
analiza
sudskih
odluka pokazuju da sudska praksa
19
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
Literatura
Stanković, M. Orlić, Stvarno
pravo, Beograd, 1998.
Knjige i članci:
-
Popov D, Pravna dejstva
državine,
-
Brežanski
J, Još o stjecanju
vlasništva
dosjelošću
nekretninama
-
-
u
-
Popov D, Sticanje prava svojine
održajem, Zbornik radova
fakulteta u Rijeci, v. 30, br.
Pravnog fakulteta u Novom
1/2009
Sadu, 3/2007
Brežanski J, "Dosjelost kao
-
Popov
D.,
Kvalifikovana
način stjecanja stvarnih prava",
državina u funkciji sticanja
Zbornik Pravnog fakulteta
prava
Sveučilišta u Rijeci, 2/1999
Zbornik radova Pravnog
D, Susvojina, zajednička svojina
fakulteta, Novi Sad. 2011;
i zaštita prava svojine, Poslovni
45(1):109-125;
-
svojine
Simonetti
P,
održajem,
Prelazak
2011,
nekretnina u društveno vlasništvo
M. Vedriš, M. Klarić, Osnove
protekom vremena, Zbornik
imovinskog prava, IV izdanje,
Pravavnog
Pravni
Rijeci, v. 28, br. 1/2007,
fakultet,
Zagreb,
1983. godina
-
2006; 40(2):217-235;
vlasništvu, Zbornik Pravnog
biro, Prvo izdanje, Beograd
-
radova
Pravnog fakulteta, Novi Sad.
na
društvenom
Zbornik
-
fakuklteta
u
Simonetti P, Stjecanje prava
Medić D, Državina u pravu
vlasništva primjenom ustanova
Republike Srpske, Godišnjak
dosjelosti i uzurpacije na na
Fakulteta pravnih nauka,
nekretninama koje su bile u
godina 2, broj 2, Banja Luka,
društvenom vlasništvu, Zbornik
jul
Pravnog fakulteta u Rijeci, v.
2012.
godine,
O.
29, br. 1/2008
20
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
-
Stanković
O,
Orlić
M,
Stvarno pravo, Nomos doo
Beograd, 2001. godine
-
− VSRH, Rev-2196/1991 od
23. decembra 1991.
− Načelno mišljenje Proširene
Žuvela M, Stjecanje prava
opšte
vlasništva – posebno o građenju
vrhovnog suda Jugoslavije
na tuđem zemljištu i dosjelosti,
od 4. aprila 1960. godine
Zakonitost, br. 9–10/90
broj 3/60 ZSO V-1, 15
sjednice
Saveznog
− Vrhovni sud BiH, Rev.
Sudska praksa:
488/87 od 9. juna 1988.
− Pravni stav Kantonalnog
suda
u
Sarajevu-Bilten
Kantonalnog
suda
u
stav
sjednice
− Vrhovni
sud
VSBiH
od
sud
broj
VSBiH, broj 1/1988, odluka
23.03.2011,
sud
BiH
Rev.
492/87 od 9. juna 1988.
godine, Bilten VSBiH, broj
− Presuda Kantonalnog suda u
Zenici Broj: 004-0-Gž-09godine
Rev.
br.
1519/09
sud
od
Jugoslavije,
2594/61,
od
07.02.1961. godine.
− VSBiH, broj Gz-707/73 od
18.10.1973. godine – Bilten
3/1988.
003500,
Rev
− Vrhovni
broj 120.
Republike
Hrvatske, odluke poslovni
26.02.1988. godine – Bilten
− Vrhovni
Republike
21. listopada 2014
− Vrhovni
Građasnko-privrednog
odjeljenja
3/1988
Hrvatske Rev-x 76/14 od
Sarajevu, broj 3/99,
− Pravni
godine –Bilten VSBiH, broj
od
25.05.2010.
VSBiH, broj 27/1974
− VSBiH,
Gž-704/73
od
19.11.1973. godine.
− VSH, Rev 1953/1984. od
08.01.1985. godine
21
�Društveni ogledi, decembar 2020.
_____________________________
− Vrhovni sud BiH, Rev.
− Vrhovni sud R Hrvatske,
66/87 od 22.10.1987. godine
Rev-x
– Bilten VSBiH broj 1/1988
24.01.2014. godine
− VSRH Rev 1631/1989, od
24.10.1991. godine.
2106/90
od
− VSRH Rev x - 1075/12 od
29.01.2014. godine.
− Vrhovni sud R Hrvatske,
Rev.
995/13-2,
od
07.11.1992. godine
− Županijski sud u Zagrebu,
Gž-553/16 od 03.01.2017.
godine
− Vrhovni sud RS, broj Rev
− Županijski sud u Zagrebu,
69/02 od 14.11.2003. godine
Gž-5707/2018
– Domaća i strana sudksa
2.07.2019. godine
praksa, broj 7/2005, str. 43-
od
− Presuda Općinskog suda u
44; Bilten sudkse prakse VS
Zenici
RS, broj 2004/I, odluka broj
001293 od 18.6.2009. godine
broj
034-0-P-06-
32.
− Presuda Kantonalnog suda u
Travniku, broj Gž-473/03
od 26.05.2004. godine
− Kantonalni sud u Travniku,
broj
Gž
473/03,
od
26.05.2004.
godine
-
Domaća i strana sudksa
praksa, broj 14/2006, str.
37-38.
− Županijski sud u Bjelovaru,
Gž 527/09 od 15.10.2009.
godine
22
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Društveni ogledi
Author
Author
Centar za društvena istraživanja, Internacionalni Burč univerzitet
Keywords
Keywords.
Article
PeerReviewed
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
ISSN 2303-5706
Publisher
An entity responsible for making the resource available
International Burch University
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu nekretnine
Author
Author
Esad Oruč
Abstract
A summary of the resource.
Suvlasništvo predstavlja modalitet prava vlasništva sa više subjekata. Upravo činjenica da u vršenju prava vlasništva na jednoj nepodijeljenoj stvari učestvuje više lica sa vlastitim, ponekad i suprostavljenim interesima, čini suvlasništvo zanimljivim, ali i veoma složenim i zahtjevnim pravnim institutom. Posebno pitanje u pogledu funkcionisanja suvlasničkih zajednica, a koje se postavilo u praksi, jeste pitanje mogućnosti sticanja prava vlasništva dosjelošću jednog suvlasnika na suvlasničkom dijelu drugog suvlasnika. S tim u vezi, razmatrana su osnovna pitanja prezentiranog problema: uslovi za sticanje prava vlasništva dosjelošću, kao i posebno pitanje savjesnosti sticaoca u konkretnom slučaju. Kroz analizu domaće, ali i strane sudske prakse, ukazano je i na postojanje različitih stavova u pogledu pojedinih pitanja. Pored navednog, u radu je ukazano i na određene propuste u zakonskoj regulaciji predmetnog pitanja, te su predložena adekvatna zakonska rješenja de lege ferenda.
Keywords
Keywords.
usucaption, co-ownership, co-ownership share, ownership
DOI
Digital object identifier
10.14706/DOI21411